Connect with us

USK

Komandir čete Dodik: Zalagao za uništenje Petog korpusa i Cazinske krajine, pozivao na granatiranje Zagreba

Published

on

Na jučerašnjoj raspravi u Briselu o stanju u Bosni i Hercegovini pred Europskim parlamentom u kojoj su učestvovali svi članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik prozvao je Šefika Džaferovića zbog učešća u ratu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Ja nisam učestvovao u ratu kao gospodin Džaferović koji je komandovao opetrativnim jedinicama i tu postoji jedno veliko neispitano učešće u ratu. RS je završila svoj posao, sud u Hagu više nikoga ne potražuje – kazao je jučer predsjednik SNSD-a.

Napomene radi, o Džaferovićevom učešću u odbrani na Bosne i Hercegovine još 2015. godine se izjasnilo Tužilaštvo BiH. Tužilaštvo je tada izdalo naredbu o neprovođenju istrage protiv Džaferovića, tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Istragu je tražio tadašnji potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, kako se može pretpostaviti iz političkih razloga, pa je čak dostavljao i dokumentaciju. Kasnije su na tome insistirali iz SNSD-a. Međutim, Tužilaštvo nije našlo ništa sporno u Džaferovićevoj ratnoj biografiji, tako da je slučaj zatvoren odlukom da istrage neće ni biti.

Komandir čete

Kada je u pitanju Dodikov angažman tokom agresije na BiH, on sam kaže kako je jedan period bio komandir čete Vojne policije, te da je nakon toga učestvovao u radu takozvane Skupštine Republike Srpske.

– Što se tiče mog ratnog učešća, o tome govori najviše odlikovanje koje sam dobio od Karadžića tokom rata, dakle odlikovan sam kao zastupnik u to vrijeme, moj ratni raspored je bio na aerodromu u Banjoj Luci, bio sam komandir čete Vojne policije.

Sredinom rata Narodna skupština RS, gdje sam bio u manjini, donijela je odluku da se svi zastupnici s ratnim rasporedom od tog momenta vode u Narodnoj skupštini i naša obaveza je bila da učestvujemo u radu Narodne skupštine. Bio sam na većini tih sjednica, ovdje u Banjoj Luci pa do mnogih na Palama, u Zvorniku, Bileći i Novom Gradu – kazao je Dodik 2017. godine.

Dakle, za razliku od Džaferovića koji je u skladu sa zakonima učestvovao i branio svoju državu, Dodikov ratni doprinos ogledao se u, ne tako časnoj, politici.

Tako se na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je održana 16. aprila 1995. godine u tada još uvijek okupiranom Sanskom Mostu, Milorad Dodik zalagao da Narodna skupština RS pruži svu podršku u uništenju Petog korpusa i Cazinske krajine.

Kako je huškao Dodik

– Ja mislim da je došlo vrijeme da razmislimo da od naših saveznika Rusa tražimo da se spriječi bilo kakva nova misija Cartera (misli na bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera, op.a.) i drugih trčkarala sa Zapada, zbog jednostavnog razloga što smo imali loše iskustvo sa prvim dolaskom ovog čovjeka, Cartera. Ja otvoreno sada kažem da je njegova misija direktno uzrokovala da ne osvojimo Bihać.

– U skladu sa našim zaključkom o vojnoj situaciji, moram istaknuti da moramo finalizirati naš zadatak koji podrazumijeva rješenje vojne situacije u Cazinskoj krajini. Direktno ili indirektno uništiti Peti korpus kako više ne bismo imali jakog neprijatelja na obalama Une koji bi mogao da nas destabilizira – kazao je tada Dodik.

Dodik je i 23. i 24. maja 1995. godine u Skupštini Republike Srpske u Banjoj Luci govorio o hrvatskoj agresiji na Republiku Srpsku Krajinu u akciji Bljesak, piše Faktor

– Skupština danas mora najenergičnije osuditi napad hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju i ne priznati rezultate te agresije, kako je to rekao i gospodin predsjednik Karadžić, ali mislim da, ako nešto hoćemo uraditi danas, bez obzira na neki… a ima veoma dosta tuge vezano za zapadnu Slavoniju… Ali, zaista, to je prostor koji je strateški bio veoma, veoma bitan za Banju Luku i oko Banje Luke sve…

Padom zapadne Slavonije neprijatelj se približio Banjoj Luci kao mjestu koje će u narednom periodu morati biti oličenje naše pobjede, ili poraza i čini mi se to je od onih priča od prije dvije-tri godine kada je bilo Sarajevo, prelazimo na Banju Luku kao takvo jedno mjesto. Moramo osposobiti i formirati i ne znam šta učiniti, ali moramo imati jaču informativnu službu i djelatnost. Za početak je dovoljno da smijenimo bar glavnog urednika koji je pustio onu Martićevu (misli na Milana Martića, tadašnjeg šefa RS Krajine, op.a.) nesretnu rečenicu, izjavu – pričao je Dodik, gdje ga je, prema transkriptu, prekinuo tadašnji predsjedavajući Skupštine RS Momčilo Krajišnik i zatražio od njega da objasni na koju konkretnu izjavu Martića misli.

Dodik je zatim pojasnio da se radi o izjavi u kojoj se Martić pohvalio bombardiranjem Zagreba 2. i 3. maja 1995. godine.

– Ona oko bombardovanja Zagreba. Ja se slažem da trebamo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći. Ako je to trebalo reći, na onaj način se prenijeti, to je morao biti oprezan urednik koji je to puštao. Ako te odgovornosti danas ne bude ovdje i ako ne treba baš nikoga, da utvrdimo tu odgovornost danas ovdje, bez obzira da li je to urednik, TV, ili ministar, ili predsjednik vlade, mi ništa danas nismo uradili, osim puke konstatacije – kazao je on.

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije