Religija

Znamo li ko je Besim Korkut? Njegov prijevod Kur'ana na bosanski jezik smo čitali…

Published

prije 2 godine

18. Jula 2022.

Serhatlija

BESIM KORKUT, raḥimehullāh (1904.-1975.)

Rođen je 25. novembra 1904. godine, najvjerovatnije u Travniku, iako neki izvori navode Sarajevo kao mjesto njegovog rođenja. Pohađao je Ruždiju u Travniku, a Okružnu medresu završio je u Sarajevu.

Upisao je također i Šerijatsko – sudačku školu da bi po njenom završetku 1925. g. otišao u Kairo. Na Al-Azharu je studirao islamske nauke. Diplomirao je 1931. g. i potom se vraća u domovinu. Iste godine dobio je mjesto nastavnika na Šerijatsko – sudačkoj školi u Sarajevu gdje je predavao arapski jezik, stilistiku, akaid, historiju islama, te šerijatsko pravo.

Kada je u junu 1937. g. ova škola prestala sa radom, Korkut je dobio posao vjeroučitelja u Državnoj realnoj gimnaziji u Mostaru. Predavao je i na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi i Državnoj ženskoj gimnaziji u Sarajevu, radio je u republičkom Ministarstvu prosvjete, te u Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove u Sarajevu. Po osnivanju Orijentalnog instituta 1950., Korkut prelazi na rad na Institutu i tu ostaje sve do 1. marta 1969. kada je penzionisan. Allahovom voljom, preselio je na bolji svijet 2. novembra 1975. godine.

Besim Korkut je bio dobar predavač i izuzetan pedagog. Na lahak i pristupačan način je tumačio predmete koje je predavao, tako da su njegovi učenici, kojima je ostao u jako lijepom sjećanju, uvijek sa zanimanjem pratili njegova predavanja. Nije mu bilo teško da neku lekciju objašnjava učenicima i po nekoliko puta, jer cilj mu je bio da ga dobro razumiju i da ne bude nikakve dileme ili pogrešnog shvatanja kod njih.

Korkut je još kao student Al-Azhara objavio interesantan članak o ovom Islamskom univerzitetu. Nakon povratka u BiH pisao je u mnogim našim listovima i časopisima, kao što je Novi behar, Gajret, Glasnik VIS-a, a svoje radove je potpisivao punim imenom i prezimenom. Kada je 1937. godine Šerijatsko – sudačka škola prestala sa radom, on je napisao članak pod naslovom “Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudačke škole u Sarajevu” (Kalendar Gajret za 1938. godinu).

Godine 1952. izdavačko preduzeće “Svjetlost” štampalo je “Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija” koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao vrlo praktičnim. Međutim, nikada nije odštampan i drugi dio, priređen za III i IV razred gimnazija. Napisao je također udžbenik za VII razred iz područja historije – „Istorija islama“, zatim iz istog područja „Kratak pregled povijesti islama“.

Ono u čemu se Korkut posebno istakao bila je prevodilačka djelatnost. Mnogo je prevodio sa arapskog jezika, naročito iz arapske lijepe književnosti gdje se pokazao kao odličan poznavalac kako arapskog, tako i bosanskog jezika. Naime, odlično je poznavao maternji jezik, posebno narodni govor i njegovu frazeologiju što mu je uveliko olakšavalo prevođenje. Po dolasku u Orijentalni institut Korkutu se pružila prava prava prilika za naučni i prevodilački rad. Rezultat njegovog naučnog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku, koje je Besim-ef. preveo i za štampu pripremio, a Orijentalni institut izdao pod naslovom: “Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku”. Izdavačka kuća Dječija knjiga iz Beograda i Svjetlost iz Sarajeva su izdale najviše njegovih prijevoda, a tu su kuće Novo pokoljenje, Veselin Masleša, te Džepna knjiga. Neki od tih prijevoda su: “Arapske šaljive pripovijetke i basne”, “Indijske basne”, zatim majstorski prijevod indijskih basni “Kelila i Dimna”.

Međutim, ono na što nas najviše asocira ime Besima Korkuta jeste njegov prijevod Časnog Kur’ana. To je kruna njegovog prevodilačkog rada. Najčitaniji je prijevod u BiH i rijetke su muslimanske porodice koje u svom domu ne posjeduju ovaj prijevod. Na prevođenju Časnog Kur’ana radio je više od decenije, međutim nije dočekao njegovo štampanje kojem se posebno radovao i sa nestrpljenjem ga očekivao. Prijevod je štampan dvije godine nakon njegove smrti, 1977. godine, prvo u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu, a potom i u izdanju Stariješinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Za ovaj poduhvat Besima ef. Korkuta, trebala je iskrena vjera, sabur, izuzetno poznavanje vjere, kao i znanje arapskog i bosanskog jezika. On je to sve posjedovao. Njegov prijevod veliki je doprinos našoj islamistici kao i nauci uopće. Prijevod je doživio mnoga izdanja. Neka od njih su i džepnog izdanja.

Rahmetli Besima ef. Korkuta krasile su lijepe osobine, bio je iskren, otvoren i dobronamjeran čovjek. Nije žalio vrijeme, niti je sebe žalio ukoliko je trebalo nekome pomoći ili nešto protumačiti. Njegov rad se osjetio i u Vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Sarajevu, kada je bio izabran u ovo predstavničko tijelo 1945. godine. Uvijek je bio rado viđen u društvu. Njegovom smrću otišao je i posljednji iz plejade Korkuta – teologa. Njegova smrt bila je veliki gubitak za BiH i Bošnjake.

Ajla Keserović (Glanik BH studenata u Egiptu br. 10)

fb, Hanefijski mezheb

Povezane teme:

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Cazin

Osam godina od dženaze najstarijeg krajiškog imama Sulejman ef. Kajtezovića

Published

prije 39 minuta

26. Aprila 2024.

Serhatlija

Život Sulejmana efendije prožet je raznim događajima, obilježen zatvorskim kaznama, promjenama i prilagodbama raznim sistemima državne uprave,a o njemu su pisani brojni novinski članci, pa i snimani dokumentarni filmovi.

Sulejman je bio imam u dvanaest džemata u Krajini, u radnom vijeku izgradio je četiri i obnovio tri džamije, a od 1933. godine redovno je vodio dnevnik svojih aktivnosti.

Prvu zvaničnu imamsku dužnost započeo je davne 1945. godine u Bužimu, a na poziciju imama došao je, kako je u jednom intervjuu kazao, pravo iz zatvora i to na mjesto ranije ubijenog vjerskog službenika. Nakon godinu i pol službe u Bužimu ponovo je zatvoren u Bihaću, a u zatvoru je proveo tri mjeseca.

Nakon Bužima prešao je na službu u Žaliće kod Velike Kladuše, gdje je služio devet godina, nakon čega je bio u Slapnici, pa u Pokoju kod Bihaća. Nakon toga je vodio džemat u Tržcu kod Cazina, gdje je proveo oko osam godina, odakle je prešao u Trnove kod Velike Kladuše, gdje je proveo devet godina. Slijede Šabići, a penzionisan je 1983. godine, nakon čega je imamsku dužnost obavljao honorarno.

Imamsku dužnost dedo Sulejman obavljao je honorarno i prije 1945. godine, ali i nakon 2007. godine kada je napustio džemat u Vejincu kod Velike Kladuše, jer je, kako je jednom kazao, namirio 70 godina imamske službe.

Do smrti je redovno obavljao molitve u džamiji, postio je od svoje devete godine svaki ramazan, a dnevno je učio po 20 stranica Kur'ana.

Molimo Allaha da ga u Džennet uvede. Amin

Nastavi čitati

BiH

Islamska zajednica BiH utvrdila cijenu kurbana za ovu godinu

Published

prije 10 sati

26. Aprila 2024.

Bella

Pod predsjedavanjem reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, u Sarajevu je jučer održana 23. redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Nakon proučenog Jasini šerifa, pristupilo se usvajanju zapisnika sa 22. redovne sjednice Rijaseta i zaključaka s 5. vanredne sjednice, te potvrđivanju odluke i zaključaka s telefonskih sjednica, a zatim i razmatranju usvojenih tačaka Dnevnog reda današnje sjednice.

Rijaset je danas usvojio prijedlog Odluke o osnivanju džemata Ledenice Gornje u Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Gradačac.

Također je usvojio Informaciju o dostavljanju Izvještaja o mektepskoj pouci za 2022/2023. mektepsku godinu, te prijedlog Odluke o provođenju 26. finalnog takmičenja polaznika mektepske pouke.

Pružena je finansijska podrška Predškolskoj ustanovi “Nedžm” u Travniku, te odobrena je finansijska podrška za projekte koordinatorica Odjela za brak i porodicu za 2024. godinu.

Razmatran je i usvojen prijedlog za formiranje Komisije za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, te usvojen prijedlog za davanje saglasnosti na Pravila Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu.

Razmatran je i usvojen prijedlog za davanje saglasnosti na prijedlog Pravilnika o izmjenama Pravilnika o plaćama, naknadama i drugim ličnim primanjima radnika u Javnoj ustanovi Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli, te razmatran i usvojen Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj BIZ INVEST d.o.o. za 2023. godinu.

Na jučerašnjoj sjednici Rijaset je usvojio Prijedlog za utvrđivanje cijene kurbana za 1445.H/2024. godinu, pa tako cijena kurbana iznosi 490 KM.

Razmatran je i usvojen Izvještaj o radu Arhiva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te razmatran i usvojen zahtjev Media centra za davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Media centru d.o.o. Sarajevo. Također, razmatran je i usvojen prijedlog Media centra u vezi projekta izgradnje antenskog stuba na Majevici.

Na sjednici su raspravljana i brojna pitanja o dodjeljivanju finansijske pomoći, o radno-pravnim statusima i kadrovskim pitanjima, te o tekućim pitanjima iz nadležnosti Rijaseta, izvijestio je Preporod.info.

Nastavi čitati

BiH

Na hadž ove godine putuje 2.225 bh. državljana: Čeka ih jedna važna novina u organizaciji

Published

prije 3 dana

23. Aprila 2024.

Bella

U organizaciji Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ove godine na hadž će otputovati 2.225 bh. državljana.

Planirano je da prvi avion sa 152 osobe s Međunarodnog aerodroma u Sarajevu poleti 6. juna u 10.05 sati, nakon čega će do 12. juna u 12 narednih letova u Saudijsku Arabiju otputovati sve hadžije.

Ove godine će hadžije sletjeti na aerodrom u Džidi, odakle će autobusima biti prevezeni u hotel u Mekki. Nakon što završe s obredima hadža, otputovat će u Medinu, gdje će posjetiti Poslanikovu džamiju i druge znamenitosti.

Povratak za Bosnu i Hercegovinu planiran je od 25. juna do 1. jula.

“Ovo do sada nije bio slučaj. S obzirom na dosadašnja iskustva, želimo olakšati našim hadžijama da obrede u Mekki obave u što boljem zdravlju. Također, na ovaj način ćemo preduprijediti i eventualne probleme s letovima”, izjavio je za Agenciju MINA rukovodilac Ureda za hadž i umru Dževad-ef. Hadžić.

Elektronske vizu za hadžije su već spremne, a kako je najavio Hadžić, u narednom periodu bit će provedene i sve potrebne edukacije vodiča i hadžija, kako bi što spremnije pristupili izvršavanju ove vjerske dužnosti.

“Stalno radimo na poboljšanju uvjeta za naše hadžije, vodeći računa o pripremama u Bosni i Hercegovini, samom putu, ispravnom obavljanju obreda, ali i njihovom smještaju u Mekki i Medini. Hadž je u određenim danima, a pripreme za njega traju cijele godine”, kazao je Hadžić.

O bh.hadžijama brinut će 47 vodiča i šest šerijatskih konsultantica, te medicinski tim kojeg će činiti sedam ljekara i sedam medicinskih tehničara.

Za reisul-hudždžadža imenovan je bivši banjalučki muftija Nusret-ef. Abdibegović, a glavni vodič će biti Izet-ef. Čamdžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići.

Najstarija osoba koja će ove godine otputovati na hadž je Derviša Huseinagić iz Gradačca koja ima 87 godina, a najmlađi je petogodišnji Ensar Hukić.

Ensar će ove godine obaviti hadž sa svojim sestrama, trinaestogodišnjom Aminom i četrnaestogodišnjom Sumejom, te babom Ahmetom Hukićem i mamom Seadom Sarić-Hukić, javila je MINA.