Connect with us

BiH

Džaferović ispričao šta su njemu i Dodiku poručili Erdogan i Varhelyi

Published

on

Navodi da je tokom foruma održano nekoliko važnih sastanaka, prije svega s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zatim s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i komesarom EU za proširenje Oliverom Varhelyjem

Rat u Ukrajini u fokusu je Diplomatskog foruma u Antaliji kojem prisustvuju i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

O svojim impresija i zaključcima nakon dvodnevnog foruma i sastanaka s predsjednicima Turske i Slovenije Erodanom i Pahorom, te komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem u Dnevniku 2 govorio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Upitan da prokomentira Dodikovu izjavu da od skorog kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji – nema ništa, Džaferović kaže da se s time ne slaže.

“Kandidatski status je veliki interes Bosne i Hercegovine i to je nešto što smo mogli da čujemo od svih naših prijatelja s kojima smo razgovarali. Mislim da je ovo sada prilika kada Bosna i Hercegovina treba da dobije kandidatski status, kada treba da snažnije krenemo prema članstvu u Evropskoj uniji”, kaže Džaferović.

Kad je u pitanju sjednica Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, na kojoj će biti riječi i o Bosni i Hercegovini, a kojoj će prisustvovati i članovi Predsjedništva BiH, Džaferović ističe da u Predsjedništvu nema spora o tome da Bosna i Hercegovina treba ubrzati svoj evropski put i što prije postati zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

“Uvijek je problem u detalju. Imat ćete jedinstveno opredjeljenje svih članova Predsjedništva BiH za naše članstvo u EU, ali kada dođemo do detalja, onda nastupaju problemi. Volio bih da Dodik iskoristi ovu priliku i da se u Državnom domu naroda što prije usvoje tri zakona koji su naša obaveza prema Evropskoj uniji, a koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine. Mislim na zakon o sukobu interesa, o javnim nabavkama i zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Evropska unija želi da Bosna i Hercegovina postane članica, da dobije kandidatski status, ali i mi iz Bosne i Hercegovine treba nešto da uradimo konkretno kako bismo konkretnim aktima, a ne samo pričom poslali jasan signal da nam je do toga stalo, a vjerujem da nam je svima u Bosni i Hercegovini stalo da što prije postanemo članica Evropske unije. Mislim da je naše članstvo u euroatlantskoj zajednici nešto što će relaksirati ukupne odnose i u Bosni i Hercegovini i u regionu”, ističe Džaferović.

Prema njegovim riječima, forum u Antaliji važan je svjetski događaj, platforma koja se bavi pitanjima budućnosti čovječanstva, koja promovira mir, pravdu, razumijevanje u cijelom svijetu, te koja promovira univerzalne principe na kojima treba da bude utemeljena budućnost cijelog svijeta.

Navodi da je tokom foruma održano nekoliko važnih sastanaka, prije svega s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, zatim s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom i komesarom EU za proširenje Oliverom Varhelyjem.

“Predsjednik Erdogan i Republika Turska žele Bosni i Hercegovini sve najbolje. Pomažu u Bosnu i Hercegovinu, podržavaju njen euroatlantski put i ništa ne traže zauzvrat. Turska nam je jedan veliki prijatelj. Izdvojio bih i sastanak s evropskim komesarom Varhelyjem. Jasno je stavljeno do znanja i gospodinu Dodiku i meni da institucije Bosne i Hercegovine moraju funkcionirati. To je elementarni preduvjet da bismo mogli govoriti o bilo kakvoj evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Dodik je toga svjestan. To je još jedanput jučer čuo. I još jedna stvar kao moja impresija je sastanak s predsjednikom Slovenije, koji je ponovio da je pitanje prijema Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i pitanje prijema svih šest država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju geostrateško i geopolitičko, a ne administrativno pitanje i da ga kao takvo treba posmatrati i Evropska unija. Ovo je zreo trenutak – nakon ruske agresije i invazije na Ukrajinu, kada se cijeli svijet zabrinuo za budućnost – kada na pravi način treba da reagira ukupna euroatlantska zajednica, i Evropska unija i NATO. Kada je Evropska unija u pitanju, da u ovom trenutku omogući svim državama Zapadnog Balkana, posebno Bosni i Hercegovini, što je moguće brži prijem u svoje članstvo”, istakao je Džaferović.

Očekuje da se radna energija s posljednje sjednice Zastupničkog doma prenese i na ostale državne institucije te da one počnu raditi u punom kapacitetu.

“Mislim da je to u najboljem interesu svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini. To što smo vidjeli na zadnjoj sjednici Predstavničkog doma Državnog parlamenta – kada je doneseno nekoliko vrlo važnih odluka. Želim da, prije svega, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvoji iste te zakone. Puno bi nam to pomoglo u sticanju kandidatskog statusa. Očekujem da Vijeće ministara radi svoj posao, da konačno urade nacrt budžeta za ovu godinu, da ga dostave Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, da ono što prije predloži taj budžet Parlamentu, koji će ga usvojiti. Želim djelovanje institucija Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. Mislim da je to jedini mogući put. Drugog puta nema i mislim da je to jedini put koji je u interesu svih nas koji živimo u ovoj zemlji”, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

BiH

Vlada RS pisala Vijeću sigurnosti UN: Usvajanje rezolucije u Srebrenici izazvalo bi unutrašnje sukobe, nastoji se ukinuti RS

Published

on

By

Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda “ugrozilo bi dugotrajan poslijeratni proces zacjeljenja Bosne i Hercegovine i izazvalo unutrašnje sukobe”, navodi se u izvještaju Vlade Republike Srpske koji je dostavljen Vijeću sigurnosti UN.

“Za RS je krajnje neprihvatljivo pokretanje ovakve antisrpske rezolucije u Generalnoj skupštini UN koja ima destabilizirajuće nastojanje da delegitimiše i vjerovatno ukine RS”, navodi se uz izvještaju, prenosi RTRS.

Mnoge druge zemlje, kako se navodi, “podržavaju njemačku rezoluciju jer ih je ambasador BiH u UN prevarom naveo da vjeruju da je BiH podržava”.

U izvještaju se naglašava da Predsjedništvo BiH nikada nikome nije dalo dozvolu da se zalaže za tu rezoluciju.

“Ni nosilac rotirajuće funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva, niti ijedan član samostalno ili dva zajedno, ni ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara prema Ustavu nemaju ovlaštenje da odlučuju o vanjskoj politici BiH.

O njoj odlučuje samo kolektivno Predsjedništvo BiH, koje djeluje kao institucija”, tvrdi Vlada RS u izvještaju.

 

 

“Ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija sponzorstvom rezolucije bez odobrenja tročlanog Predsjedništva BiH teško i bezobzirno narušava Ustav BiH”, piše u izvještaju.

U Vladi RS tvrde da će “rezolucija biti jednostran i izrazito antisrpski dokument koji ne priznaje da su sva tri konstitutivna naroda u BiH – srpski, hrvatski i bošnjački – pretrpjela užasna stradanja usljed ratnih zločina”.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da “ukoliko bi rezolucija bila usvojena, bošnjački političari i njihove pristalice koristili bi je kao političko oružje da Srbe označe kao genocidne i prikažu da su navodno samo Bošnjaci jedina grupa koja je teško postradala tokom rata”.

Nastavi čitati

BiH

Finalni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a

Published

on

By

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saopćio je da je finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu.
Lagumdžija je rekao da je finalni prijedlog rezolucije usvojen “nakon više krugova inkluzivnih konsultacija”.”Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije ‘Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995’, od strane ‘cross- regional core group’, otišao je prema Predsjedniku i svim stalnim misijama u UN-u. Sretan 1. Maj!”, poručio je Lagumdžija u objavi na društvenoj mreži X.

U ovom mjesecu, rezolucija o Srebrenici, koja je već izazvala značajnu pažnju, bit će razmatrana na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a.Njemačka i Ruanda stoje iza inicijative ove rezolucije, a podršku su već najavile mnoge zemlje.

Međutim, Srbija i Rusija, zajedno s zvaničnicima iz bh. entiteta RS, suprotstavljaju se rezoluciji bez ikakvog opravdanog razloga. Putem stalnog predstavništva Ruske Federacije u UN-u, sinoć su osigurali obraćanje članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, na Vijeću sigurnosti UN-a. Ona je tom prilikom iznijela niz neutemeljenih tvrdnji o sigurnosnoj situaciji u BiH.

Rezoluciju su, međutim, podržale brojne zemlje, između ostalih i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron izjavio je da je jasno da je u Srebrenici bio genocid i da će njegova zemlja glasati za rezoluciju o Srebrenici kada bude na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Na javnoj sjednici koja je održana u Domu lordova, Komitetu za međunarodne odnose i odbranu, državni sekretar za vanjske poslove David Cameron iznio je stav Vlade u vezi sa Rezolucijom o Srebrenici.

klix

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije