Connect with us

USK

Zašto Ružnićeva vlada opstruira investicije sa nivoa Federacije i gradnju cesta u Unsko-sanskom kantonu?

Published

on

Projekti značajni za građane Unsko-sanskog kantona poput gradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša su “na čekanju” zbog nedonošenja prostornog plana. Vlada USK bila je dužna donijeti prostorni plan i proslijediti ga na usvajanje Skupštini, a što nikada nije učinila.

Nije bilo sjednica

– Kako sam ja informiran, predstavnici JP Autoceste FBiH su tokom augusta bili u radnoj posjeti Vladi USK i općinama, kroz koje bi trebalo da prođe brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša i određeni putni pravci pa su se interesirali za rješavanje problema donošenje prostornog plana.

Dobili su najave da će to ubrzano biti riješeno, da će se uskoro pristupiti realizaciji. Čak se spominjao i neki dvosedmični rok od predstavnika Vlade kantona. Da će u kratkom roku usvojiti prostorni plan na Vladi i predložiti Skupštini – govori nam Jasmin Musić, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Dodaje kako se do ovog trenutka to nije dogodilo.

– Ne samo da Vlada nije ništa usvojila već Skupština nije radila u protekla dva mjeseca, nije bilo nikakvih sjednica od jula mjeseca i očito ih neće biti do kraja ovog mandata. Nažalost, tu se ništa nije promijenilo i ne postoje uvjeti za bilo kakve investicije s tog nivoa, posebno koje su u kategoriji brzih cesta.

Vlada Federacije BiH, odnosno, Javno preduzeće Ceste FBiH ima spremne projekte i dio novca za projektovanje i provođenje određenih procedura poput eksproprijacije zemljišta, što je osnova za početak izgradnje, međutim, mi nemamo uvjete da to prihvatimo da se realizira jer nemamo dokument kakav je prostorni plan – govori nam Musić.

Kaže kako nije tačno, a što aktuelna vlast u USK ističe, da prostorni plan treba usvojiti Vlada FBiH.

– To nije istina! Zeničko-dobojski kanton ima svoj prostorni plan, Tuzlanski svoj i nema nikakve prepreke da USK usvoji svoj prostorni plan – naglašava Musić.

Upitali smo koliko zbog svega toga trpi stanovništvo USK.

Nisu razmatrali izvještaj o izvršenju budžeta

– To sve mogu ocijeniti kao politikanstvo i korištenje tih poteza u dnevno-političke i predizborne svrhe jer takva opstrukcija njima otvara prostor za narativ da je Krajina ugrožena od Sarajeva i bojim se da svjesno rade ove stvari da bi mogli legitimirati tu svoju politiku i pristup koji ne donosi korist u konačnici ni njima jer ljudi jasno vide o čemu se ovdje radi – govori Musić.

Osvrnuo se i na naše pitanje da li je na Skupštini USK ikada tematizirano koliko je novca Unsko-sanski kanton dobio od Federalne vlade, koliko je od toga utrošeno i na koji način.

– Mi u ovom mandatu nikada nismo razmatrali izvještaj o izvršenju budžeta, izvještaj o utrošku sredstava. Nisu dozvolili da raspravljamo u ovom madatu za sve godine 2019, 2020, 2021. i evo 2022. Do sada smo mogli imati šestomjesečni izvještaj za ovu godinu. Vlast na kantonu ne dozvoljava da se o tome raspravlja. Znamo koliko je novca došlo s federalnog nivoa, to je 72 miliona KM, ali ne znamo gdje su utrošena ta i ona sredstva koja su kantonalna.

Vladu USK predvodi Narodni evropski savez, odnosno, bivša A-SDA.

Iz Vlade USK Faktoru nikada nije odgovoreno zašto nije pripremljen prostorni plan i proslijeđen Skupštini na usvajanje.

USK

Kamenolom “prijeti” Nacionalnom parku Una

Published

on

By

Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.

Šta se zna o projektu?

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.

Blizina nacionalnog parka

Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte ovdje.
Nastavi čitati

USK

Lijepe vijesti: Sanjanin Zekerijah Kerić se uspješno oporavlja!

Published

on

By

Iz Kantonalne bolnice u Bihaću stižu lijepe vijesti – Zekerijah Kerić, mladić iz Sanskog Mosta koji je nedavno bio u teškom stanju, sada se uspješno oporavlja.

Ajdin Hodžić nam je potvrdio da je Kerić u puno boljem stanju te da oporavak napreduje pozitivno.

S obzirom na ove dobre vijesti, akcija prikupljanja pomoći za Kerića danas se obustavlja.

Detalji o ukupnom prikupljenom iznosu i spisku donatora bit će objavljeni naknadno.

Zahvaljujemo svima koji su se uključili i pružili pomoć u ovoj situaciji, objavili su na facebook stranici MZ Tomina.

 

Nastavi čitati

USK

U teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala

Published

on

By

U Zborištu, općina Velika Kladuša u utorak desila se teška saobraćajna nesreća.

U nesreći su učestvovala dva vozila, jedan vozač je nažalost preminuo usljed teških povreda, a drugi vozač se nalazi u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, javlja GPM.

 

 

Kako saznajemo, stradali muškarac je iz mjesta Laburda, općina Bužim.

Nastavi čitati

Najčitanije