BiH
Da li će dio nezaposlenih ostati bez zdravstvenog osiguranja? – Doktoru mora i ko ne traži posao
Najava federalnih vlasti da u narednom periodu planiraju na listama zavoda za zapošljavanje u Federaciji BiH razdvojiti aktivne od pasivnih tražilaca posla potakla je sumnje i zabrinutost kod ovih drugih da mogu ostati bez zdravstvenog osiguranja. Iako nepotvrđeni slučajevi, u sarajevskim domovima zdravlja ovi drugi čak ne mogu dobiti zdravstvenu uslugu i brišu ih iz informacionog sistema, odnosno ostaju bez zdravstvenog osiguranja.
Veliki izazov
Ipak, Alma Kratina, federalna zastupnica iz Demokratske fronte, kaže nam da zabrinutost kod pasivnih tražilaca posla ne bi trebala da postoji u pogledu zdravstvenog osiguranja.
– Ono što je ministar Delić (Adnan, op. a) jasno potcrtao obrazlažući rješenje za razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla jeste da Zakon o posredovanju u zapošljavanju ne predviđa ukidanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene, odnosno da će čak i oni koji budu prebačeni u pasivnu kategoriju zadržati pravo na zdravstvenu zaštitu, naglašava Kratina.
Imajući u vidu kako trenutno stvari stoje, zastupnica je mišljenja da zavodi za zapošljavanje kod nas nisu mjesta za aktivno traženje posla.
– Uglavnom su za mnoge mjesto obezbjeđivanja zdravstvenog osiguranja. To je svakako potrebno izmijeniti i bilo bi logično da je zdravstveno osiguranje rješavano u zavodima zdravstvenog osiguranja, kaže Kratina.
Pored svih logičnih rješenja unutar ponuđenog zakonskog okvira i uvjeravanja da nema mjesta panici da će neko ostati bez zdravstvenog osiguranja, i dalje ostaje nejasno na koji će način i u kojem roku biti praktično riješeno ovo pitanje.
– Jedno je sigurno, veliki broj nezaposlenih građana na birou ne traži aktivno posao, poslodavci realno imaju problem, koji će se u nekom procentu smanjiti kroz poboljšanje zakona o zapošljavanju stranaca. Ali, obezbjeđivanje zdravstvenog osiguranja za sve ostaje veliki izazov, bez obzira na to da li je riječ o aktivnim ili pasivnim tražiocima posla. U narednom periodu to će zasigurno biti proces kroz koji će se morati pronaći odgovori na zasad neodgovorena pitanja, naglašava Kratina, piše Oslobodjenje.
Primjedbi nema
Na naše upite o eventualnim izmjenama u zdravstvenom osiguranju nezaposlenih iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo dobili smo uvjeravanja da u dosadašnjem radu nisu imali bilo kakve primjedbe po navedenom pitanju, te nemaju saznanja da pacijenti koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ne mogu dobiti zdravstvenu uslugu, kao ni razlog tome.
– Jedan od osnova za ostvarivanje prava na obavezno zdravstveno osiguranje i iz njega je da nezaposlena osoba bude prijavljena Zavodu za zapošljavanje. Ukoliko je osoba ostvarivala pravo na obavezno zdravstveno osiguranje i iz njega putem prijave Zavodu za zapošljavanje, a to pravo sad ne može da ostvari, potrebno je da se obrati JU Služba za zapošljavanje KS-a upitom da li je uklonjena sa liste evidencije i po kom osnovu se to dešava, pojašnjavaju iz ZZO-a KS-a.
Pasivni tražioci posla u Republici Srpskoj pravo na zdravstveno osiguranje imaju putem Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.
BiH
Općina u BiH donijela odluku: Naknada za novorođenčad od 400 pa do 10.000 KM
Općina Čitluk donijela je Odluku o jednokratnoj naknadi za novorođeno dijete u 2026. godini, a njom su utvrđeni uvjeti, način ostvarivanja i novčani iznos naknade koja će se dodjeljivati roditeljima u ovoj godini.
Visina jednokratne novčane naknade za prvo novorođeno dijete u porodici iznosi 400 KM, za drugo 600 KM, za treće 900 KM i za četvrto 1.300 KM.
Za osmo i svako naredno novorođeno dijete
Za peto novorođeno dijete u porodici visina naknade je 2.000 KM, za šesto 3.000 KM i za sedmo 5.000 KM.
Za osmo i svako iduće novorođeno dijete u porodici Općina Čitluk izdvajat će novčanu naknadu u iznosu od 10 hiljada maraka.
Zahtjev podnosi jedan od roditelja
Zahtjev za ostvarivanje ove naknade podnosi jedan od roditelja ili samohrani roditelj novorođenog djeteta u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, putem protokola Općine Čitluk na adresu Općinske službe za društvene djelatnosti, opću upravu i branitelje, priopćili su iz te općine.
FENA
BiH
Trojka i HDZ odbili osuditi zabranu ulaska Avdi Avdiću u Hrvatsku
BiH
Poistovjećivanje vlasti u RS-u s pravoslavljem: Savo Minić premijersku zakletvu polaže u hramu
Ovakvo polaganje zakletve u vjerskom objektu, iako se radi o funkciji koja ne bi trebala imati nikakvu povezanost s religijom, Nije uobičajeno u Evropi niti u drugim svjetskim, sekularnim državama.
Milorad Dodik je također ranije polagao zakletvu u vjerskim objektima, zajedno sa SNSD-ovim poslanicima i drugim zvaničnicima. Međutim, zvanično polaganje zakletve bi prvo uradili u instituciji u koju dolaze.
Ne postoji zakonska prepreka da neko položi zakletvu u vjerskom objektu. Međutim, takva zakletva, u smislu funkcionisanja vlasti, ne može biti važeća ukoliko prvo ne polože formalnu zakletvu u vladi, skupštini ili nekoj drugoj instituciji, u zavisnosti od mandata.
Zbog toga su premijer i svi ministri prvo položili zakletvu u Narodnoj skupštini RS-a, na istoj sjednici kada su ih poslanici i izabrali. Zatim će to Minić ponoviti u banjalučkom hramu.
Ovakvo dodatno polaganje zakletve u vjerskom objektu samo pokazuje da političari u BiH, u ovom slučaju konkretno u RS-u, prekomjerno miješaju religiju u rad javnih institucija. Umjesto da izabrani zvaničnici budu reprezent svih stanovnika, bez obzira na njihovu vjeroispovijest i da li uopšte pripadaju bilo kojoj religiji, političari u RS-u se odlučuju na poistovjećivanje pravoslavlja sa vlašću u tom entitetu.
U svakom slučaju, riječ je o potezu koji je neobičan i rijedak u modernim, demokratskim društvima i vezuje se za mali broj zemalja sa dominantno religijski orijentisanim stanovništvom, kao što je Grčka.
Klix
BiH
“Butik diplome”: Izdato je 10.000 diploma, a nisu studentski grad
U Brčko distriktu BiH godinama se gomilaju sumnje u zakonitost visokoškolskih diploma zaposlenih u javnom sektoru. Istraživanja civilnog društva pokazuju da su desetine, pa i stotine službenika zaposlene sa diplomama ustanova koje u trenutku izdavanja nisu bile akreditovane. Upravo zbog toga ovo je bila glavna tema na posljednjoj sjednici Skupštine Brčko distrikta, koja je usvojila nove izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u prvom čitanju.
Problem takozvanih „butik diploma“ u Brčkom nije nov, ali tek posljednjih godina dobija jasne konture. Analize pokazuju da su u javnim institucijama zaposlene osobe sa diplomama visokoškolskih ustanova koje u trenutku njihovog školovanja nisu bile akreditovane, što je suprotno Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.
Izdato preko 10 hiljada fakultetskih diploma
“Nisam za zabrane, nego jednostavno da se ispune određeni kriterijumi koji bi trebalo da budu strožiji. Tako je riješeno u Srbiji. S druge strane, moja je neka ideja da se pravi neka nezavisna rang lista svih fakulteta i da na osnovu toga se dobijaju bodovi kod konkurisanja za poslove u javnoj administraciji”, navodi društveni aktivista Bojan Bošković za FTV.
Pitanje akreditacije i kvaliteta visokog obrazovanja ponovo je otvoreno u Skupštini Brčko distrikta.
“U Brčko distriktu je prema određenim procjenama izdato preko 10 hiljada fakultetskih diploma sa visokoškolskih ustanova. A mi, nažalost, nemamo studentski grad, nemamo studentsku atmosferu, nemamo odraz toga ni u ekonomiji, ni u broju noćenja ni u samom životu. Logično pitanje je gdje su ti ljudi, ili nikada nisu bili tu, ili su otišli. Zbog toga je civilizacijski zločin ne progovoriti o fenomenu butika diplomama. Ako ne stanemo u kraj toj prevari, onda otvoreno trebamo priznati da na trgovinu diplomama ne žmirimo samo na jedno, već na oba oka”, poručio je Adnan Karamujić, nezavisni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Šta je obrazovna vlast
Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. Opozicija upozorava da zakonske odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja i zloupotrebe, posebno kada se govori o nadležnostima i odgovornosti obrazovne vlasti.
“U slučaju da postupak akreditacije nije završen u navedenom roku, a iz naročito opravdanih razloga, nadležna obrazovna vlast može da uradi. Samo mi kažite šta je obrazovna vlast, koja je to institucija?”, kaže Halil Ljuca, zastupnik SBB-a u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Iz Vlade Brčko distrikta poručuju da je smisao zakonskih izmjena usklađivanje sa Okvirnim zakonom BiH i stvaranje pretpostavki za jaču institucionalnu podršku, uključujući i finansijsku pomoć javnim visokoškolskim ustanovama.
Agencija provodi akreditaciju
“Smisao izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, stav 2, da se može pomoći Ekonomskom fakultetu Brčko, u stvari donirati određena sredstva koji je postojeći zakon onemogućavao. Članovi 3 i 4 – jeste usklađivanje s Okvirnim zakonom, ono što su uradili entiteti i većina kantona, na preporuku Agencije za akreditaciju BiH. U smislu provođenja akreditacije, akreditaciju provodi faktički Agencija uz, ajmo da kažemo, tehničku podršku obrazovne vlasti. Da li to kantona, entiteta ili Distrikta”, pojasnio je Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.
Podaci civilnog sektora i ranije istrage pokazuju da je problem mnogo dublji. Bez sistemske provjere diploma, dosljedne primjene Zakona i odgovornosti nadležnih, pitanje zakonitosti zapošljavanja u javnom sektoru Brčko distrikta ostaje otvoreno.
BiH
Đokanović: ‘Ako postanem predsjednik RS-a, tužit ću BiH za genocid nad Srbima’
Bivši kandidat za predsjednika Republike Srpske, dr. Dragan Đokanović, iznio je tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina trebala snositi pravnu odgovornost za, kako navodi, genocid počinjen nad Srbima u okolini Miljevine 1945. godine.
Reagujući na komentare povodom svoje ranije objave u kojoj je naveo da bi, u slučaju da postane predsjednik Republike Srpske, pokrenuo postupke pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv odgovornih za ove zločine, Đokanović je odgovorio na pitanje ko bi danas mogao biti optužen, s obzirom na to da više ne postoje ni institucije ni direktni akteri tog perioda, prenosi Bosnainfo.
Prema njegovim navodima, ključnu ulogu u događajima iz 1945. godine imala je Treća bosansko-hercegovačka divizija narodne odbrane, formirana u decembru 1944. godine. Ta divizija, kako tvrdi, sastojala se od Prve bosanske brigade, formirane 23. septembra 1944. godine, Druge bosanske brigade, formirane 20. januara 1945. godine, te Treće hercegovačke brigade, takođe formirane 20. januara 1945. godine.
Đokanović navodi da su ove partizanske jedinice, nastale na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon 25. novembra 1943. godine – datuma koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine – učestvovale u, kako tvrdi, genocidu nad oko 22.000 Srba u okolini Miljevine.
– Bosna i Hercegovina je pravno lice koje baštini odluke ZAVNOBiH-a. To znači da, osim pobjeda, baštini i poraze, ali i zločine partizanskih jedinica koje su nastale na njenoj teritoriji – naveo je Đokanović, dodajući da se ta odgovornost, prema njegovom tumačenju, odnosi i na događaje kod Miljevine.
On ističe da bi postupak mogao pokrenuti i kao građanin, ali smatra da bi kao predsjednik Republike Srpske imao znatno lakši pristup arhivskoj građi, dokumentima i naredbama koje bi, prema njegovim riječima, rasvijetlile pozadinu ovih događaja.
Đokanovićeve tvrdnje izazvale su brojne reakcije u javnosti, s obzirom na osjetljivost teme, različita tumačenja historijskih događaja iz Drugog svjetskog rata, kao i postojeće sudski utvrđene presude o ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih.
Dr. Đokanović je i ranije imao slične nastupe gdje je Bošnjacima poručio da ‘prestanu sa uvredama na njegov račun i račun Republike Srpske’. Đokanović je ranije kazao da je on jedan od tvoraca Republike Srpske.
Podsjećamo, Đokanović je do kraja 2016. godine radio na KCUS-u kao pedijatar kada je napustio Klinički centar nakon što je Sebija Izetbegović preuzela vođenje istog.
On je kao razlog naveo neslaganje sa tadašnjim menadžmentom. Nedugo nakon toga, Đokanović je počeo da radi u Istočnom Sarajevu, a od nedavno radi u sarajevskoj bolnici Medicana zbog čega su bolnici upućene brojne kritike s obzirom na njegove političke stavove i to da je bio jedan od najbližih Karadžićevih savjetnika 90-ih.
BiH
Tragedija u BiH: Lovac se okliznuo i pao, puška sama opalila i usmrtila drugog muškarca
Tužilac je naložio da se preduzmu istražne radnje i mjere kao i vještačenja radi utvrđivanja okolnosti navedenog događaja, a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradalog lica
Muškarac čiji su inicijali M.S. (59) iz Bosanske Gradiške poginuo je jutros prilikom ulaska lovaca u lovište u zaseoku Damjanovići, saopćeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.
Kako se navodi u saopćenju, do nesreće je došlo jutros u 9.20 sati kada se, prilikom ulaska u lovište, muškarac čiji su inicijali S.R. (64) okliznuo, prilikom čega je opalila puška i nanijela povrede M.S. od kojih je preminuo.
Uviđaj je obavio dežurni tužilac banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva zajedno sa policijskim službenicima Policijske uprave Gradiška.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka navode da je tužilac naložio da se preduzmu istražne radnje i mjere kao i vještačenja radi utvrđivanja okolnosti navedenog događaja, a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradalog lica koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.
Muškarac S.R. je uhapšen i nalazi se na kriminalističkoj obradi.
(DEPO PORTAL/ad/Foto:Arhiv)
-
Cazinprije 4 danaVIDEO Senada i Mujo Harbaš iz Mutnika kod Cazina bave se poljoprivredom: Svaki fening je važan
-
BiHprije 5 danaRadnik benzinske pumpe u Bosanskoj Gradišci dobio otkaz jer je upozorio gosta sa ustaškim obilježjima
-
USKprije 2 danaTragedija u Krajini: Mladić pronađen u besvjesnom stanju u automobilu, preminuo u Domu zdravlja
-
BiHprije 2 danaVukanović: Učiteljica Irena iz Doboja za sada najviše obećava kao ministarka od koje se najviše očekuje
-
Cazinprije 5 danaPosjedovanje opojnih droga u Cazinu, intervenirala policija
-
Cazinprije 4 danaTužilaštvo USK: Tužilac naredio istragu u slučaju pretučene djevojčice iz Cazina
