Connect with us

USK

Milanović tvrdi da je Hrvatska vojska oslobodila Bihać, no šta su činjenice (VIDEO)

Published

on

Veliku buru reakcija izazvala je izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koju je dao prije nekoliko dana na obilježavanju vojne akcije “Oluja” da “Bihać nikada ne bi bio oslobođen da nije bilo Hrvatske vojske”.

Iako je poznato daje Hrvatska pomagala BiH tokom agresije na našu zemlju, tačnije postojala je uzajamna pomoć vojski tadašnje Republike BiH i Hrvatske koje su se borile protiv zajedničkog agresora, ova izjava hrvatskog predsjednika, a posebno način na koji je koncipirana, ipak ne odražava stvarnu situaciju iz tog vremena, pogotovo kada je u pitanju teritorij Bosanske Krajine, piše Klix.

Borba protiv tri vojske

Tvrdnje Milanovića da je Hrvatska vojska odigrala presudnu ulogu u oslobođenju Bihaća posebno je teško pala braniocima toga grada, koji su u historijskim zapisima o agresiji na BiH ostali zapamćeni kao jedina vojna formacija u BiH koja se borila protiv čak tri vojske.

Radi se o vojsci srpske Krajine (SVK) (na teritoriju Hrvatske pod kontrolom srpskih snaga) na sjeverozapadu, vojsci Republike Srpske (na teritoriju BiH pod kontrolom srpskih snaga) na jugoistoku, kao i pobunjenim bošnjačkim snagama koje su stale na stranu vojske Republike Srpske (VRS) u tzv. Autonomnoj pokrajini zapadnoj Bosni na sjeveru pod kontrolom ratnog zločinca Fikreta Abdića od 1993. godine.

U takvim okolnostima Krajina, a posebno Bihać izdržao je tri godine, od ljeta 1992. do 5. augusta 1995. godine. Nadmoć neprijateljske vojske bila je ogromna, a Bihać je postao poprište najvećeg broja ofanziva, strahovitih bitki i razaranja, ali i taktičkih operacija kakvih nije bilo nigdje tokom ratova na Balkanu.

Pritisak agresora na branioce Bihaća

No, vratimo se na Milanovićeve izjave i na šta se one tačno odnose. Činjenica je da je Hrvatska vojska pred kraj rata izvela dvije vojne operacije, “Zima 94” i “Ljeto 95”, koje su prethodile operaciji Oluja. Značaj ovih operacija hrvatske vojske nipošto ne treba umanjivati, s obzirom da su uveliko pomogle da se barem donekle umanji pritisak agresora na branioce Bihaća, barem sa druge strane hrvatske granice.

Peti korpus je nakon toga oslobodio Veliku Kladušu, čime je zauvijek stavljena tačka na tzv. “autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna”.

Nedugo nakon toga, Peti korpus je pokrenuo akciju “Sana 95”, u kojoj je oslobođena Bosanska Krupa, zatim Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most. Ovim akcijama, Petom korpusu je otvoren prostor za dalje napredovanje prema Prijedoru i Banjoj Luci, no to napredovanje je zaustavljeno potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u BiH.

Odlučujući faktor

Iz ovoga je jasno vidljivo da Hrvatska vojska, iako jeste pružila određenu pomoć Petom korpusu, ipak nije bila odlučujući faktor u deblokadi Bihaća i oslobađanju ostalih gradova. Štaviše, sve te gradove oslobodili su pripadnici Petog korpusa, a prema zvaničnim informacijama hrvatske vojne jedinice nisu nikada ušle na taj teritorij, iz čega proizlazi da Milanovićeva priča o “hrvatskom oslobođenju Bihaća” ne “drži vodu”.

S druge strane, postoje neke stvari značajne za taj period koje je Milanović zaboravio spomenuti, a odnose se na to čija je vojska oslobađala čiji teritorij.

Naime, poznato je da su, tokom gore navedenih akcija, jedinice Petog korpusa prešle na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Preboj, Grabovac, Plitvice i Mulinje.Oslobođeni teritorij general Armije RBiH Atif Dudaković predao je generalu Hrvatske vojske Marijanu Marekoviću 6. augusta na državnoj granici BiH i Hrvatske, na mostu na rijeci Korani u Tržačkim Raštelima. O ovome postoje službeni foto i video materijali.

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

on

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije