Connect with us

USK

U mandatu Fadila Novalića iz budžeta FBiH u Krajinu usmjereno 248 miliona KM, u toku realizacija još 51,5 miliona

Published

on

Da Krajina nije zapostavljena od Sarajeva, tačnije Vlade Federacije, kako se u više navrata moglo čuti od nosioca sadašnje vlasti u Unsko-sanskom kantonu, a koju predvodi Narodni evropski savez, odnosno, bivša A-SDA, govore podaci Vlade Federacije.

Oni kažu da je za Unsko-sanski kanton iz budžeta Federacije BiH od 2015. godine do danas izdvojeno 248 miliona KM. Poređenja radi, budžet USK za 2022. godinu iznosi 281.765.995 KM.

Za pomoć privredi 19,7 miliona KM

Tako je pomoć za USK u 2020, 2021. i 2022. godini ukupno iznosila 77,4 miliona KM.

– Unsko-sanskom kantonu je od 2020. godine dodijeljeno ukupno 71,7 miliona KM pomoći iz budžeta Federacije BiH. Pored toga, dodijeljeno je oko 5,7 miliona KM pomoći općinama i gradovima kao budžetska podrška, te konkretne infrastrukturne projekte.

Pomoć privredi tokom pandemije u 2020, 2021. i 2022. godini bila je ukupno 19,7 miliona KM. Subvencije po osnovu “koronazakona” u 2020. godini su bile 5,82 miliona KM. Pomoć po osnovu Uredbe o interventnim mjerama u 2020. godini 6,35 miliona KM.

Tekući transfer za izvoznike i one koji prethodno nisu dobili nikakvu pomoć u 2021. godini bio je 1,5 miliona KM – navode nam iz Ureda za informiranje Vlade Federacije.

Dodaju kako je za obrtnike u USK u ovoj godini izdvojeno 6.000.000 KM.

– Pomoć zdravstvenom sektoru tokom pandemije i buduća konsolidacija zdravstva iznosila je ukupno 26,3 miliona KM. Pomoć zdravstvenom sektoru 4,76 miliona KM u 2020. i 2021. godini. Za Kantonalnu bolnicu dr. Irfan Ljubijankić bit će izdvojeno 18 miliona KM u naredne tri godine, a Opću bolnicu Sanski Most 3,5 miliona KM u naredne tri godine – navode.

Kada je riječ o ulaganjima u ceste od 2015. godine, vrijednost završenih radova je više od 5.000.000 KM.

– Za izgradnju trake za spora vozila, Bosanski Petrovac – Ključ – prevoj Lanište izdvojeno je 2,17 miliona KM, rekonstrukciju crne tačke “Mala Lisa” (dionica Skokovi – Srbljani) izdvojeno je oko 400 hiljada KM, a za most preko rijeke Sane u Ključu izdvojeno je blizu pola miliona KM.

U toku su radovi u vrijednosti nešto više od 19 miliona KM. Obuhvataju izgradnju obilaznice Bužim u vrijednosti oko 10 miliona KM, korekciju osovine ceste Bihać 4-Ripač, za što je izdvojeno oko 600.000 KM. U toku je izgradnja trake za spora vozila (dionica Ripač – Vrtoče 2) u vrijednosti oko pet miliona KM, zatim Most preko rijeke Banjice više od 351.000 KM i rekonstrukcija ceste Crljeni – Zgon za što je izdvojeno više od tri i po miliona KM – navedeno nam je iz Ureda za informiranje Vlade FBiH.

Za Aerodrom Bihać 29,57 miliona KM

Dodaju kako je u pripremi nekoliko projekata vrijednosti blizi 60 miliona KM.

Pojašnjavaju da je riječ o izgradnji obilaznice Cazin u vrijednosti od 21.500.000 KM, izgradnji ceste koja se vezuje za planiranu obilaznicu Bihaća (više od 29 miliona KM), izgradnji ceste Bihać – Bosanska Krupa (dionica Jablanska – čvor Mali Lug) u vrijednosti blizu 8.000.000 eura.

Za JP Nacionalni park Una je izdvojeno ukupno 4.000.000 KM.

– Od 2015. godine, svake godine se iz budžeta Federacije BiH izdvaja se 500.000 KM za Nacionalni park – kazali su nam u Vladi FBiH.

Za igradnju Aerodroma u Bihaću izdvojeno je 29,57 miliona KM. Tačnije, 9,57 miliona KM je isplaćeno od 2017. godine, a 20 miliona KM je osigurano u ovogodišnjem budžetu.

Od 2015. godine Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na čijem je čelu Šemsudin Dedić je do ove godine izdvojilo 99,67 miliona KM.

 

Transfer Ministarstva energije, rudarstva i industrije za uvezivanje staža iznosi 702.427 KM. Riječ je o transferu u 2020. i 2021. godini za ukupno 42 penzionisana radnika Agrokomerca.

U Unsko-sanski kanton od 2015. godine je usmjereno 248 miliona KM. U narednom periodu za izgradnju cesta i pomoć u zdravstvu planirano je 51,5 miliona KM.

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Žena pijana došla kući pa fizički nasrnula na muža, on pozvao policiju

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.

Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.

Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.

Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije