Religija
Alibašić: I ukrajinski muslimani žive na vjetrometini
Kao manjina, muslimani Ukrajine su u prošlosti često bili diskriminirani. Posljednjih godina, a pod pritiskom političkih okolnosti sve su prihvaćeniji od strane ukrajinske većine – kazao je za Preporod.info dr. Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, s kojim smo razgovarali o muslimanima u Ukrajini.
Kako je kazao dr. Alibašić, muslimani su nakon kršćana i ateista treća najbrojnija vjerska grupa, a njihov tačan broj nije poznat.
– Ukrajina je dominantno kršćanska zemlja sa oko 82% kršćana. Pravoslavnih je oko 72%, a grkokatolika, katolika i protestanata oko 14%. Kijevska patrijaršija ima duplo više pripadnika od one Moskovske s tim da ima puno neodlučnih pravoslavaca kad je pripadnost jednoj od ove dvije suparničke patrijaršije u pitanju. Opća religioznost je mnogo veća na zapadu Ukrajine (iznad 90%) nego li na istoku zemlje i Donbasu (Donjecku i Luganjsku) gdje se tek nešto više od polovine stanovnika izjašnjava da su religiozni. Muslimani su nakon kršćana i ateista treća najbrojnija vjerska grupa. Njihov tačan broj nije pouzdano poznat, ali se kreće oko 1% ili oko 500.000. Njih bismo po porijeklu mogli podijeliti u tri skupine: predsovjetske, sovjetske i postsovjetske. Većina predsovjetskih muslimana su bili Krimski Tatari, kojih je pred invaziju bilo oko 250.000 i koji su činili oko 15% krimskog stanovništva. Druga najveća koncentracija muslimana je u Donbasu (6%), gdje uz predsovjetske ima i muslimanskih doseljenika iz vremena Sovjetskog saveza, uglavnom Povolških Tatara i Azera. To su često bili ekonomski migranti. Konačno, treću grupu čine muslimani naseljeni po velikim gradovima kao što su Kijev, Odesa, Harkiv, Lavov – naveo je Alibašić.
Mnogi su, nastavio je Alibašić, doselili u posljednjih nekoliko decenija iz ekonomskih, obrazovnih i političkih razloga.
– Naime, mnogi su sklonište od sukoba na Kavkazu i progona u Ruskoj Federaciji našli upravo u Ukrajini. U Kijevu je najveća koncentracija muslimana izvan Krima, posebno u dijelu grada Chaiky, koji je ovih dana poprište žestokih borbi. Brojke je teško pouzdano znati ali je moguće da u Kijevu ima i do 100 hiljada. Procjenjuje se da ih u Odesi na jugu zemlje ima 30-50 hiljada, a u Harkivu na sjeveru do 50 hiljada. Vidimo da su osim muslimana Lavova svi ostali direktno afektirani trenutnim sukobima – kazao je on.
Ne postoji jedinstvena islamska zajednica Ukrajine, već pet različitih islamskih organizacija koje okupljaju oko 600 džemata, objasnio je Alibašić.
– Neke su naglašeno etničke, kao one vezane za Krimske Tatare, dok druge pokušavaju okupiti muslimane različitog etničkog porijekla. U javnosti je ovih dana najprisutniji muftija Seid Ismailov iz „Duhovne uprave muslimana Ukrajine – Ummet“ sa sjedištem u Kijevu, veliki pobornik ukrajinskog integriteta. Neke od ovih organizacija se optužuje za veze s čečenskim liderom Kadirovim, sirijskim i drugim arapskim režimima pa su ovih dana relativno tihi – kazao je.
Svoje vjerske potrebe muslimani Ukrajine zadovoljavaju u nekih 450 džamija i mesdžida, od kojih je velika većina na Krimu.
– Kao manjina, muslimani Ukrajine su u prošlosti često bili diskriminirani. Posljednjih godina, a pod pritiskom političkih okolnosti sve su prihvaćeniji od strane ukrajinske većine. Jedan od oblika diskriminacije je bila nemogućnost da krajem 1980-ih i početkom 1990-ih imaju imovinu na Krimu ako su bili Krimski Tatari – istaknuo je Alibašić.
S Alibašićem smo razgovarali i o sličnostima muslimana Bosne i Hercegovine i muslimana Ukrajine.
– Među sličnosti možemo ubrojati to što su i oni uglavnom sunnije, hanefije; što mnogi imaju osmansko/turski sloj u svojoj tradiciji; što imaju iskustvo suživota sa pravoslavnim kršćanima i katolicima. Zajedničko nam je i socijalističko iskustvo, ali i genocid. I muslimani Ukrajine su bili zahvaćeni „Velikom gladi“ (Holodomor) iz 1930-ih, potom je 1944. godine oko 180.000 Krimskih Tatara Staljin prognao s Krima pod optužbom za saradnju s nacistima. Oko polovine njih je u tom progonu izgubilo život. O tom stradanju je pjevala pobjednica Eurosonga, Jamala, Krimska Tatarkinja 2016. godine. Konačno, tokom aneksije Krima i sukoba u Donbasu 2014. i trenutnim sukobima muslimani su disproporcionalno stradali jer je više od polovine ukrajinskih muslimana naseljeno na tim područjima. Muslimani Krima su uglavnom bojkotovali referendum o nezavisnosti ali su u međuvremenu morali priznati ruski suverenitet nad tim ostrvom. Neki su nakon ruske aneksije morali napustiti ostrvo, drugi su bili izloženi represiji, zatvaranju i optužbama za fašizam i ekstremizam. Dobar dio interno raseljenih i prije prošlonedjeljnih sukoba su bili muslimani, mada se tačne brojke pouzdano ne znaju. Ukratko, i ukrajinski muslimani žive na vjetrometini i izloženi su raznim vrstama osporavanja. Ideološki oni su mnogo podjeljeniji od bosanskih muslimana. Kao što smo vidjeli, organizacijski su podijeljeni i infrastrukturno mnogo slabiji – naglasio je on.
Uloga muslimana u sukobima u Ukrajini 2014. i danas je jako komplicirana, ocijenio je Alibašić.
– Istovremeno su žrtve i saučesnici u agresiji. Bore se na obje strane. Neki ruski muslimani moraju da ratuju. Podsjećam, oko 15% ruskog stanovništva su muslimani. Među vojno sposobnim taj je procenat možda i veći. Drugi pomalo po svom izboru učestvuju u ratu na strani Rusije. Kadirov je oličenje te skupine. Drugi, bilo da su ukrajinske patriote ili oni koji su pred represijom emigrirali iz Rusije u Ukrajinu, su vrlo aktivni na ukrajinskoj strani fronta – kazao je za Preporod.info.
Za kraj, dr. Alibašić je prokomentarisao aktuelnu situaciju.
– Mnogo je toga kazano, a ništa nije izvjesno. Previše je scenarija u opticaju. Naš fokus treba biti na reperkusije ove ruske agresije na Bosnu i Hercegovinu i Balkan. Teško da ih neće biti. One bi se mogle negativno ali i pozitivno odraziti na situaciju u našoj zemlji. Pritom, mi ne bismo smjeli biti samo objekti političkih i historijskih procesa. Nismo potpuno bez subjektiviteta iako se iz ponašanja naših političara čini da nismo za stolom već na stolu – zaključio je dr. Ahmet Alibašić.
Izvor:(Preporod.info)
Danas u u džamiji u Prošićima u Cazinu, došlo je do značajnog događaja – Stanislav, koji je ranije bio pravoslavac, prešao je na islam.
Uzimajući ime Emir, on je pronašao svoj put u novu vjeru.
Ova prekretnica u njegovom životu obilježena je svečanom ceremonijom u kojoj je zajednica podržala njegovu odluku.
Objavu Džemat Prošići prenosimo u cijelosti:
U ponedjeljak, 6. februara, učenik Medrese „Reis Džemaludin ef. Čaušević“ iz Cazina Ibrahim Tričić pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini proučio je posljednje ajete iz Kur'ana Časnog i tako stekao zvanje hafiza.
Pored hafiza Abdullaha i Talhe, zanimljivo je to da je hafiz Ibrahim treći brat iz porodice Tričić koji je položio hifz, a Časni Kur’an napamet ova trojica braće uče još od malih nogu. Muhafiz hafizu Ibrahimu Tričiću jeste hafiz Mehmed ef. Kudić, muftija bihaćki, dok su Komisiju za hifz ovom mladom Krajišniku činili Ismet ef. Spahić, Mensud ef. Đulović, dr. Elmir ef. Mašić, Omer ef. Zulić i Nedžad ef. Ćeman.
Hafiz Ibrahim Tričić, sin Sulejmana i Rezije, rođen je 2004. godine u Cazinu. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu Šturlić, nakon čega upisuje medresu. Trenutno je četvrti razred. Iako je s učenjem Časnog Kur’ana napamet počeo još u ranom djetinjstvu, intenzivnije se posvećuje ovoj aktivnosti po upisu u srednju školu. Kako je u svojoj čestitci naglasio muhafiz i muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić, bilo mu je posebno zadovoljstvo sarađivati s hafizom Ibrahimom Tričićem zbog potpune posvećenosti cilju da nauči Časni Kur’an napamet, koji je bio preči od svih poteškoća koje su stajale pred njim.
Kako novi hafiz Ibrahim Tričić govori za Stav, učenje hifza trajalo je dugo, ali je uspješno polaganje bila jasna poruka da je stigao do cilja koji je još davno zacrtao.
- To je bio poprilično dug put, ali, hvala Bogu, na kraju sa sretnim krajem, tj. uspješnim polaganjem hifza. Svi oni koji počnu s učenjem Časnog Kur’ana prije ili poslije i završe ga s hajrom. Kada sam proučio posljednji ajet pred Komisijom, koju su činili hafizi Spahić, Đulović, Mašić, Zulić i Ćeman, osjetio sam sreću i golemo zadovoljstvo što sam uspio u ovom životnom koraku. Elhamdulillah – govorio je o 6. februaru, ponedjeljku koji će zauvijek pamtiti, novi hafiz.
ČOVJEK SE SAM KREĆE PREMA SVOM CILJU
Kako kaže hafiz Ibrahim Tričić, prvi čovjek koji ga je ponukao na učenje hifza bio je njegov otac.
- Odlučio sam se na učenje hifza jer me je moj babo Sulejman savjetovao i stalno me podsjećao na to kolika je nagrada kada čovjek nauči jedan harf, a kamoli ajet. Da ne govorim o naučenoj kompletnoj Časnoj Knjizi… Osim moga oca i majke, velika podrška bila su mi bili i jesu i danas braća Abdullah i Talha, koji su prije mene proučili hifz. Oni su mi u dobroj mjeri bili i inspiracija i jasan znak da položiti hifz nije nemoguća misija, kako to misle neki koji se uplaše broja stranica kada uzmu Časni Kitab u ruke – priča o podršci koju je imao.
Pored njegovog odricanja, stavlja ruku na srce i govori da se mnogo odricao i njegov muhafiz, muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić.
- Znate, kada ste nekome muhafiz, vrlo često se odričete vlastitog slobodnog vremena, druženja sa svojom porodicom, zarad podučavanja nekoga drugog Časnoj Knjizi. Muftija Kudić bi nakon svog redovnog posla dolazio meni i preslušavao me, ispitivao. Njegovi savjeti bili su mi od neizmjerne važnosti. Ja molim Allaha, dž. š., da ga nagradi za sav trud koji je uložio – govori Ibrahim Tričić o svom muhafizu, osobi koja u životu svakog hafiza ima posebno mjesto.
- Bistrina uma i briljantna memorija su mu bili dodatan stimulans u ostvarenju ovog velikog poduhvata. Bosanska Krajina možda nije specifična po broju hafiza Kur’ana Časnog, ali je sigurno posebna po višečlanim porodicama hafiza. Nakon hafiza iz porodice Šahinović i Hašić, ovo je treća porodica koja ima tri hafiza u jednoj kući. Čestitam hafizu Ibrahimu, njegovim čestitim roditeljima i cijeloj porodici Tričić. Čestitam i našoj Medresi ‘Reis Džemaludin ef. Čaušević’ u Cazinu, koja bilježi značajan uspjeh i napredak u broju hafiza učenika – naveo je uz iskazivanje radosti što u našem narodu učenje Kur’ana napamet postaje „trend“ i iznimno zastupljena praksa, pogotovo među mladim ljudima.
On, isto tako, ne zaboravlja spomenuti ni učenje hifza u „Školi Kur’ana“ Bosanska krupa pred hafizom Muharemom ef. Bajrićem, kojeg smatra svojim prvim učiteljem.
- Ovom prilikom bih se zahvalio i profesorima Medrese ‘Reis Džemaludin ef. Čaušević’, koji su mi maksimalno olakšali proces usvajanja znanja iz hifza i koji su mi bili potpora. Uprkos njihovoj dobroj volji i želji, školske obaveze su se morale obaviti na vrijeme. Ipak, želja koju sam imao i cilj kojem sam stremio jednostavno su doveli do toga da sam uskladio vrijeme za hifz, za školu i za odmor. Sve sam fino rasporedio. Jer, čovjek kada ima golemi cilj pred sobom, on se sam kreće prema tom cilju – njegova je poruka.
ODNOS PREMA RODITELJU UZROK USPJEHA ČOVJEKA
Hafiz Ibrahim Tričić ne krije sreću zbog toga što u njegovom okruženju ima vršnjaka koji su također zainteresirani za učenje hifza.
- Javnost je upoznata s tim da, osim moje porodice, na ovom području postoje još dvije porodice koje u kući imaju tri hafiza – Šahinović i Hašić. Ono što je pozitivan pokazatelj da je svijest o vjeri u ovom dijelu našeg topraka još itekako živa jeste svakako želja mladih ljudi da krenu s učenjem hifza. Naprimjer, moj mlađi brat Jusuf već je u procesu učenja Časne Knjige napamet, a tu su i moje medresanske kolege Ismail Haskić i Amar Dervić – rekao je.
Na samom kraju veli da je odnos prema roditeljima ono glavno što određuje kako će pojedinac živjeti i na koji način će uskladiti vlastiti život.
- Odnos prema roditelju je jedan od najčešćih uzroka uspjeha čovjeka. Nas su roditelji podigli u duhu vjere i učenja Časnog Kur’ana. Cijela porodica, nas šestero braće i tri sestre – Abdullah, Amina, Sejfullah, Talha, Jusuf, Davud, Tajba, Nedžma i ja, uči i trudi se živjeti Časni Kur’an, a sve to je dio odgoja roditelja i, naravno, milost Božija prije svega. Molim Allaha Uzvišenog da nas skupa s našim roditeljima nastani u džennetu. Amin – završio je razgovor novi hafiz Ibrahim Tričić, mladić koji dolazi iz porodice trojice hafiza i četvrtog „u nastanku“.
Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina
Stanislav u džamiji u Cazinu prešao na islam, uzeo ime Emir
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Sloveniji smrtno stradao Dženan Bajrić
Ibrahim, Abdullah i Talha: Tri brata, tri hafiza iz Cazina
Na Ahiret preselila Džakulić (rođ. Hadžić) Emina
Cazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
Na Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
Na ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
U teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
U četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub
-
Cazinprije 6 danaCazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
-
USKprije 4 danaU teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Smrtovniceprije 5 danaU četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub
-
Smrtovniceprije 4 danaNa Ahiret preselila Bašić (rođ. Kadrović) Tahira
-
Smrtovniceprije 5 danaNa Ahiret preselio hadži Husein Pajić
-
Smrtovniceprije 6 danaNa Ahiret preselio Burzić (Hasan) Husnija
You must be logged in to post a comment Login