Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačkoj fale milioni radnika, kreću nove olakšice papirologije: Isušiti će cijeli Balkan

Published

on

Uskoro bi doseljavanje i zapošljavanje u Njemačkoj moglo još da se olakša. Jer, milioni radnika nedostaju i mnogi bi da se pronađu u Srbiji i komšiluku. To diktira demografiju i Njemačke i Balkana, prenosi Deutsche Welle.

Da dođe svako ko može da radi! Tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa poslaničke grupe Liberala u njemačkom parlamentu.

„Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Welt. „Mora da bude obratno. Danas deviza mora da glasi: svako ko može da živi od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad.”

Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima. Još važnije – izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje naprosto ne mogu da nađu dovoljno radne snage u Njemačkoj.

Traže se i konobari

Slike haosa i gužvi na njemačkim aerodromima, i hiljade otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da interveniše i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam hiljada zaposlenih.

Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo da se regrutuje ispomoć na period od najviše tri mjeseca. „Pobrinućemo se za to da ne bude dampinga plata i da zaposleni budu dobro smješteni“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Još nije utihnuo vapaj iz avio-saobraćaja, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

Ali, sada udruženje ugostitelja Dehoga traži više. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, tvrdi šef udruženja Gido Celik.

Slično kao i aerodromi, i ugostitelji u jednom periodu pandemije i lokdauna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Celik kaže da oko 60 odsto hotela i restorana traži konobare, kuhare, sobarice.

Zato traži da Vlada još produži „zapadnobalkansko pravilo“ koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Celik kaže da plate u gastronomiji rastu dvocifrenim procentom – doduše ni inflacija posljednjih mjeseci nije daleko od toga.

Isušivanje Balkana

Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz BiH, Srbije i susjednih zemalja. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 eura kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.

Kako piše nedjeljnik Zeit, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Nijemcima ljetovanja.

„U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 miliona radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet odsto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plata i poboljšanjem uslova rada, iako su ti koraci ispravni“, piše Zeit.

„Manjak će biti još mnogo veći, i neće se ograničiti na pojedine branše. U uslužnim djelatnostima je samo najvidljiviji, jer je ovde korona ostavila najveće posljedice“, dodaje se u tekstu.

Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da prebaci tri miliona do 2030. godine. Jer, takozvana generacija bejbi-bumera odlazi u penziju između 2025. i 2035. godine. Ne samo da neće raditi, nego će mnoge neko morati i da njeguje – što samo znači još veći manjak.

Nedavno je ministar rada Hubertus Hajl najavio „moderni zakon o useljavanju“ za jesen. Sva je prilika da će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan.

Sa druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopšte ostalo u regionu, takvih da su spremni da idu u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regionu prijeti demografska kataklizma.

Svijet / Zanimljivosti

Slovenija: Tokom nesreće u kojoj je poginuo Dženan iz BiH, drugi svirali harmoniku i zabavljali se (VIDEO)

Published

on

By

Dok se odvijalo spašavanje i sanacija nakon saobraćajne nesreće na autocesti u Sloveniji u kojoj je poginuo Dženan Bajrić iz Maglaja, gluposti je bilo previše u koloni vozila koja je stajala zbog nesreće. Korištenje pojasa za spašavanje, hodanje autocestom, žurke, šetnja djece, razgovor telefonom, približavanje mjestu gdje postoji opasnost od požara su samo neki od nepromišljenih postupaka neodgovornih pojedinaca, piše GPM.

Kako ističu agencije u Sloveniji, to je sramotno, opasno i zabranjeno. Nadležni su odmah zatvorili autocestu i saobraćaj je stao, ali je onda počelo glupo, opasno i nedolično ponašanje onih koji su zatečeni u saobraćaju, opisuju. Objavili su video na kojem su, dok je trajalo spašavanje i rehabilitacija, muzičari svirali i zabavljali sve one koji su napustili vozila i time ugrozili sebe i druge a sa druge strane, pokazali su nepoštovanje prema preminulom 33-godišnjem vozaču kamiona iz BiH.

 

Kako su istakli, žurka na autocesti je apsurdna i neprihvatljiva. U slučaju zastoja na autocesti, vozilima hitne pomoći mora se omogućiti nesmetan prolaz do mjesta nesreće. Pravilnim razvrstavanjem vozila koja nisu učestvovala u saobraćajnoj nesreći na autocesti, omogućavamo vozilima hitne pomoći brži pristup žrtvama i time povećavamo njihove šanse za preživljavanje do 40 posto.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Alma je s troje djece skočila u rijeku, suprug uhapšen: ‘Svađali su se i tjerao je iz kuće‘

Published

on

By

U albanskom gradu Skadru žena je s troje djece skočila u rijeku Bojanu. Lokalni mediji navode da ih je suprug maltretirao te da bi to mogao biti razlog, no osumnjičeni Ergis Arazi demantirao je takve navode.

Ergis Arazi (31) je nakon policijskog saslušanja negirao da je fizički ili psihički zlostavljao suprugu i maloljetnu djecu.

“Moj odnos sa suprugom je bio normalan i nisam uzrok za takav čin”, rekao je Arazi policiji, prenosi Blic.

 

Albanski mediji pišu kako je Arazi djelovao hladno i smireno kada je čuo da mu je cijela porodica vjerojatno mrtva.

 

Kako navodi policija, majka i troje djece navodno su se ubili skokom u rijeku te je nakon toga uhapšen muškarac u Skadru.

Prema pisanjima lokalnih medija, sukobi između supružnika počeli su prije nekoliko mjeseci te su praktički živjeli odvojeno. Piše se i kako je Arazi započeo vezu s drugom ženom.

Porodica nestale žene tvrdi kako se par svakodnevno svađao te da je tjerao iz kuće. Na saslušanju u policiji, na dan kad je prijavio nestanak, suprugu je opisao kao mentalno bolesnu te je rekao kako već mjesecima pije lijekove za depresiju. Policija nije potvrdila te navode.

 

U službenom saopćenju navodi se kako se sumnja da se majka Alma Arazi (39) s djecom starosti četiri, šest i devet godina utopila u rijeci Bojani. Beživotno tijelo 9-godišnje djevojčice pronašao je ribar u rijeci Drim u koju se ulijeva rijeka Bojana.

Potraga za preostalim članovima porodice još traje.

Na tijelu djevojčice nema tragova nasilja. Ergis Arazi ranije je osuđivan zbog posjedovanja opojnih droga.

Alma je navodno svega nekoliko sati prije kobne tragedije pila kafu sa sestrom svog supruga koja nije ni slutila što će uslijediti. Tvrdi kako su se mirno rastale.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina

Published

on

By

VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.

Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.

Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.

“Zlostavljana je”

Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.

“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.

“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.

Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.

Vjerovala je u reforme

Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.

Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.

“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.

“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.

Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.

Mnoge žene su u zatvoru

Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).

U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.

Nastavi čitati

Najčitanije