Connect with us

USK

Podvale i laži iz USK: Ko “voza” Krajišnike – kantonalna ili federalna vlast?

Published

on

Samo preko JP Cesta Vlada Federacije u Unsko-sanski kanton u posljednje četiri godine (2019-2022) uložila je više od 65 miliona KM, odnosno Vlada Federacije za magistralne ceste u USK ulaže puno, puno više (duplo i više) nego što Unsko-sanski kanton uplaćuje kroz akcize.

Samo preko JP Cesta Vlada Federacije u Unsko-sanski kanton u posljednje četiri godine (2019-2022) uložila je više od 65 miliona KM, odnosno Vlada Federacije za magistralne ceste u USK ulaže puno, puno više (duplo i više) nego što Unsko-sanski kanton uplaćuje kroz akcize. To bi morao znati i premijer Ružnić dok daje obećanja o ravnopravnijoj raspodjeli sredstava s drugim kantonima, jer činjenica je da upravo USK vuče više sredstava od onog što im pripada i to na račun drugih kantona, piše SB.

U “zagrijavanju“ za predizbornu kampanju iz Unsko-sanskog kantona se već neko vrijeme šalju poruke kako je Krajina zaboravljena, odsječena, odnosno nepostojanje kvalitetnih putnih pravaca. Kao glavni krivci navode se Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH, i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, koji su, po tvrdnjama premijera USK godinama Krajišnicima davali lažna obećanja, a njegovim kritikama su se pridružili i iz Naše stranke i DNZ-a.

Mustafa Ružnić, premijer USK, jasno je poručio: “Hvala Bogu, u oktobru mi dolazimo i preuzimamo vlast u Federaciji i jasno obećavamo građanima cijele BiH da ćemo misliti na sve njih jednako. I na Mostar i Goražde i Tuzlu i Travnik. Na sve.” Amir Purić, predsjednik Naše stranke iz Velike Kladuše, podsjetio je da je “prije pet godina u posjeti Vladi USK boravila delegacija JP Autoceste FBiH i tada je bilo govora o izgradnji brze ceste Velika Kladuša-Ključ“, a Rifat Dolić iz DNZ-a optužio je Novalića i Izetbegovića da ponovo “vozaju Krajišnike“. Na nedavno održanom sastanku kantonalnih direktora cesta iz USK su istakli kako nemaju sredstava i kako su potpuno zaboravljeni.

Zašto se ne prave ceste u Krajini?

Ružnić tvrdi da je njegova Vlada izdala najveći broj građevinskih dozvola, te da su izdali i dozvole kako bi povukli “neke sitne projekte sa viših nivoa vlasti“, dok je sve ono što premijer Novalić govori nazvao šarenom lažom i predizbornim obećanjima.

Vlada Federacije BiH izdvojila je samo u ovoj godini 215 miliona KM za brze ceste u Federaciji. JP Autoceste BiH zadužene za implementaciju ovih sredstava (uz JP Ceste), odnosno izradu idejnih projekata još prije su objavile tender za izradu idejnog projekta na pravcu Bihać-Cazin-Velika Kladuša do granice s Hrvatskom, i kao najboljeg ponuđača izabrale konzorcij Institut za građevinarstvo Banja Luka-Trasa Sarajevo.

Prema Prijedlogu prostornog plana koji je rađen u USK, koji još nije prošao kantonalnu Vladu i Skupštinu, predložena je trasa čija izgradnja bi, kako je izračunato koštala više od milijardu maraka. U izradi idejnog projekta konzorcij koga su angažirale Autoceste krenuo je od trase iz Prijedloga prostornog plana USK koja je predviđala rušenje više stambenih objekata, kao i poslovnih i društvenih (čak i škola), a planirana tehnička rješenja znatno su povećavala troškove. Nakon konsultacija s Autocestama ovaj konzorcij je uradio optimalizaciju trase prateći što je više bilo moguće trasu predloženu u USK.

Za sve je kriva Vlada Federacije!

“Nakon analize optimalne varijante nove trase došlo se do sljedećih parametara: predložena trasa (40-ak kilometara) skraćena je za skoro tri kilometra, cijelom dužinom je očuvana brzina od 100 km/h, što nije bilo u Prijedlogu prostornog plana u kome postoje smanjenja i na 70 km/h, a troškovi izgradnje optimizirane trase, zajedno sa eksproprijacijom iznose oko 560 miliona maraka, jer se drastično smanjuje broj objekata, tunela i mostova, kao i broj stambenih objekata koje treba rušiti“, objašnjava direktor JP Autocesta Elmedin Voloder koji je ranije nekolikom puta isticao da za razliku od nekih drugih kantona USK nije usvojio Prostorni plan zbog čega oni, i pored najbolje volje, ne mogu krenuli u izgradnju brzih cesta.

Optimalna trasa je prezentirana i Vladi USK koja je ponovo, na nedavno održanom sastanku s direktorom Autocesta, zamoljena da usvoji Prostorni plan s optimiziranom trasom kako bi se što prije krenulo s realizacijom.

Priznajući da USK nije usvojio Prostorni plan, premijer Ružnić i za to optužuje Vladu Federacije tvrdeći da oni zbog toga ne mogu uraditi ništa. Činjenica je da postoje problemi oko usvajanja Prostornog plana FBiH, iako je još prije nekoliko godina urađen jer je blokiran od strane HDZ-a, no isto tako je činjenica da su drugi kantoni, recimo Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski usvojili svoje prostorne planove. A Ružniću je sporna i optimalna trasa: “Danas nam pričaju kako će ići ubrzo cesta Velika Kladuša-Cazin-Bihać koja košta po nekim njihovim procjenama oko 500 miliona“.

Prvi dio trase, nekih desetak kilometara od Bihaća do Cazina, identičan je i u Prijedlogu prostornog plana USK i konzorcija koji je radio idejni projekat za Autoceste, a s obzirom da je Vlada Federacije obezbjedila potrebna sredstva u realizaciju bi se moglo krenuti odmah, ali bez Prostornog plana kantona Autocestama su vezane ruke. Za razliku od drugih kantona koji su u Vladu FBiH došli s gotovim projektima i već krenuli u njihovu realizaciju iz USK problematiziraju neophodne procedure, dok odobrena sredstva stoje na računima Vlade Federacije.

Akcize u predizbornoj kampanji

Istovremeno, JP Ceste Federacije posljednjih godina najviše su (procentualno) uložile u USK  gdje je već izgrađena treća traka magistralnog puta Ključ-Bosanski Petrovac, u toku je izgradnja treće trake od Ripča prema Bosanskom Petrovcu, kao i zaobilaznice kod Bužima, dok je u toku realizacija investicija za zaobilaznice kod Cazina i Bihaća. Samo za zaobilaznice, Vlada Federacije je obezbjedila više od tri miliona maraka. Istovremeno, u USK se unapređuje cijeli niz kružnih tokova i pješačkih staza…

Purić iz Naše Stranke ustvrdio je kako je Izetbegović prije pet godina rekao kako će Krajina najviše profitirati od uvođenja akciza: “U međuvremenu se nije desilo ništa, osim što ovih dana imamo opet nova obećanja, prezentacije i simulacije“. Samo preko JP Cesta Vlada Federacije je u Unsko-sanski kanton u posljednje četiri godine (2019-2022) uložila je više od  65 miliona KM, odnosno Vlada Federacije za magistralne ceste u USK ulaže puno, puno više (duplo i više) nego što Unsko-sanski kanton uplaćuje kroz akcize. To bi morao znati i premijer Ružnić dok daje obećanja o ravnopravnijoj raspodjeli sredstava drugim kantonima, jer činjenica je da upravo USK vuče više sredstava od onog što im pripada i to na račun drugih kantona.

Urađena je i prekategorizacija regionalne ceste Bosanska Otoka-Bužim-Velika Kladuša u magistralnu cestu i teret održavanja je prešao na teret JP Ceste Federacije čime je značajno rasterećena Direkcija Cesta USK.

Osim ovoga, za planirani aerodrom u USK (na kome su insistirale vlasti iz Krajine) Vlada Federacije u proteklih pet godina izdvojila je oko 37,5 miliona KM, a tek je urađena studija da li avioni mogu slijetati na aerodrom ili ne, iako je ranije bio urađen glavni projekat bez aeronautičke studije koja to precizira.

Stručnjaci iz JP Autocesta i JP Cesta Federacije BiH ukazuju da “obilaskom magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta nedvojbeno se može zaključiti da su one u Unsko-sanskom kantonu iznad prosjeka u odnosu na druge kantone Federacije.“ S druge strane, upravo zahvaljujući vlastima USK sredstva stoje na računima Vlade Federacije jer nisu uradili ništa kako bi povukli ta odobrena sredstva.

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

USK

Fikret Kendić – Kenda iz Velike Kladuše treba pomoć dobrih ljudi!

Published

on

By

Velika Kladuša se danas ujedinjuje u humanitarnoj akciji kako bi pomogla sugrađaninu, Kendiću Fikretu, poznatijem kao Kenda, koji se bori s teškom bolešću – rakom pluća. Kendi je suočen s izazovom suočavanja s ovom bolešću u ranoj fazi, ali postoji nadanje u izlječenje putem imunoloških terapija koje su mu preporučene. Međutim, troškovi tih terapija su znatni – 40.000 KM.

Ova humanitarna akcija poziva sve građane Velike Kladuše i šire zajednice da se ujedine i pruže podršku Kendiju u njegovoj borbi protiv ove teške bolesti. Svaki dobrovoljni prilog je od velikog značaja i može napraviti razliku u Kendijevoj borbi.

Svi koji žele doprinijeti ovoj hvalevrijednoj inicijativi mogu to učiniti uplatom dobrovoljnog priloga na sljedeći bankovni račun:

Banka: ASA Banka
Broj računa: 134-570-10016741-23

Ovo je prilika da zajedno pokažemo solidarnost i podršku prema Kendi, pružajući mu nadu i olakšavajući mu put ka izlječenju. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, ima veliki značaj i pomoći će Kendiju da dobije potrebne terapije i nastavi svoju hrabru borbu.

Pomozimo Kendi da pobijedi bolest!

Nastavi čitati

USK

VIDEO Stanje i položaj osoba s invaliditetom u USK: Praksa nezadovoljavajuća, projekti u toku

Published

on

By

U Bihaću je, u okviru DISC projekta, Caritas Bosne i Hercegovine zajedno s predstavnicima udruženja i organizacija osoba s invaliditetom s prostora Unsko-sanskog kantona održao info sesiju na kojoj se govorilo o pravima i položaju osoba s invaliditetom uz konstruktivne ideje kako da se upravo oni što bolje involviraju u društvo, da im se olakša participacija, ali i da se njihov položaj maksimalno poboljša. Sufinansijer projekta je i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

federalna.ba

Nastavi čitati

Najčitanije