Connect with us

BiH

Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata! (VIDEO)

Published

on

Priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate

Piše: Avdo Avdić

“Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

 

Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

“Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

“Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

“Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

 

O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

 

U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

“Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

 

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Sergej Lavrov I Dragan Čović

Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH, piše Istraga.

BiH

Izvučeno tijelo rudara Asima Šehanovića koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje

Published

on

By

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Spasilačke ekipe su danas, petog dana potrage, iz jame Rudnika Mramor kod Tuzle izvukle beživotno tijelo rudara Asima Šehanovića.

Spasilačka akcija odvijala se u teškim uslovima. Nakon što su timovi za spašavanje prije tri dana došli do njegove bušilice, postojala je nada da će akcija spašavanja uspjeti, ali ishod potrage je ipak završio tragično.

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Podsjetimo, do ove nesreće je došlo usljed naglog oslobađanja pritiska, odnosno obrušavanja mase koja je rudara živog zatrpala.

Kako je ranije saopćeno iz Rudnika Mramor, za zatrpanim rudarom su mogla tragati samo dva čovjeka zbog veoma skučenog prostora uzrokovanog obrušavanjem mase.

Nastavi čitati

BiH

Mašić: Rušenje Arnaudije nije bilo “greška”, već zločin genocidnog dvojca koje na sva usta slaviš Milorade

Published

on

By

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić prokomentarisao je obraćanje Milorada Dodika u Banjoj Luci na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije.
“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj današnji govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

Mašić je prokomentarisao rekavši da rušenje nije bila greška, već zločinački poduhvat ratnog rukovodstva paradržave Republike Srpske.

“Nažalost, rušenje Arnaudija džamije, jedne od 534 srušene džamije u RS-u,nije bila ‘greška’ već planiran zločinački poduhvat od strane vojnog i političkog rukovodstva tadašnjeg RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić koje danas na sva usta slaviš Milorade”, poručio je Mašić.

Nastavi čitati

BiH

Stanivuković na otvaranju Arnaudije: “Da oprostimo jedni drugima što se može oprostiti…”

Published

on

By

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković danas je tokom ceremonije otvaranja obnovljene Arnaudija džamije u Banjoj Luci poželio da vjernicima mnogo godina, decenija i vjekova Arnaudija džamija bude na molitvenu upotrebu.

“Životno breme naroda koji žive na ovim prostorima mjeri se u tome da pogledamo jedni druge i oprostimo ono što se može oprostiti, a ono što ne može, svaki vjernik da ode u svoju bogomolju i zamoli Boga da mu da dodatnu snagu za oprost”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da mu je posebno drago da je “Banja Luka obnovila sve bogomolje koje su tokom rata srušene u ovom gradu”.

Kazao je da Arnaudija, koja se danas otvara, nije samo bogomolja, “nego je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima”.

Između ostalog, naglasio je da mu je drago što može kazati da je Banja Luka završila jedan važan zadatak.

“Obnovila je sve džamije, katedrale i crkve. Žao mi je što su neki otkazali dolazak bojeći se da neće biti bezbijedno”, dodao je.

Na kraju je rekao da se nada da će 21. vijek biti “religiozni vijek”.

 “Nakon svih stradanja koja su se desila u svijetu, ako 21. vijek ne bude religiozan neće ga ni biti. Ja želim da nam 21. vijek bude religiozan. Dobrodošli u našu Banju Luku i drago mi je da ovdje prisustvujem”, zaključio je Stanivuković.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

Najčitanije