Religija

Znamo li ko je Besim Korkut? Njegov prijevod Kur'ana na bosanski jezik smo čitali…

Published

prije 2 godine

18. Jula 2022.

Serhatlija

BESIM KORKUT, raḥimehullāh (1904.-1975.)

Rođen je 25. novembra 1904. godine, najvjerovatnije u Travniku, iako neki izvori navode Sarajevo kao mjesto njegovog rođenja. Pohađao je Ruždiju u Travniku, a Okružnu medresu završio je u Sarajevu.

Upisao je također i Šerijatsko – sudačku školu da bi po njenom završetku 1925. g. otišao u Kairo. Na Al-Azharu je studirao islamske nauke. Diplomirao je 1931. g. i potom se vraća u domovinu. Iste godine dobio je mjesto nastavnika na Šerijatsko – sudačkoj školi u Sarajevu gdje je predavao arapski jezik, stilistiku, akaid, historiju islama, te šerijatsko pravo.

Kada je u junu 1937. g. ova škola prestala sa radom, Korkut je dobio posao vjeroučitelja u Državnoj realnoj gimnaziji u Mostaru. Predavao je i na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi i Državnoj ženskoj gimnaziji u Sarajevu, radio je u republičkom Ministarstvu prosvjete, te u Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove u Sarajevu. Po osnivanju Orijentalnog instituta 1950., Korkut prelazi na rad na Institutu i tu ostaje sve do 1. marta 1969. kada je penzionisan. Allahovom voljom, preselio je na bolji svijet 2. novembra 1975. godine.

Besim Korkut je bio dobar predavač i izuzetan pedagog. Na lahak i pristupačan način je tumačio predmete koje je predavao, tako da su njegovi učenici, kojima je ostao u jako lijepom sjećanju, uvijek sa zanimanjem pratili njegova predavanja. Nije mu bilo teško da neku lekciju objašnjava učenicima i po nekoliko puta, jer cilj mu je bio da ga dobro razumiju i da ne bude nikakve dileme ili pogrešnog shvatanja kod njih.

Korkut je još kao student Al-Azhara objavio interesantan članak o ovom Islamskom univerzitetu. Nakon povratka u BiH pisao je u mnogim našim listovima i časopisima, kao što je Novi behar, Gajret, Glasnik VIS-a, a svoje radove je potpisivao punim imenom i prezimenom. Kada je 1937. godine Šerijatsko – sudačka škola prestala sa radom, on je napisao članak pod naslovom “Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudačke škole u Sarajevu” (Kalendar Gajret za 1938. godinu).

Godine 1952. izdavačko preduzeće “Svjetlost” štampalo je “Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija” koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao vrlo praktičnim. Međutim, nikada nije odštampan i drugi dio, priređen za III i IV razred gimnazija. Napisao je također udžbenik za VII razred iz područja historije – „Istorija islama“, zatim iz istog područja „Kratak pregled povijesti islama“.

Ono u čemu se Korkut posebno istakao bila je prevodilačka djelatnost. Mnogo je prevodio sa arapskog jezika, naročito iz arapske lijepe književnosti gdje se pokazao kao odličan poznavalac kako arapskog, tako i bosanskog jezika. Naime, odlično je poznavao maternji jezik, posebno narodni govor i njegovu frazeologiju što mu je uveliko olakšavalo prevođenje. Po dolasku u Orijentalni institut Korkutu se pružila prava prava prilika za naučni i prevodilački rad. Rezultat njegovog naučnog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku, koje je Besim-ef. preveo i za štampu pripremio, a Orijentalni institut izdao pod naslovom: “Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku”. Izdavačka kuća Dječija knjiga iz Beograda i Svjetlost iz Sarajeva su izdale najviše njegovih prijevoda, a tu su kuće Novo pokoljenje, Veselin Masleša, te Džepna knjiga. Neki od tih prijevoda su: “Arapske šaljive pripovijetke i basne”, “Indijske basne”, zatim majstorski prijevod indijskih basni “Kelila i Dimna”.

Međutim, ono na što nas najviše asocira ime Besima Korkuta jeste njegov prijevod Časnog Kur’ana. To je kruna njegovog prevodilačkog rada. Najčitaniji je prijevod u BiH i rijetke su muslimanske porodice koje u svom domu ne posjeduju ovaj prijevod. Na prevođenju Časnog Kur’ana radio je više od decenije, međutim nije dočekao njegovo štampanje kojem se posebno radovao i sa nestrpljenjem ga očekivao. Prijevod je štampan dvije godine nakon njegove smrti, 1977. godine, prvo u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu, a potom i u izdanju Stariješinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Za ovaj poduhvat Besima ef. Korkuta, trebala je iskrena vjera, sabur, izuzetno poznavanje vjere, kao i znanje arapskog i bosanskog jezika. On je to sve posjedovao. Njegov prijevod veliki je doprinos našoj islamistici kao i nauci uopće. Prijevod je doživio mnoga izdanja. Neka od njih su i džepnog izdanja.

Rahmetli Besima ef. Korkuta krasile su lijepe osobine, bio je iskren, otvoren i dobronamjeran čovjek. Nije žalio vrijeme, niti je sebe žalio ukoliko je trebalo nekome pomoći ili nešto protumačiti. Njegov rad se osjetio i u Vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Sarajevu, kada je bio izabran u ovo predstavničko tijelo 1945. godine. Uvijek je bio rado viđen u društvu. Njegovom smrću otišao je i posljednji iz plejade Korkuta – teologa. Njegova smrt bila je veliki gubitak za BiH i Bošnjake.

Ajla Keserović (Glanik BH studenata u Egiptu br. 10)

fb, Hanefijski mezheb

Povezane teme:

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

prije 1 dan

7. Maja 2024.

Serhatlija

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

prije 1 dan

7. Maja 2024.

Serhatlija

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

prije 2 dana

6. Maja 2024.

Serhatlija

Nemojte vrijeđati griješnike!

– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.

– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.

– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.

– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.

– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.

– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.

– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!

Prof. Saudin Cokoja