Connect with us

BiH

Mesić: Nemoguće mijenjati granice BiH, dokaz je 100.000 mrtvih

Published

on

Posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije i bivši predsjednik i premijer Hrvatske Stjepan Stipe Mesić poručio je u intervjuu za Anadoliju kako ima onih koji nisu zadovoljni rezultatima rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, ali kako je nemoguće da se rat u Ukrajini prelije na Balkan.

Mesić je govorio o ratu u Ukrajini i njegovim regionalnim i globalnim posljedicama, odnosu Europske unije prema zemljama Balkana, kao i otvorenim pitanjima među državama u regiji.

“U Ukrajini nije trebalo biti rata, postojala je mogućnost diplomatskog rješenja, jer je Rusija inzistirala da Ukrajina ostane neutralna. Zapravo, spriječiti (Ukrajinu, op.a.) da uđe u NATO pakt, da može ući u EU, tako da rakete sa nuklearnim oružjem ne mogu doći do ruske granice. Pregovaralo se o tome, međutim aktualni predsjednik Ukrajine smatrao je da je moguće da Rusi pristanu na ulazak u NATO pakt, a onda je sve to izazvalo ovaj sukob za koji ne znamo kada će i kako završiti“, ocjenjuje Mesić.

Smatra da su posljedice rata u Ukrajini katastrofalne te da najviše pogađaju građane Evrope.

“Očekujem da ova ruska akcija u Ukrajini ne bude takva da će Rusija ostvariti sve svoje ciljeve, ali je također vjerojatno da ni Zapad neće postići sve svoje ciljeve. Kaže se da ‘i najtvrđe stablo puca u sredini’, pa će i ovdje puknuti u sredini“, poručuje Mesić.

Nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije

Dalje navodi kako su se odnosi svjetskih sila promijenili u odnosu na prošlost.

“Sada postoji veliko nadigravanje između Amerike, Kine i Rusije. Ali isto tako svi zaboravljaju da se radi i o nadmetanju između Amerike i Njemačke u ekonomskom smislu. Ono što je sada najteže je propagandni rat. Jedan žestoki, brutalni, propagandni rat. Građani teško mogu shvatiti šta se sve događa, jer svaka strana tumači svoju sliku svijeta. Ko onda strada? Strada objektivnost, jer se ljudi ne mogu orijentirati ako nemaju potpune podatke o tome šta se događa“, govori Mesić.

Podvlači kako rat u Ukrajini ne može narušiti sigurnost Balkana, uvjeravajući da je još jedan rat na Balkanu nemoguć.

“Postoje spekulacije o tome, ali mislim da je to nemoguće. Nemoguće je da se rat iz Ukrajine prelije na neki drugi prostor, a pogotovo ne na Balkan. Ima onih koji nisu zadovoljni sa rezultatima onog rata koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji, koji bi opet htjeli mijenjati granice, to imate kod onih koji su na čelu Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Ti ljudi misle da se granice danas mogu mijenjati, ali granice se nisu promijenile ni nakon 100.000 mrtvih. Kome pada na pamet da će ponovo mijenjati granica Balkana? To je jednostavno nemoguće”, ističe Mesić.

Dileme EU oko proširenja i Balkana

Upitan očekuje li da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju datum za početak pregovora s EU, Mesić ističe kako treba ubrzati proces evropskih integracija.

“Mislim da to treba ubrzati. Moramo priznati da u EU postoji trend da se EU treba širiti, a s druge strane postoji trend koji kaže da se stvari ne trebaju ubrzavati. Zapravo, potreban nam je Balkan koji će biti dio EU-a, a drugi misle: ‘Da, da, sve je u redu, samo ne treba to raditi brzo’. To nije dobro za ove zemlje koje još nisu ušle u EU. Možda će ovaj sukob u Ukrajini pomoći da se ubrza ulazak cijelog Zapadnog Balkana u EU”, naglašava Mesić.

U kontekstu aktualnih odnosa Sjeverne Makedonije i Bugarske i bugarske opstrukcije Sjeverne Makedonije na putu ka EU, Mesić kaže:

“To je pitanje diplomacije, to je pitanje koje će se rješavati u hodu, ali to ne bi smjelo biti pitanje koje će zaustaviti ulazak Makedonije u euroatlantske integracije.”

Sigurnost ovisi o odlukama velikih sila

Bivši hrvatski predsjednik Mesić u razgovoru ističe da će, ako sve zemlje regije budu dio EU, sigurnost u samoj EU biti veća, ali ne ovisi samo o zemljama regije.

“Sigurnost će svakako biti veća, ali sigurnost neće ovisiti samo o odnosima spomenutih zemalja (balkanskih zemalja, op.a.), sigurnost će ovisiti o odlukama velikih sila. Na njima je da pronađu ‘modus vivendi’ i tako osiguraju mir u svijetu”, kaže Mesić.

Upitan koliko je EU poštena prema zemljama Balkana, odgovara:

“Nema tu puno iskrenosti, to je stvar interesa, a interes je i dalje da zemlje komuniciraju, da Evropa bude sigurna, a Evropa je sigurna kada sve njene zemlje međusobno dobro komuniciraju.”

Srbija treba prihvatiti realnost da je Kosovo činjenica

Jedno u nizu otvorenih pitanja između zemalja u regiji je dijalog Beograda i Prištine i problem nepriznavanja nezavisnosti Kosova od Srbije. Mesić ističe da Srbija treba prihvatiti realnost da je Kosovo činjenica.

“Već sam puno pričao o tome. Mislim da svijet mora shvatiti, a onda i Srbija, da je Kosovo činjenica, Kosovo je realnost i to se ne može promijeniti. Malo je u zaostatku akcija oko priznavanja Kosova. Jedno vrijeme je to išlo dosta brzo, onda je djelovala srbijanska diplomacija, pa su neke države čak povukle priznanje, što nije dobro. Ono što sam danas rekao javno, smatram da treba napraviti kampanju. Najlakše bi bilo kada bi Kosovo moglo poslati stručnu delegaciju koja će posjetiti zemlje Južne Amerike, Azije i Afrike i da tumači zašto Kosovo treba priznati, jer Kosovo je bilo sastavni dio jugoslavenske federacije. Moramo razumjeti šta je federacija. To je lanac. A kad su sve karike u lancu onda je to federacija, ali ako lanac pukne, onda više lanca nema i svaka karika ostaje za sebe. Prema tome, tako je i s Kosovom, doduše moralo je u ratu dokazivati svoje pravo na neovisnost”, ističe Mesić.

O “Otvorenom Balkanu“: Trebamo se plašiti zatvaranja, a ne otvaranja

Mesić također govori o još jednom aktualnom pitanju u regiji, a to je ispravnost inicijative za regionalnu suradnju “Otvoreni Balkan” u kojoj su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Mesić to smatra dobrom idejom.

“Možda je to dobra ideja, ‘Otvoreni Balkan’, ali otvoreni jedni prema drugima i otvoreni prema drugima, to može biti korak i širi prostor da se uključimo u naš balkanski prostor i da na neki način komuniciramo jedni s drugima. Nije loše da se prostor otvara, da kapital može cirkulirati, da građani mogu slobodno prelaziti granice, to bi bilo dobro za sve. Prema tome, ne treba se plašiti. Trebamo se plašiti zatvaranja, a ne otvaranja”, uvjerava Mesić.

Prednosti ekonomske saradnje na Balkanu s Turkiye

Što se tiče utjecaja Turkiye na Balkanu, Mesić smatra da je to dobra ekonomska snaga za Turkiye da bude prisutna u regiji.

“Ja mislim da nije nekakav posebni utjecaj Turske na Balkanu. Turska je jedna ozbiljna sila. Turska vojska je najjača vojska u NATO paktu i Turska je ekonomski moćna zemlja, dobro je da se s njom komunicira, da se na neki način u ekonomskom smislu pojavljuje u bivšoj Jugoslaviji, odnosno na Balkanu. To je dobro”, smatra Mesić.

Vezano za nesuglasice Turkiye i Grčke, Mesić navodi da je “među njima uvijek bilo nesuglasica, ali su obje članice NATO saveza”.

Zahtjev Finske i Švedske da budu dio NATO-a

Finska i Švedska rekle su da žele ući u NATO. Turkiye se tome protivi, ističući svoju zabrinutost za sigurnost zbog podrške dviju zemalja terorističkim organizacijama, posebice PKK.

“Da nije došlo do ruske invazije na Ukrajinu, pitanje neutralnosti Finske i Švedske uopće se ne bi postavljalo kao pitanje. Ovo je sada jedan novi izazov i očito su oni smatrali da bi im bilo sigurnije da budu članovi NATO-a”, kaže Mesić.

Tri velike sile i novi svjetski poredak

Odlučan je da se u svijetu uspostavlja novi poredak, ističući da je činjenica da je riječ o “prestrojavanju svijeta”.

“Teško je procijeniti što će se dogoditi, ali činjenica je da se radi o prestrojavanju, o svjetskom prestrojavanju. Ništa neće biti kao što je bilo. Teško je predvidjeti kojim smjerom će to ići. Sada je sigurno da nemamo jednog hegemona, kao što su Sjedinjene Američke Države, nego imamo tri velike sile, a to su Kina, Amerika i Rusija, i očito je da se među te tri velike sile mora iskomunicirati nastavak mirnog razvoj svijeta na svim dijelovima zemaljske kugle“, zaključuje Mesić.

AA

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

BiH

Vlada RS pisala Vijeću sigurnosti UN: Usvajanje rezolucije u Srebrenici izazvalo bi unutrašnje sukobe, nastoji se ukinuti RS

Published

on

By

Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda “ugrozilo bi dugotrajan poslijeratni proces zacjeljenja Bosne i Hercegovine i izazvalo unutrašnje sukobe”, navodi se u izvještaju Vlade Republike Srpske koji je dostavljen Vijeću sigurnosti UN.

“Za RS je krajnje neprihvatljivo pokretanje ovakve antisrpske rezolucije u Generalnoj skupštini UN koja ima destabilizirajuće nastojanje da delegitimiše i vjerovatno ukine RS”, navodi se uz izvještaju, prenosi RTRS.

Mnoge druge zemlje, kako se navodi, “podržavaju njemačku rezoluciju jer ih je ambasador BiH u UN prevarom naveo da vjeruju da je BiH podržava”.

U izvještaju se naglašava da Predsjedništvo BiH nikada nikome nije dalo dozvolu da se zalaže za tu rezoluciju.

“Ni nosilac rotirajuće funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva, niti ijedan član samostalno ili dva zajedno, ni ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara prema Ustavu nemaju ovlaštenje da odlučuju o vanjskoj politici BiH.

O njoj odlučuje samo kolektivno Predsjedništvo BiH, koje djeluje kao institucija”, tvrdi Vlada RS u izvještaju.

 

 

“Ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija sponzorstvom rezolucije bez odobrenja tročlanog Predsjedništva BiH teško i bezobzirno narušava Ustav BiH”, piše u izvještaju.

U Vladi RS tvrde da će “rezolucija biti jednostran i izrazito antisrpski dokument koji ne priznaje da su sva tri konstitutivna naroda u BiH – srpski, hrvatski i bošnjački – pretrpjela užasna stradanja usljed ratnih zločina”.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da “ukoliko bi rezolucija bila usvojena, bošnjački političari i njihove pristalice koristili bi je kao političko oružje da Srbe označe kao genocidne i prikažu da su navodno samo Bošnjaci jedina grupa koja je teško postradala tokom rata”.

Nastavi čitati

Najčitanije