Connect with us

USK

Gata kod Bihaća ima ogroman turistički potencijal i vrhunske ljekovite vode

Published

on

Unsko-sanski kanton ili “Zeleni kanton” kako ga popularno vole u Krajini zvati, izuzetno je bogat turističkim potencijalima.

Šta Bihać može ponuditi turistima? Mnogo toga. Koliko se radi na privlačenju turista? Malo. Osim štampanja propagandnih materijala konkretno, a malo ko će to priznati, ne radi se gotovo ništa da bi se prešlo s riječi na djela i realizirali veliki planovi o razvoju turizma.

Najatraktivnije što Bihać nudi jesu sportovi na divljim vodama. Kajak, kanu i rafting privlače najveći broj turista. Internacionalna Una regata svakog ljeta privuče više hiljada sudionika. Međutim, organizacija regate iz godine u godinu ide uz sve veće probleme, i moglo bi se reći da regata živi od stare slave. Bolji primjer su tu privatne raft agencije koje uspješno posluju i koje nude kompletne usluge. A što je u državnom vlasništvu tretira se kao ničije.

Veliko prirodno bogatstvo

Termalne vode posve su neiskorištene, a lječilište Gata, kakvo jest, unatoč visokim referencama ljekovitosti vode, ne privlači čak ni Bišćane koji se većinom banjaju u Fojnici ili Topuskom koje se nalazi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Po svemu sudeći turizam, kao branša koja će donositi profit i otvarati radna mjesta, budućnost je koja se još ne nazire u Gati.

“Turistički potencijali Gate i njene šire okolice su ogromne. Imamo petnaestak špilja koje su raj za spelologe. Radi se o izuzetnoj prirodnoj ljepoti koja se može staviti u turističku ponudu. Zatim, imamo ovdje ogroman potencijal pitkih i termalnih voda. Dakle, imamo desetak bušotina u krugu od stotinjak metara sa deset različitih temperatura vode od osam do četrdeset i osam stepeni toplote. Osim toga, imamo jednu livadu koja se zove “Generalka” koja je dobila naziv po jednom generalu Napoleonove vojske koji je tu izgubio bitku. Imamo i rimski period pristuan ovdje, iako historija Gate seže u mnogo raniji period čak i prije Rimljana. Ljekovite vode i kupatila za kupanje u svrhu lijeka prisutno je upravo iz tog perioda. Kasnije su Austrijanci istraživali taj fenomen ljekovitih voda, a onda je u bivšoj državi napravljen je projekat izgradnje lječilišta.”, kaže Hasan Keškić, starosjedioc naselja Gata.

U ovom bihaćkom naselju registrovana su mnoga arheološka nalazišta, koja spadaju u nacionalno blago Bosne i Hercegovine, čije iskopavanje je zabranjeno bez dozvole komisije za zaštitu spomenika.

Prema riječima mještanina Asmira Zolića, zaljubljenika u prirodno i kulturno naslijeđe ovog kraja, pojedinci uprkos ljubavi i želji da unaprijede trenutno stanje u ovoj oblasti, nemaju mogućnosti, niti načina da to učine.

“Mi smo prije nekoliko godina oformili Udruženje građana “Naša Krajina, naša baština” s ciljem da pokušamo kod ljudi probuditi zanimanje za nešto što može biti interesantno za ovaj kraj kada je u pitanju historija. Dakle, osnovali smo Udruženje kako bi putem njega radili na utvrđivanju instine o historiji ovog kraja, ali ne ide baš kako smo prvobitno zamislili.”, kaže Zolić.

Gata se spominje na nekoliko mjesta u historijskim dokumentima. Spominje se čak i to da su ovdje nekad bile rimske toplice, te postoji i pisani trag da je jedan rimski car dolazio ovdje na banjanje. Austro-Ugarska kad je vršila popis, što je zabilježeno u tadašnjem Glasniku zemaljskog muzeja, u temeljima starih banja u Gati pronađeni su ostaci rimskog kamenja gdje su ucrtani rimski brojevi.

Cijelo naselje bogato je izvorištima termalnih voda koje izviru iz dubine. Različita vrela izviru uporedo na uskom prostoru, a razlog tome je da je tektonska zona loma, koja se prostire od istočnog ruba bihaćkog utonulog polja prema sjeverozapadu od Tržačkih raštela, kojoj pripada glavna termalna pukotina kod Gate, prepriječena smjerom potoka Toplice i Kucala, te su slučajno baš tamo gdje termalna voda izvire uslijed njihove erozije otvorenog i kraškog zemljišta.

“U Enciklopediji Bihaća od 1984-1985. godine, navodi se nekoliko vrlo interesantnih podataka koji ukazuju na to da se u onoj državi znalo za ovdašnje potencijale i da se pokušalo iste staviti u funkciju. Tako se u ovoj Enciklopediji, između ostalog navodi, da su u proljeće 1977. godine otpočela istraživanja termo-mineralnih voda ovdje u Gati.”, navodi Keškić

Posebno je zanimljiv i važan podatak da je 1980. godine u Gati boravio dr. Minard Bernard, šef laboratorije za termo-mineralne vode Ministarstva rada i socijalne sigurnosti Francuske, i da je on dao ocjenu o ovoj ovdje vodi da je to jedno od najkvalitetnijih izvorišta termomineralnih voda u Europi.

Speleo turizam

Pećine i spilje su ovdje vrlo interesantene i pune pećinskih ukrasa, ali ujedno i vrlo teške za savladavanje. Prema sjećanju starijih mještana Gate, oko velike pećine na lokalitetu džamije u Gati, nekada je postojalo sedam mlinova. Ova pećina je duga 135 metara, a unutar nje postoje svi elemenati pećine.

“Nije to jedina pećina ovdje u Gati. Istina, ova jeste najzahtjevnija i da bi se detaljno istražila potrebni su stručnjaci. Imamo i tzv. Gatička pećina u koju smo ulazili. Duboka je 550 metara a ima i još jedan dodatni krak koji je dubok 100 metara. Ova pećina je lako savladiva ali  samo onda kada je nizak vodostaj. Ulazili smo dva puta u nju. Jednom kad je bila sušna godina i samo nam je na jednom dijelu trebao čamac, a drugi put kad smo ulazili morali smo četiri puta koristiti čamac jer je bio veći vodostaj, tako da smo već na 450 metara bili mokri. Fantastična je za ljetni period i obilazak ali obavezno je potrebna oprema. Mi imamo dosta pećina ovdje u Gati i njenoj okolici koje su vrlo atraktivne, ali smo mi amaterski do sada istražili samo ove pomenute tri. Također ovdje postoji još i tzv. pećina Đure Raketića, a danas je zovu Minđina pećina. Nju smo do kraja obišli i istražili, duga je oko 150 metara. Ona se lomi i ide ispod tektonske ploče koja se podvlači pod ovu našu na kojoj se nalazi Gata.”, priča nam mještanin Zolić.

Ovdje trenutno nema organizovanog noćenja u smislu da bi ljudi koji dolaze van općine Bihać mogli ostati nekoliko dana ovdje kao što to rade u Fojnici i Ilidži u Sarajevu.

“Nekome je interes da se pokaže kako ovdje nema zarade, jer da se ozbiljno pristupi ovome i ostvari 200 noćenja vidjela bi se isplativost ulaganja u lječilište Gata. Ali bojim se da to nikom od lokalnih moćnika, ali i vlasti na nivou Federacije BiH, nije u interesu, niti želi da se time bavi uopće.”, ističe Keškić.

Prema riječima Hasana Pašića mještanina ovog naselja, lječilište kada bi radilo na nivou kakav je zamišljen, svi bi imali koristi od toga: i država, i Federacija BiH kroz poreze, ali i sam Unsko-sanski kanton i Grad Bihać, piše Infomania

“Uz Gatu bi se mnogi okoristili i trgovci i ugostitelji, kako ovdje tako i u Bihaću. Do sada su mnogi namještenici prodefilovali ovda kroz ovo lječilište, ali se ništa posebno nije desilo.”, kaže Pašić.

Blizu ceste nalazi se objekat lječilišta izgrađenog potkraj jugoslavenskog perioda koji je u vrlo lošem stanju. Unapređenje ovog ljekovitog i turističkog potencijala u Gati, donio bi ne samo ovdašnjem stanovništvu, već i cijeloj Krajini, povećanje turističke posjete i unapređenje ekonomije ovog kraja.

 

USK

Bihać: Građani zabrinuti zbog sječe drvoreda u Gradskom mezarju Harmani

Published

on

By

Sve više građana Bihaća izražava zabrinutost zbog sječe drveća u Gradskom mezarju Harmani, gdje su stabla postepeno uklanjana, ostavljajući nekadašnji drvored duž staze od ulaza u groblje potpuno ogoljenim. Nekadašnji niz visokih stabala, koji je krasio prilaz mezarju i pružao osjećaj mira i poštovanja, danas više ne postoji.

Armin Amidžić je bio gradski vijećnik u sazivu 2016.-2020. godinene, te direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, a sada je ponovo ušao u Gradske vijeće, gdje će naredne četiri godine zastupati stavove političkog pokreta POMAK iz Bihaća. On se osvrnuo na ovu situaciju, izrazivši svoju zabrinutost.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci uklonjena su sva stabla iz mezarja. Kaže da razumije potrebu za sječom stabala kada ona predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ali smatra da bi se u takvim situacijama obično primjenjivala selektivna sječa i nova sadnja kako bi se sačuvao izgled i harmonija prostora.

 

mezarje harmani bihac

FOTO: Fena

-Nisam siguran šta je motivisalo ljude koji upravljaju ovim mezarjom da sječu izvrše na ovaj način, ali i dalje hoću da se nadam da je ova akcija dio šire strategije. Teško mi je povjerovati da će oslobođeni kvadrati biti iskorišteni za nova grobna mjesta, jer bi to bio udarac identitetu ovog mjesta koje nosi širi značaj za našu zajednicu – rekao je Amidžić.

On je izrazio nadu da oslobođeni prostor neće biti iskorišten za dodatna grobna mjesta jer bi to, prema njegovom mišljenju, bilo narušavanje identiteta mezarja koje ima značajnu vrijednost za zajednicu.

Praksa nelegalnih ukopa na privatnim parcelama

Uz problem sječe drveća, Amidžić je skrenuo pažnju i na praksu nelegalnih ukopa na privatnim parcelama uz rub mezarja, gdje se, kako tvrdi, uz znanje odgovornih osoba redovno održavaju dženaze. Smatra da bi ovi nelegalni ukopi mogli predstavljati prepreku budućim razvojnim projektima Grada, poput planiranog uređenja kanala Drobinice u šetalište s biciklističkim stazama.

-Cilj mi nije kritika, već podstaći odgovorne da uz glavnu šetnicu na mezarju, sadnjom novih sadnica, vrate aleju koja će oplemeniti prostor i obnoviti mu harmoniju – dodao je Amidžić.

Predlaže inicijativu za sadnju novog drveća i poziva građane Bihaća da je podrže kako bi se formalizirao zahtjev za ponovno ozelenjavanje mezarja, čime bi se očuvala njegova prirodna ljepota i poštovanje prema prostoru koji ima posebnu simboliku za lokalnu zajednicu.

FENA

Nastavi čitati

USK

Poznato ko je pretukao Arijana Jelenovića, unuka ratnog zločinca Fikreta Abdića Babe

Published

on

By

Jučer je u Velikoj Kladuši pretučen Arijan Jelenović, unuk ratnog zločinca Fikreta Abdića.

Kako smo i prenijeli, tuča se desila ispred frizerskog salona “Mirfo” u ulici Ibrahima Mržljaka, a povrijeđenom Jelenoviću je ljekarska pomoć prvo pružena u Domu zdravlja Velika Kladuša, a onda voljom porodice, je prebačen u bolnicu u Karlovcu (Hrvatska).

Portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Adnan Beganović je objavio kakve informacije ima policija o napadu.

“Jučer poslijepodnevnim satima, negdje oko 13:40, u Velikoj Kladuši, došlo je do fizičkog obračuna, između dva lica – inicajala D. M. (1998. godište) i J. A. (1999.), rođen u Rijeci, Republika Hrvatska, nastanjen u Velikoj Kladuši, kojom prilikom, nakon sukobljavanja, lice J. A. je napustilo mjesto i uputilo se u dom zdravlja, gdje liječnik Doma zdravlja Velika Kladuša nije mogao kvalifikovati povrede na licu, tako da je isti prevezen, odnosno samoinicijativno napustio BiH i zaputio se u Karlovac, u bolnicu”, kazao je Beganović.

Naveo je da još uvijek nije poznato kako će se okvalifikovati ovo krivično djelo, jer nije poznat stepen povreda unuka ratnog zločinca.

“Ozljede još nisu dostupne organima gonjenja i Kantonalnom tužilaštvu. Pripadnici PS Velika Kladuša su izašli na lice mjesta i pronašli lice koje se sukobilo sa ozlijeđenim.

Nakon obavljanja razgovora, upoznat je tužilac, koji se još nije mogao očitovati o kvalifikaciji krivičnog djela, jer još nisu dostupne informacije o ozljedama napadnutog lica. Nakon pribavljanja liječničkog nalaza, tužilac će odrediti u kojem pravcu će se dalje voditi istraga u ovom predmetu”, dodao je portparol MUP-a USK.

Nastavi čitati

USK

Sud BiH odbio zahtjev SNSD-a za ponavljanje izbora u Bosanskom Petrovcu

Published

on

By

Sud Bosne i Hercegovine donio je konačnu odluku kojom je odbijen zahtjev Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za ponavljanje izbora u općini Bosanski Petrovac. Ovim je potvrđen izbor Mahmut Jukića iz Stranke demokratske akcije (SDA) za načelnika općine, čime će Jukić zadržati poziciju na čelu općine naredne četiri godine.

Nakon skoro mjesec dana političkih tenzija i pravnih procesa, Sud BiH odlučio je da nema osnova za poništenje rezultata. SNSD, koji je uložio žalbu zbog navodnih nepravilnosti, sada nema daljih mogućnosti za pravno osporavanje.

Nemanja Davidović, aktuleni predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac u sazivu koji je još uvijek u mandatu, komentarisao je jučer ishod odluke Suda, navodeći dva moguća scenarija.

“Moguće su dvije stvari”, prva da Sud BiH prihvati žalbu i da CIK BiH preispita svoju odluku, a druga, ako Sud odbije žalbu, tada su pravne radnje gotovo završene i CIK će potvrditi izbore kakvi su sada – izjavio je Davidović.

Nakon odbijanja žalbe, dodao je da će SNSD Bosanski Petrovac razmotriti da li će učestvovati u radu Općinskog vijeća.

Davidović je ranije takođe ocijenio da rezultati ovih izbora “ne odražavaju volju naroda,” naglasivši potrebu za ozbiljnom analizom izbornog procesa.

Iz SDA Bosanski Petrovac su pozdravili odluku Suda BiH kojom se konačno omogućava načelniku Jukiću da započne novi mandat i nastavi s radom na projektima poboljšanja infrastrukture i kvaliteta života u općini Bosanski Petrovac.

“Nemanja Davidović svojim provokativnim javnim nastupom izaziva nacionalni naboj kod dobrog dijela građana Bosanskog Petrovca. Ja poručujem da ne želimo da se takva politika SNSD-a prenosi na Bosanski Petrovac i nivo Općinskog vijeća. Ovdje nikada nije bilo takvog nacionalnog naboja kao što je to sada davanjem nekorektnih izjava. To znaju i Bošnjaci i Srbi u Bosanskog Petrovcu. Mi smo jedna mala sredina, mi želimo da živimo zajedno”, izjavio je Mahmut Jukić.

Nastavi čitati

Najčitanije