Posljednih nekoliko mjeseci građani naše zemlje se suočavaju sa vrtoglavim rastom cijena osnovnih životnih namirnica, ali i energenata. Cijene električne energije su značajno porasle i, prema svemu sudeći, u narednom periodu neće stati.

Značajni savjeti za građane

S druge strane, dok imamo dramatičan skok cijena električne energije i dok se građani svakog mjeseca bore kako da prežive, vlast u našoj zemlji nema adekvatnog plana i programa održivog razvoja, ali i ni strategije razvoja energetike.

Plaće građanima ostaju iste, a dolaskom zimskih mjeseci troškovi će značajno porasti. U razgovoru za Raport Fikret Alić, profesor na Mašinskom fakultetu u Tuzli otkriva značajne savjete za građane kako u narednih nekoliko mjeseci mogu uštedjeti na računima za struju.

Svjetski stručnjaci navode kako građani ne mogu utjecati na dio koji se odnosi na obračunsku snagu i trošak garantovanog snadbjevača, ali da možemo da utječemo na električnu energiju koju smo potrošli. Pitali smo profesora da li je ovo tačno te kako građani uopće mogu utjecati na električnu energiju koju potroši.

“Imamo s jedne strane proizvodnju električne energije na različite načine i u različitim postrojenjima. Kolika će biti izlazna cijena odgovarajućeg snabdjevača, zavisi od zbira svih ulaganja u proizvodnju električne energije. Dakle, ako je cjelokupni proizvodni proces zastario, nije održavan, loše procesno vođen ili pak postoje nekontrolirano visoki nabavni troškovi, onda imate visoku izlaznu cijenu jer snabdjevač mora imati zaradu od prodane energije. Modernizacija navedenih energetskih postrojenja je dug i nužan proces, tako da to zavisi od same države, odnosno garantovanog snabdjevača. Na povrat uloženih sredstva od sprovedenih modernizacije prođu i desetine godina. S druge strane, dostavljenu energiju građani koriste shodno uređajima koji ostvaruju njihove različite potrebe”, kazao je Alić.

Dodaje kako su upravo ti uređaji uglavnom niske efikasnosti te se relativno pogrešno koriste.

“Sve to izaziva slučaj da su građani utrošili električnu energiju, a djelimično su ostvarili svoje potrebe. U tom smislu, naknadno se stvaraju troškovi. Modernizacija uređaja u domaćinstvu visokog energijskog razreda i njihovo optimalno korištenje jedna je od mogućnosti, kako građani mogu kontrolirati dostavljenu električnu energiju. Jasno je da se cjelokupni učinak ostvaruje sinergijski, uz npr. minimaliziranje različitih toplinskih i masenih gubitaka… Također, treba biti svjestan da će proći izvjesno vrijeme kada energijski efikasan uređaj počinje donositi profit, u vidu uštede”, pojašnjava Alić.

Između ostalog, profesor Alić je čitatelje našeg portala kazao krucijalne savjete i preporuke koje mogu pomoći građanima da uštede električnu energiju.

“Prvo upotrebu električne energije podijelite na potrebu i dodatni komoditet. Kada je upitanju štednja, onda se morate odreći, djelimično ili potpuno, komoditeta i svesti upotrebu električne energije samo na obavljanje različitih potreba. Ne postoji jedinstvena jednačina niti savjet, koji obuhvata cjelokupnu uštedu već podrazumijeva sistematičnu i odgovornu upotrebu električnih aparata uređaja svih članova nekog domaćinstva. Budući da većina posjeduje niskoefikasne aparate i uređaje, te nema mogućnost njihove zamjene, onda štednju možete ostvariti smanjivanjem vremena njihovog korištenja.

Stoga, bilo bi od koristi instalirati određeni broj vremenskih utičnica na svim potrošačima kako bi svi članovi porodice bili samoodgovorni, brzo i efikasno koristili električnu energiju za različite aplikacije”, dodao je.

Za one koji se odluče poslušati savjete stručnjaka i ostvare rezultate na računima za struju, ne bi više trebali imati traumatski doživljaj nego izvor zadovoljstva zbog ostvarenog uspjeha u štednji. Također, Alić dodaje da najviše električnu energiju troše uređaji koji imaju nisku efikasnost.

Trebaju li nam energetske reforme?

“Na pitanje koji aparati najviše troše, većina ljudi bi odgovorila nabrajajući uređaje koji zahtijevaju veću ulaznu snagu, pa bi se tu spominjali različite grijalice, bojleri, pegle, različite peći itd. Sve je to u stvari netačno. Ovdje treba napraviti jasnu distinkciju između potrebe i troška kao nepotrebnog gubljenja finansija.

Najviše troše električnu energiju uređaji koji imaju nisku efikasnost i koji se pogrešno koriste od strane korisnika. Evo, jedan jednostavan primjer: Kada koristite grijalicu koja zahtjeva relativno visoku ulaznu snagu, to je potreba i da je ne koristite u toku ljeta. Jasno je da pod pojmom potreba podrazumijevamo logičnu i odgovornu odluku donosioca. Izostankom grijanja, vi se patite i ne štedite. Mnogo je važnije pitanje kako koristite tu grijalicu i da li je ona adekvatna za zagrijavanje tog vašeg prostora. Također, kako ste znali prilikom kupovine tog uređaja da ona može zadovoljiti vaše zahtjeve?

Trošak se javlja upravo onog trenutka kada vaš uređaj ne zadovoljava funkciju cilja. Održavanje kupljenih električnih uređaja od strane korisnika je zanemarljivo i to također kroz vrijeme upotrebe uređaja povećava vaš trošak. Primjer, električni grijač u bojleru, nevjerovatni su podaci da ga građani ne čiste od kamenca desetak i više godina”, kazao je za Raport Alić.

Osvrnuo se i na energetske reforme u našoj zemlji te kazao da to treba biti kontinuiran proces te da je sve to trebalo biti započeto prije 20 godina.

“Kao i mnoge druge reforme u BiH, pa tako i energetske, rađene su površno od strane nedovoljno referentnih stručnjaka iz ove oblasti. Nažalost, u BiH se djeluje kada se pojave neočekivani problemi i onda se godinama, pa i decenijama, saniraju posljedice i taj običaj će dugo trajati”, zaključio je Fikret Alić za Raport.