Šta Bihać može ponuditi turistima? Mnogo toga. Koliko se radi na privlačenju turista? Malo. Osim štampanja propagandnih materijala konkretno, a malo ko će to priznati, ne radi se gotovo ništa da bi se prešlo s riječi na djela i realizirali veliki planovi o razvoju turizma.

Najatraktivnije što Bihać nudi jesu sportovi na divljim vodama. Kajak, kanu i rafting privlače najveći broj turista. Internacionalna Una regata svakog ljeta privuče više hiljada sudionika. Međutim, organizacija regate iz godine u godinu ide uz sve veće probleme, i moglo bi se reći da regata živi od stare slave. Bolji primjer su tu privatne raft agencije koje uspješno posluju i koje nude kompletne usluge. A što je u državnom vlasništvu tretira se kao ničije.

Veliko prirodno bogatstvo

Termalne vode posve su neiskorištene, a lječilište Gata, kakvo jest, unatoč visokim referencama ljekovitosti vode, ne privlači čak ni Bišćane koji se većinom banjaju u Fojnici ili Topuskom koje se nalazi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Po svemu sudeći turizam, kao branša koja će donositi profit i otvarati radna mjesta, budućnost je koja se još ne nazire u Gati.

“Turistički potencijali Gate i njene šire okolice su ogromne. Imamo petnaestak špilja koje su raj za spelologe. Radi se o izuzetnoj prirodnoj ljepoti koja se može staviti u turističku ponudu. Zatim, imamo ovdje ogroman potencijal pitkih i termalnih voda. Dakle, imamo desetak bušotina u krugu od stotinjak metara sa deset različitih temperatura vode od osam do četrdeset i osam stepeni toplote. Osim toga, imamo jednu livadu koja se zove “Generalka” koja je dobila naziv po jednom generalu Napoleonove vojske koji je tu izgubio bitku. Imamo i rimski period pristuan ovdje, iako historija Gate seže u mnogo raniji period čak i prije Rimljana. Ljekovite vode i kupatila za kupanje u svrhu lijeka prisutno je upravo iz tog perioda. Kasnije su Austrijanci istraživali taj fenomen ljekovitih voda, a onda je u bivšoj državi napravljen je projekat izgradnje lječilišta.”, kaže Hasan Keškić, starosjedioc naselja Gata.

U ovom bihaćkom naselju registrovana su mnoga arheološka nalazišta, koja spadaju u nacionalno blago Bosne i Hercegovine, čije iskopavanje je zabranjeno bez dozvole komisije za zaštitu spomenika.

Prema riječima mještanina Asmira Zolića, zaljubljenika u prirodno i kulturno naslijeđe ovog kraja, pojedinci uprkos ljubavi i želji da unaprijede trenutno stanje u ovoj oblasti, nemaju mogućnosti, niti načina da to učine.

“Mi smo prije nekoliko godina oformili Udruženje građana “Naša Krajina, naša baština” s ciljem da pokušamo kod ljudi probuditi zanimanje za nešto što može biti interesantno za ovaj kraj kada je u pitanju historija. Dakle, osnovali smo Udruženje kako bi putem njega radili na utvrđivanju instine o historiji ovog kraja, ali ne ide baš kako smo prvobitno zamislili.”, kaže Zolić.

Gata se spominje na nekoliko mjesta u historijskim dokumentima. Spominje se čak i to da su ovdje nekad bile rimske toplice, te postoji i pisani trag da je jedan rimski car dolazio ovdje na banjanje. Austro-Ugarska kad je vršila popis, što je zabilježeno u tadašnjem Glasniku zemaljskog muzeja, u temeljima starih banja u Gati pronađeni su ostaci rimskog kamenja gdje su ucrtani rimski brojevi.

Cijelo naselje bogato je izvorištima termalnih voda koje izviru iz dubine. Različita vrela izviru uporedo na uskom prostoru, a razlog tome je da je tektonska zona loma, koja se prostire od istočnog ruba bihaćkog utonulog polja prema sjeverozapadu od Tržačkih raštela, kojoj pripada glavna termalna pukotina kod Gate, prepriječena smjerom potoka Toplice i Kucala, te su slučajno baš tamo gdje termalna voda izvire uslijed njihove erozije otvorenog i kraškog zemljišta.

“U Enciklopediji Bihaća od 1984-1985. godine, navodi se nekoliko vrlo interesantnih podataka koji ukazuju na to da se u onoj državi znalo za ovdašnje potencijale i da se pokušalo iste staviti u funkciju. Tako se u ovoj Enciklopediji, između ostalog navodi, da su u proljeće 1977. godine otpočela istraživanja termo-mineralnih voda ovdje u Gati.”, navodi Keškić

Posebno je zanimljiv i važan podatak da je 1980. godine u Gati boravio dr. Minard Bernard, šef laboratorije za termo-mineralne vode Ministarstva rada i socijalne sigurnosti Francuske, i da je on dao ocjenu o ovoj ovdje vodi da je to jedno od najkvalitetnijih izvorišta termomineralnih voda u Europi.

Speleo turizam

Pećine i spilje su ovdje vrlo interesantene i pune pećinskih ukrasa, ali ujedno i vrlo teške za savladavanje. Prema sjećanju starijih mještana Gate, oko velike pećine na lokalitetu džamije u Gati, nekada je postojalo sedam mlinova. Ova pećina je duga 135 metara, a unutar nje postoje svi elemenati pećine.

“Nije to jedina pećina ovdje u Gati. Istina, ova jeste najzahtjevnija i da bi se detaljno istražila potrebni su stručnjaci. Imamo i tzv. Gatička pećina u koju smo ulazili. Duboka je 550 metara a ima i još jedan dodatni krak koji je dubok 100 metara. Ova pećina je lako savladiva ali  samo onda kada je nizak vodostaj. Ulazili smo dva puta u nju. Jednom kad je bila sušna godina i samo nam je na jednom dijelu trebao čamac, a drugi put kad smo ulazili morali smo četiri puta koristiti čamac jer je bio veći vodostaj, tako da smo već na 450 metara bili mokri. Fantastična je za ljetni period i obilazak ali obavezno je potrebna oprema. Mi imamo dosta pećina ovdje u Gati i njenoj okolici koje su vrlo atraktivne, ali smo mi amaterski do sada istražili samo ove pomenute tri. Također ovdje postoji još i tzv. pećina Đure Raketića, a danas je zovu Minđina pećina. Nju smo do kraja obišli i istražili, duga je oko 150 metara. Ona se lomi i ide ispod tektonske ploče koja se podvlači pod ovu našu na kojoj se nalazi Gata.”, priča nam mještanin Zolić.

Ovdje trenutno nema organizovanog noćenja u smislu da bi ljudi koji dolaze van općine Bihać mogli ostati nekoliko dana ovdje kao što to rade u Fojnici i Ilidži u Sarajevu.

“Nekome je interes da se pokaže kako ovdje nema zarade, jer da se ozbiljno pristupi ovome i ostvari 200 noćenja vidjela bi se isplativost ulaganja u lječilište Gata. Ali bojim se da to nikom od lokalnih moćnika, ali i vlasti na nivou Federacije BiH, nije u interesu, niti želi da se time bavi uopće.”, ističe Keškić.

Prema riječima Hasana Pašića mještanina ovog naselja, lječilište kada bi radilo na nivou kakav je zamišljen, svi bi imali koristi od toga: i država, i Federacija BiH kroz poreze, ali i sam Unsko-sanski kanton i Grad Bihać, piše Infomania

“Uz Gatu bi se mnogi okoristili i trgovci i ugostitelji, kako ovdje tako i u Bihaću. Do sada su mnogi namještenici prodefilovali ovda kroz ovo lječilište, ali se ništa posebno nije desilo.”, kaže Pašić.

Blizu ceste nalazi se objekat lječilišta izgrađenog potkraj jugoslavenskog perioda koji je u vrlo lošem stanju. Unapređenje ovog ljekovitog i turističkog potencijala u Gati, donio bi ne samo ovdašnjem stanovništvu, već i cijeloj Krajini, povećanje turističke posjete i unapređenje ekonomije ovog kraja.