Connect with us

BiH

Od 2017. godine (pro)ruski zvančnici insistiraju na “legitimnom predstavljanju” Hrvata! (VIDEO)

Published

on

Priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate

Piše: Avdo Avdić

“Balkan se ne može stabilizirati bez Srba niti bez BiH, a BiH se ne može stabilizirati bez bh. Srba. Srpska nacija je ključna za Balkan”, izjavit će u decembru prošle godine mađarski premijer Viktor Orban.

Dodat će, potom, da je “izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana”. Osam mjeseci kasnije će reći da Bošnjaci, od kojih su većina muslimani, varaju bh. Hrvate.

 

Ovo je komplicirana tema, ali bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi, zapravo, koriste rupe u Izbornom zakonu. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, a mi, Mađari, podržavamo ih svim raspoloživim sredstvima“., kazao je Orban.

Tema je, uistinu, komplicirana, a na njoj su proteklih godina, osim hrvatskih zvaničnika najviše insistirali (pro)ruski diplomati. Zapravo, priču o “hrvatskom pitanju”, prvi su, ne računamo li hrvatske zvaničnike, plasirali Rusi. Danas na toj priči insistiraju i pojedine američke diplomate. No, vratimo se u u 2017. godinu.

Hrvatsko pitanje ‘postoji’ i treba ga riješiti u FBiH“, kazao je 24. avgusta 2017. godine u intervjuu za Večernji list bivši ruski ambasador u BiH Petr Ivancov.

Ovoj izjavi je prethodila su dva sastanka ruskog ambasadora Petra Ivancova i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Prvi je bio u februaru 2017. godine, dok je Dragan Čović obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov ocijenili su danas da je izgradnja ambijenta ravnopravnosti u BiH jedini način da se dugoročno prevaziđu ključni politički sporovi i ostvari potrebna stabilnost“, objavio je 7. februara 2017. godine javni servis Republike Srpske (RTRS).

U  julu 2017. godine Čović i Ivancov opet su se sreli. Čović je, prenio je opet RTRS, pozitivnim ocijenio kontinuitet odgovorne i konstruktivne komunikacije predstavnika Ruske Federacije unutar Vijeća za implementaciju mira.

Zajednička je ocjena kako je važno nastaviti njegovati dobre odnose u interesu obje zemlje, ali i kako bi se izbjegli pogubni učinci procesa globalne polarizacije koja je u BiH nedopustiva iz razloga što može pojačati prijetnju miru, stabilnosti i privrednom prosperitetu“, navedeno je u Čovićevom saopćenju poslije susreta sa Ivancovom.

Mjesec i po kasnije Ivancov će u inervjuu Večernjem listu reći kako je nužno riješiti “hrvatsko pitanje u BiH”. Nakon toga ruski ambasador postaje još konkretniji. U oktobru 2017. godine  Ivancov je razgovarao sa visokom zvaničnicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto.

Krišto je upoznala Ivancova s funkcioniranjem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH te istaknula kako je izmjena Izbornog zakona BiH trenutno najbitnije pitanje koje se mora riješiti. Naglasila je da su pojedine odredbe Izbornog zakona BiH, odlukom Ustavnog suda stavljene izvan snage, te da bi nerješavanje tog problema vodilo BiH u stanje još dublje krize. Veleposlanik Ivancov složio se da se pitanje Izmjena izbornog zakona BiH treba riješiti dijalogom i da svi akteri trebaju ponuditi konkretna rješenja sukladno odlukama Ustavnog suda BiH“, saopćeno je nakon sastanka održanog 5. oktobra 2017. godine.

Već u martu naredne, 2018. godine ruski ambasador Petr Ivancov susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je u tom trenutku obavljao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

“Čović je informirao ambasadora Ivancova o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, posebno istaknuvši nedavnu predaju odgovora na Upitnik Evropske komisije. Također se razgovaralo i o neophodnoj promjeni Izbornog zakona. Ambasador Ivancov je ovom prilikom kazao kako će Ruska Federacija uvijek pružiti podršku BiH kao državi tri državotvorna i ravnopravna naroda te dva entiteta”, navedeno je u priopćenju za javnost iz Čovićevog kabineta.

U oktobru 2018. godine u BiH su održani Opći izbori na kojima Dragan Čović izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. Petnaest dana nakon poraza, Čović je, još uvijek u svojstvu člana Predsjedništva BiH, u Mostaru primio ruskog ambasadora Petra Ivancova.

“Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović i ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov saglasili su se tokom sastanka u Mostaru da je neophodno nastaviti podršku očuvanju načela konstitutivnosti sva tri naroda u BiH, kao temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma i cjelovite i suverene BiH”, saopćeno je 24. oktobra 2018. godine iz Čovićevog kabineta.

Nakon što je formalno predao dužnost u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović je u decembru 2018. godine otputovao u Budimpeštu gdje se susreo sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom koji ne skriva svoje dobre veze sa Ruskom Federacijom. Čović je Orbana informisao o izborima u BiH.

Dragan Čović i Viktor Orban

“Uprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ osvojili među Hrvatima u BiH, zbog neustavnog i nedemokratskog izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva BiH. Time je nepotrebno stavljen pritisak na političke odnose u BiH, te nužnost izmjena izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala”, kazao je Čović mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Skoro identične riječi četiri godine kasnije ponovit će i mađarski premijer, govoreći na jednom od univerziteta u toj zemlji.

“Volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci”, kazao je Orban.

 

O ugroženosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”, nastavit će govoriti i novi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov. Nakon što je Vlada Kraljevine Nizozemske kritizirala koncept “konstitutivnosti” na kojem insistira HDZ BiH, Kalabuhov je u intervjuu za RTRS kritizirao stavove Nizozemske.

 

U junu ove godine, Igor Kalabuhov je, govoreći pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, bio još otvoreniji u vezi sa “hrvatskim pitanjem”.

“Vidimo duboke probleme u Federaciji BiH gdje se podstiču takve prakse zbog kojih se krše prava Hrvata na legitimno predstavljanje u pojedinim organima vlasti”, rekao je Kalabuhov.

 

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, podsjećamo, u februaru 2020. godine bio gost Valentine Matvijenko, predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije. Nakon toga je gostovao na Državnom moskovskom institutu za međunarodne studije u svojstvu akademika Međunarodne inženjerske akademije iz Moskve, čiji je član postao bez ijednog relevantnog naučnog rada.

Tokom posjete Rusiji, Čović je za dnevni list Rossiyskaya Gazeta dao intervju u kojem je kazao: “Nažalost, u BiH ima vrlo malo ruskog uticaja”.

U decembru 2020. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je doputovao u Sarajevo gdje se, odvojeno, sreo sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.

Sergej Lavrov I Dragan Čović

Na novinarsko pitanje kako vidi sadašnju poziciju Hrvata u BiH odgovorio je kako “hrvatski narod mora imati prava zajamčena Daytonskim sporazumom te kako se to odnosi i na osobe koje će taj narod predstavljati u Predsjedništvu BiH.

Nepune dvije godine kasnije, dio američkih diplomata podržao je OHR u namjeri da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje bi ojačale princip “legitimnog predstavljanja” i omogućile trajnu vladavinu HDZ-a BiH, piše Istraga.

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

on

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

BiH

Tragična nesreća u BiH: Radnik (39) pao s električnog stuba i poginuo

Published

on

By

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada

 

 

Radnik iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“PS Stolac prijavio je S.L. da je u industrijskoj zoni s električnog stuba pao S.S. (1985.) iz Nevesinja, radnik poduzeća ‘ARS INŽINJERING’ Banja Luka. Isti je od zadobivenih povreda smrtno stradao što je konstatirano od strane dežurne liječnice Doma zdravlja Stolac”, kaže se u policijskom izvještaju.

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada, javlja Fena.

Uviđaj su izvršili službenici Odjela krim. policije PU Čapljina.

Nastavi čitati

Najčitanije