Connect with us

BiH

Nakon struje, telekoma i pošte, HDZ BiH traži ‘hrvatski plinovod’: “Nova podjela po ratnim linijama”

Published

on

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zaustavila je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o projektu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu. Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura.

 

BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u vod Južna interkonekcija bio bi dug oko 180 kilometara, piše Radio Slobodna Europa.aprilu 2021. godine.

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH.

 

No, sedam mjeseci kasnije, predstavnici ove stranke u drugom domu parlamenta tog entiteta, u Domu naroda, odbili su da se ova tačka uvrsti u dnevni red i uložili amandmane.

Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.

Dva poduzeća za ruski plin

U BiH djeluju dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom.

 

Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu.

U RS je 2012. formirana kompanija Gas Res Banja Luka koja je uvoznik istog plina za taj entitet.

BH Gas upravlja dijelom jedinog bh. plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom.

Na teritoriji RS plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa.

Šta je sporno u HDZ-ovim amandmanima?

Tomislav Mandić, delegat HDZ-a BiH, stranke koja je dio vladajuće koalicije u entitetu Federacija BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je ova stranka predložila formiranje nove kompanije, jer je “nezadovoljna nacionalnim sastavom uprave i poslovanjem BH Gasa”.

“Mi zastupamo hrvatski narod. Provjerite nacionalnu upravljačku strukturu u BH Gasu. Da li ima ijedan Hrvat ili Srbin? Provjerite kako posluje BH Gas. Iznenadit ćete se, i to negativno. Ovo je spas tog projekta. Mi štitimo projekt Južne interkonekcije da ne dođe u ruke BH Gasa koji nema svijetlu budućnost”, kazao Mandić.

Mandić, koji je i zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona, potvrdio je za RSE i da je taj kanton krenuo u registraciju poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije. Prema njegovim riječima, firma “nema veze s Južnom interkonekcijom, ali ne zna detalje”.

Plinovod Južna interkonekcija išao bi iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do središnje Bosne (Novi Travnik).

Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim plinovodima. U planu je i povezivanje s Transjadranskim plinovodom (TAP) kojim azerbajdžanski plin, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.

SDA protiv “novih podjela po ratnim linijama”

Jasmin Duvnjak, delegat Stranke demokratske akcije (SDA), koja je s HDZ-om BiH dio Vlade Federacije BiH, smatra kako osnivanje još jednog plinskog operatora “nema ekonomske logike”.

“Oni (HDZ BiH) žele da to bude neki ‘hrvatski gas’, nalik postojećim Hrvatskim poštama, Hrvatskim telekomunikacijama, hrvatskoj Elektroprivredi Herceg Bosne, što je nova podjela po ratnim linijama i nacionalnim kriterijima”, dodao je Duvnjak.

On kaže kako njegova stranka neće podržati prijedlog HDZ-a, ali da “uopće nije problem da općine ili kantoni formiraju svoje firme koji će biti distributeri plina od plinovoda Južna interkonekcija do krajnjih korisnika, kao što u Kantonu Sarajevo postoji Sarajevogas”.

“BH Gas uveze gas i transportuje ga plinovodom do distributera. Od BH Gasa ga preuzima distributer ‘Posušje gas’, Hercegovina gas’ ili kako bi se već zvale te firme i dostavljaju ga stanovima, kućama i firmama”, pojašnjava Duvnjak.

Ambasada SAD: Odgađanje projekta interes samo Rusije

Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i pol eura podržale su plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”.

Iz Ambasade SAD-a u BiH su za Radio Slobodna Evropa kazali da bi usvajanje Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska “trebalo biti prioritet svih dužnosnika na vlasti”.

“Amandmani koje je 28. juna uložio Klub delegata hrvatskog naroda ugrozili bi provedbu projekta i ne čine ništa kako bi osnažili energetsku sigurnost. Umjesto toga, njima se dodatno terete distributeri i potrošači, te bi se fragmentiralo tržište plina u Federaciji BiH”, naglasili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Istaknuli su i kako se opstrukcijama i odgađanjima realizacije ovog projekta “riskira energetska sigurnost BiH, protivno interesima građana, a u interesu samo jednog aktera, a to je Ruska Federacija, koja je pokazala spremnost da koristi energiju kao oružje”.

Iz BH Gasa su za Radio Slobodna Evropa kazali kako sva do sad pripremljena dokumentacija je na ime ove kompanije kao nositelja projekta u Federaciji BiH.

Iz BH Gasa navode da je Idejni projekt plinovoda izrađen u oktobru 2020., a Studija utjecaja na okoliš i društvo u januaru 2021. godine. Okolinska dozvola je dobivena u junu 2021. i u toku je postupak izdavanja urbanističke suglasnosti.

BiH je do 2021. godine ruski plin dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Nakon toga je opskrba nastavljena putem “Turskog toka” koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.

Plinovod “Turski tok” bio je dio dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su Turski i Sjeverni tok 1 i 2.

Tri telekoma, pošte, elektroprivrede

U BiH su tokom rata uspostavljene Elektroprivreda BiH, BH Telecom i BH Pošta sa sjedištem u Sarajevu, te Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB), Hrvatski telekom i Hrvatska pošta sa sjedištem u Mostaru.

Sve su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, ali prve tri posluju na području koje je tokom rata kontrolirala Armija RBiH. Preostale tri posluju na području koje je kontrolirao HVO i u djelomičnom su vlasništvu Hrvatskog telekoma i Hrvatske pošte iz Zagreba.

Elektroprivreda RS i PS posluju samo na području tog entiteta. Tokom rata je formiran i Telekom RS, a 65 posto vlasništva je 2006. godine prodano Telekomu Srbije za 646 miliona eura.

Navedene kompanije iz Federacije BiH imale su ukupno 14.748 zaposlenih u 2021. godini i neto dobit veću od 68 miliona eura, prema podacima Sarajevske berze i analitičke kompanije LRC BIS.

Spomenute Kompanije iz RS imale su tokom 2021. ukupno 12.973 zaposlenih i neto dobit veću od 81 milion eura, prema podacima Banjalučke berze i analitičke kompanije LRC BIS. U sklopu Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Republike Srpske su i rudnici u kojima su zaposlene još hiljade radnika.

Većinu članova nadzornih i upravnih odbora, te direktora kompanija sa sjedištem u Mostaru predlažu hrvatske, a onih sa sjedištem u Sarajevu predlažu bošnjačke stranke u Vladi Federacije. Vladajući u RS-u imenuju uprave javnih preduzeća u tom entitetu.

Etničku većinu na čelu kompanija prati i etnička većina među zaposlenicima, a ista situacija je i u drugim javnim firmama bilo da su u vlasništvu entiteta, bilo u vlasništvu kantona, općina i gradova.

Naprimjer, u Mostaru u kojem nakon rata većina bošnjačkog stanovništva živi na istočnoj, a hrvatskog na zapadnoj obali grada, jednu stranu grada strujom snabdijeva Elektroprivreda BiH iz Sarajeva, a drugu Elektroprivreda HZHB.

Radiosarajevo.ba

BiH

Duraković objavio video sa slavlja u OŠ Skelani: “Oj Ćamile nisi više glavni, pobedio narod pravoslavni” (VIDEO)

Published

on

By

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković objavio je video na društvenoj mreži “X” na kojem je prikazano, kako je naveo, slavlje u osnovnoj školi u Skelanima.

Naime, kako je naveo Duraković “sav jad i čemer politike Milorada Dodika se ogleda u ovom videu” na kojem je prikazano slavlje u OŠ Skelani, a na kojem je prikazan pjevač kako pjeva pjesmu u kojoj kaže:

“Cela Srpska Republika diže ruku za Dodika. Ooj Ćamile nisi više glavni, pobedio narod pravoslavni“.

Nastavi čitati

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

Najčitanije