Connect with us

BiH

Novalić: Ova vlada je ostvarila najveći ekonomski rast u historiji FBiH

Published

on

Rezimirajući rad Vlade FBiH proteklom periodu premijer Fadil Novalić je kazao da je ova vlada iz deficita uvela u suficit, što nikada prije 2016. godine nije bio slučaj, da je prema svim ekonomskim pokazateljima, koji su lako provjerljivi, ova Vlada ostvarila najveći ekonomski rast u historiji Federacije BiH, povećala izvoz, povećala broj zaposlenih, rekordni ovogodišnji budžet usmjerila u direktnu podršku građanima.

“U Vladi smo 2015. godine zatekli višemilionske dugove u budžetu, kao i da smo suočavali s najtežim globalnim izazovima koje niko u svijetu nije mogao predvidjeti. Pandemija je poremetila globalne lance snabdijevanja, a ruska invazija na Ukrajinu dovela je do poskupljenja, od hljeba do nafte. Zahvaljujući rezultatima koje smo imali mogli smo odmah intervenirati. Donosili smo i provodili ozbiljne i dugoročne mjere kojima smo pomagali kantone, gradove, općine, privredu, zdravstvo…, a da kategorije za koje Vlada obezbjeđuje sredstva, kao što su penzioneri, boračka populacija, nikad nisu bile ugrožene”, izjavio je u intervjuu za Fenu premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

“Ilustracije radi, pomenut ću da je prethodna Vlada u četiri godine mandata podigla ekonomiju za 1,4 milijarde KM, a Vlada na čijem sam ja čelu za sedam i po godina napravila je ekonomski rast od 7,2 milijarde. Uz to, prethodna vlada u četiri godine je zaposlila 7,5 hiljada ljudi, a ova Vlada za sedam i po godina otvorila je više od 60.000 radnih mjesta. Zatekli smo izvoz u vrijednosti od 5,8 milijardi, a s prošlom godinom povećan je na 9,6 milijardi i motor je našeg ekonomskog rasta. Sjećate se da smo samo u zadnje tri godine kao direktnu podršku budžetima kantona, gradova i općina, podijelili 699 miliona KM. U ovoj godini smo za zapošljavanje izdvojili 61 milion KM, a zajedno sa Union bankom osigurali smo 30 miliona za stambeno zbrinjavanje mladih, što činimo već petu godinu zaredom. Mnogo je još konkretnih projekata, koje Vlada realizira, a o kojima smo javnost redovno obavještavali.

Upravo zbog globalnih kriza i građani Federacije su zabrinuti, posebno zbog  nadolazeće zime i statistike koja govori o velikoj inflaciji. Vlada FBiH je često na meti kritika u kojima se tvrdi da ste malo ili ništa uradili?

Mi smo prva Vlada u Jugoistočnoj Evropi i prva od 14 vlada u BiH, koja je odmah u februaru po izbijanju rata u Ukrajini, okupila najvažnije ljude i donijela mjere, što se, opet ponavljam, vrlo lako može provjeriti. Vlada Federacije je konstantno poduzimala i poduzima strateške mjere da zaštiti svoje građane. Cijela Evropa se suočava s nestašicom energenata. Vlada je pustila u rad dva termobloka, 4 i 5, kako bismo imali dovoljnu količinu električne energije za naše građane. Tokom cijelog mandata nismo dozvolili da struja za građane poskupi i neće poskupiti ni u ovoj godini, a električne energije imamo dovoljno za sve naše građane, naravno uz odgovornu potrošnju. Uz to smo obezbjedili i subvencije za najugroženije kategorije. Elektroprivreda BiH, kao javno preduzeće Federacije jedini je izvoznik iz regiona, a za razliku od drugih, npr. Elektroprivrede Srbije koja pripada, posluje s dobitkom. Uostalom, Srbija struju kupuje i od nas, ali po tržišnim cijenama.

Preporučujem i nižim nivoima vlasti da slijede naš primjer subvencija za struju, kao što je primjer Tuzlanskog kantona čija Vlada koristi i benefite direktno dodijeljene finansijske pomoći  Federacije. Moram naglasiti da mi struju subvencioniramo najugroženijim kategorijama iako nije poskupjela, a subvencioniramo i razliku koja je nastala kad su rudarima povećane plate što je neminovno moralo dovesti i do povećanja struje, ali politikom Vlade i EPBiH nije jer su nama na prvom mjestu naši građani.

Očekujem da će se na zadovoljavajući način riješiti i aktuelni zahtjevi rudara. Samo zajedničkim snagama i iskrenim odnosima možemo očuvati energetsku stabilnost u Federaciji koju smo već strateški ojačali i učinili nezavisnom, jer smo razmišljali i djelovali za budućnost. Činjenica je da nemamo svoju naftu i plin, i imperativ je bio da osposobimo i napunimo naša skladišta. Već mjesecima intenzivno radimo na povećavanju kapaciteta u terminalima u Pločama, Blažuju, Kladnju, Bihaću, Mostaru. Od Vijeća ministara BiH zatražili smo i privremeno suspendovanje akciza na gorivo, smanjenje PDV-a i ukidanje PDV na uvoz gasa. Ova pitanja nisu u našoj nadležnosti, zato idu sporo, i mi nemamo uticaja.”

Može li Vlada intervenirati na cijene hrane?

Sigurno se sjećate da je među prvim mjerama u pandemiji bila odluka kojom smo ograničili marže na cijene hrane i nafte i ta odluka je i dalje na snazi. Ali, iz pandemije smo izvukli određene pouke zbog čega smo u budžetu za ovu godinu planirali do sada najveće poticaje za naše poljoprivrednike u iznosu od 106 miliona KM, uz to našu proizvodnju mlijeka subvencioniramo sa 45 miliona, a ojačali smo i robne rezerve sa 20 miliona, što je deset puta više nego ikada ranije i imamo dovoljno zaliha hrane. Nažalost, u ovoj godini je počela invazija Rusije na Ukrajinu, što je dovelo do dodatne krize na svjetskom tržištu i problema s kojima se nose i sve zapadne zemlje. Zahvaljujući reformama koje smo proveli, a kojima smo značajno uvećali naš budžet, ali i usljed poremećaja koji su doveli do dodatnog povećanja, Vlada je kroz niz mjera veliki dio tih sredstava vratila svojim građanima kako bismo im ublažili posljedice ekonomske krize. Kroz razne mjere, kako bismo ublažili, posljedice rasta cijena, pomogli smo skoro milion naših građana. U augustu smo isplatili jednokratnu pomoć za naše penzionere, branitelje, osobe sa invaliditetom, civilne žrtve rata, i druge socijalne kategorije koje primaju novčanu i drugu pomoć. Već sam spomenuo subvencioniranje računa električne energije koja se odnosi na socijalno najugroženije. Polovinom septembra počela je i podjela paketa osnovnih životnih namirnica. U novembru će biti isplaćena jednokratna novčana pomoć za sve nezaposlene od po 100 KM, a sredstva su osigurana. Jedna od mjera je i Uredba Vlade kojom poslodavci mogu pomoći svojim radnicima, a Vlada će pri tome pomoći poslodavcima tako da na te isplate ne moraju platiti poreze, što su mnoge firme već i uradile. Vladinim mjerama je obuhvaćeno više od 400.000 penzionera, 102.000 korisnika boračkih naknada, 53.000 osoba s invaliditetom i civilnih žrtava rata, 270.000 nezaposlenih, 70.000 građana kojima subvencioniramo račune za struju, 17.000 porodica kojima Federalna direkcija robnih rezervi dijeli pakete osnovnih životnih namirnica.

Jedna od reformi koju ste proveli, a koju često ističete je socijalna. Na šta se konkretno odnosi?

Vlada FBiH je donijela niz reformskih i dugoročnih mjera kako bismo pomogli porodicama s djecom, porodicama koje imaju osobe sa poteškoćama u razvoju i braniteljskoj populaciji. Prvi put od Daytona Federalna vlada je preuzela i sistemsko rješavanje problema koji su bili tretirani na nivou kantona, jer je to njihova ustavna nadležnost. Crpeći novac iz našeg ekonomskog rasta, mogli smo predložiti Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom i Zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji. Ovim prvim smo otklonili nepravde i stvorili pretpostavke da se izjednače prava svim nezaposlenim porodiljama u FBiH, utvrđujući njihovo minimalno pravo. Istovremeno smo na Federaciju preuzeli obavezu za isplatu dječijeg doplatka, koji je značajno povećan. Da pojasnim, ukinuli smo diskriminaciju da djeca u jednom kantonu vrijede više od djece u drugim kantona u FBiH. Za to iz federalnog budžeta dodatno izdvajamo oko 100 miliona KM godišnje za dječiji dodatak za porodice sa djecom slabijeg imovinskog stanja: 103 KM mjesečno za jedno dijete, 206 KM za dvoje, 309 za troje djece, itd. Vodeći računa o porodicama koje imaju osobe s posebnim potrebama osigurali smo da roditelji, staratelji, njegovatelji imaju redovna mjesečna primanja uz plaćene doprinose, što znači da će roditelj negovatelj imati mogućnost da njeguje svoje dijete, a da pri tome imaju zdravstveno osiguranje i uplaćen penzioni staž. Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji Vlada s 10 miliona maraka svim parovima u Federaciji omogućava da pod jednakim uslovima imaju pravo na liječenje steriliteta na teret budžeta Federacije. Posebno sam ponosan jer smo našim braniteljima omogućili da prvi put na jedan dostojanstven način ostvare povećanje zasluženih prinadležnosti iz budžeta. Sjetit ćemo se da su borci ranije svoja prava tražili na ulici, boraveći po nekoliko mjeseci i u šatorima pred vladinom zgradom. Izmjenom cijelog seta boračkih zakona značajno smo povećali naknade: pojednostavljeno rečeno za boračku populaciju iz budžeta FBiH se izdvaja oko milion maraka dnevno.

Šta je s izgradnjom cestovne infrastrukture?

Dolaskom u Vladu zatekao sam minus od 180 miliona maraka u Autocestama. Te 2015. godine Vlada je u budžetu izdvojila nešto više od 48 miliona, a 2022. skoro 400 miliona maraka, što samo po sebi govori koliko smo podržavali gradnju autocesta shvaćaju važnost transportne infrastrukture za razvoj privrede. Trenutno je u postupku ugovaranje radova za izgradnju autocesta vrijednih oko dvije milijarde eura. Moram naglasiti da je kompletna finansijska konstrukcija izgradnje Koridora Vc zatvorena, sad je to pitanje tehničke realizacije. Također smo fokus stavili i na gradnju brzih ceste i Vlada je obezbjedila sredstva za Unsko-sanski, Srednjobosanski i Zapadno-hercegovački kanton. Sada ostaje smo da se gradi i da se povezuju svi dijelovi države.

FENA

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

Najčitanije