BiH
Izgubljeni u prijevodu: Nacionalni PTSP i zašto nikakvog rata neće biti
Kada bi se nekim aparatom kod građana u BiH mogao izmjeriti stepen psihičke uznemirenosti koja izaziva i anksioznost, skala bi vjerovatno išla veoma visoko.
Višemjesečna politička kriza u našoj zemlji započeta odnosno intenzivirana od sredine prošle godine sve jače je zatezala konopac nesigurnosti. Vlast u RS-u je makismalno doljevala ulje na vatru podrivanjem državnih institucija, donošenjem zakona i zaključaka kojima su pokušali obesmisliti državu, a od entiteta praviti državu koja to nije.
U takvim okolnostima političke krize sustigao je i rat u Ukrajini. Ruska agresija iz temelja je promijenila odnos Evrope i SAD-a i nametnula neku novu realnost koju valja propitivati. Svijet se počeo razvrstavati. Većinski je Rusija kritikovala i okarakterisana kao krivac, rijetki su stali uz Rusiju, a nekolicina je ostala neutralna. Upravo se Dodik svim silama trudio ne zamjeriti se svojim ruskim prijateljima kojima je dužan političku poslušnost pa mu jedinstveni stav Evrope i SAD-a nikako nije odgovarao.
Ruski igrač
U takvim okolnostima Dodik je pod pojačanim ruskim reflektorima sebe naglasio kao istinskog ruskog igrača koji deklarativno želi biti neutralan, ali je dugogodišnje političko djelovanje podredio upravo ruskim interesima. U Moskvi je Dodik dobijao ohrabrenje za svoj separatizam, nešto novca za RS i lažnu sliku da ima svesrdnu podršku i da u svom poslu podrivanja BiH može uspjeti. Čak ni u Srbiji Rusija više ne gleda kao što gleda u Dodika i RS, naročito poslije neuspjelog podrivanja države u Crnoj Gori koju nisu uspjeli odvojiti od NATO saveza. Tako je Dodik u određenom smislu zadnja šansa Rusije za kontrolu procesa na Balkanu.
Upravo u tom kontekstu se posmatra i BiH nakon ruske agresije na Ukrajinu. Više se ne govori isključivo o ruskom utjecaju u BiH već i o potencijalnoj sigurnosnoj prijetnji. Nameće se mnoštvo pitanja, poput onog hoće li se rat u Ukrajini odraziti i na BiH? Hoće li neko globalni haos iskoristiti za neke svoje ciljeve u BiH? Je li BiH možda Putinova meta?
Histerija bez pokrića
Na valovima takve histerije iz raznoraznih ormara izlaze razni stručnjaci koji pod dojmom Ukrajine i svojevrsnog PTSP-a puni samopouzdanja poručuju kako se treba naoružati i kako rat nije nemoguć. Jedan od takvih je i Ivo Komšić, bivši gradonačelnik Sarajeva koji histeriju podiže na viši nivo naglašavajući da je dobio određene formacije. A te informacije za koje tvrdi da je dobio su ustvari izjava generalnog sekretara NATO saveza da će ta vojna organizacija voditi računa o zemljama partnerima, posebno o BiH i Gruziji gdje i ima ruskog utjecaja.
Ipak, samo jedna takva izjava dovoljna je da uznemiri i onako uznemireno stanovništvo.
Ako na to dodamo dolazak rezervnih trupa EUFOR-a u BiH i vojnike koji šetaju gradovima, ugođaj je upotpunjen. Onim starijim se vraćaju slike devedesetih, a onim mlađim neizvjesnost i pitanje: Šta se dešava? Potom lokalne vlasti, “ničim izazvane” otvaraju priču kako eto baš sada treba vidjeti u kakvom su stanju skloništa, iako su dvije decenije ta skloništa zaboravljen aili prenamijenjena. Uz sva opravdanja, vrijeme otvaranja takve teme je neprimjereno.
Čak se i i standardne obaveze i poslovi sada predstavljaju u nekom posebnom kontekstu pa se javnost pita ima li možda neka pozadina za koju ne znamo.
Uz sigurnosnu krizu ide i ona ekonomska, a rast cijena većine proizvoda upotpunjuje nacionalnu anksioznost.
Cjelokupnu krizu najviše je generirao Dodik, koji je proruskim stavovima i dao povoda da EUFOR u BiH pošalje dodatne snage, ali ne zbog sukoba već zbog predostrožnosti i jasne poruke Zapada. A oni koji prizivaju rat nisu dali najprecizniji odgovor: Ko bi ratovao protiv koga? RS protiv Federacije? RS i Srbija protiv Bošnjaka? Za nezavisnu RS? U kakvim to vizijama neko vidi i kakav bi to bio interes i Srbije i RS-a? Kako bi se ponašali Hrvati? Zar u svim opcijama to ne bi bio rat protiv NATO-a i Evrope, a ne protiv BiH.
Sve što se dešava u sigurnosnom smislu neophodno je posmatrati kao predostrožnost, a ne kao opasnost. Nervoza se javlja jer su na ukrajinskom primjeru pale i maske pa je i u BiH jasno ko za koga navija. Međutim, odgovornost je nešto što treba biti prioritet, a posebno kod državnih službenika.
Mnogi kao da su rat u Ukrajini dočekali kao priliku da se dugogodišnji problemi i krize u našoj zemlji kamufliraju navodnom sigurnosnom prijetnjom. Zbog toga neki ispituju i provociraju moguće incidente kako bi se sakrili iza neke veće histerije. Međutim ratni pokloči su nešto drugo. A u bh. slučaju matematika je jasna. Zna se ko je ruski čovjek, koji su mu ciljevi, samo ostaje da se vidi da li će NATO i EU to prepoznati i iz bliže perspektive vidjeti ko to i zašto godinama koči integracije ove zemlje.
BiH
Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”
“Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog”
Naime, kako je objavljeno riječ je o rudaru Asimu iz Rapatnice kod Srebrenika, koji je prvi kopač i ostao je zakopan u jami 170 metara ispod zemlje.
Dok spasilačke ekipe ulažu nadljudske napore kako bi došli do zatrpanog rudara, brojne kolege i prijatelji mole se za Asima i daju podršku i putem društvenih mreža.
“Podrška našem sugrađaninu i velikom prijatelju Asimu koji je ostao zatrpan u rudniku Mramor. Spasilačke ekipe su u jami ali nažalost pritisak je stjerao samo dva čovjeka da mogu raditi. Još jednom nadamo se da je srce naše junačko izdržalo i da će se uspjeti izvući”, stoji u objavi na društvenim mrežama.
Spašavanje rudara u rudniku Mramor još uvijek traje.
Kako je jutros za N1 rekao Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Kreka, veći broj spasilačkih timova je na terenu.
-Dobra stvar je što su spasilačke ekipe sinoć u trećoj smjeni došli do bušilice sa kojom je unesrećeni radio. Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog. Mi se svi iskreno nadamo i ne gubimo nadu do zadnjeg časa da ćemo ga naći živog, poručio je Tokić.
Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, ponovo je dospio u žižu javnosti svojim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama i postupcima.
Gostujući u jednom podcastu Isak je, između ostalog, poručio da bi mu “bilo drago da pogine za BiH”.
– Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH. Јa to ne krijem. Јa kada poginem za ovu državu, ja sam onda šehid. Ne radim ja to zbog ljudi, već zbog svoje porodice, sebe, Allaha – rekao je Isak.
I ovo vam je "ministar" ??! pic.twitter.com/46rDxhGMp1
— V????????Tankosić (@dubravkosofra) May 3, 2024
Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara
Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.
Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!
Ko je bio ministar
Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!
Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.
-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.
Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).
-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.
Suprotno zakonu
Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.
Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.
– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.
Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”
Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac
Sin jutros ubio majku, oglasila se policija
Isak želi biti šehid: Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH, ja to ne krijem
Titov unuk pisao državama Pokreta nesvrstanih: Odbijte Rezoluciju o Srebrenici
Cazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
Na ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
Na Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
Na Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
U teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Cazinprije 5 danaCazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
-
Smrtovniceprije 6 danaNa Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
USKprije 3 danaU teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Smrtovniceprije 4 danaU četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselila Bašić (rođ. Kadrović) Tahira
-
Smrtovniceprije 4 danaNa Ahiret preselio hadži Husein Pajić
You must be logged in to post a comment Login