Connect with us

BiH

Oštrije kontrole na granicama: Ono što je bilo u Sloveniji, sada nas čeka u Hrvatskoj (VIDEO)

Published

on

Ulaskom u Šengen hrvatska granica će postati spoljna granica Unije. Što će to značiti za BiH?

Susjedna Hrvatska očekuje završne odluke prema kojima bi od 1. januara, paralelno s ulaskom u eurozonu, postala i dio šengenskog prostora.

Ulaskom u Šengen hrvatska granica će postati spoljna granica Unije. Što će to značiti za BiH?

Ulaskom u Sengenski prostor hrvatska granična policija postat će odgovorna za čuvanje granice Evropske unije. Očekuje se tako da će praksa kontrole na graničnim prijelazima sa prvim susjedima biti pooštrene.

U Vanjskotrgovinskoj komori podsjećaju da su od 30 graničnih prijelaza za međunarodni teretni transport, samo dva prijelaza na kojima se može vršiti uvoz svih vrsta roba i da bi od početka sljedeće godine zbog oštrijih kontrola mogli biti dodatno opterećeni, javlja BHRT.

– Ulaskom Hrvatske u Šengen mi očekujemo određene pojačane kontrole iako nas uvjeravaju da u tom kontekstu neće doći do nikakvih novih procedura, ali dovoljno vam je to da vi raspolažete sa dva granična prijelaza. Pri tom ne smijemo zaboraviti činjenicu da BiH 72% svojih roba izvozi na tržište EU a prva tranzitna zemlja je Hrvatska. Očekuju da će im nakon zvanične potvrde o ulasku u šengenski prostor nadležne institucije iz Hrvatske prenijeti svoja iskustva koja imaju sa postojećom granicom Šengen zone u Sloveniji. A iskustva prijevoznika su – čekanja i detaljne kontrole. Mi smo očevici da na graničnim prijelazima BiH su zaista ogromne gužve se dešavale proteklih deset godina, a sada ulaskom Hrvatske u Šengen sve te gužve koje su se dešavale na granici sa Slovenijom prelaze na granicu sa BiH i Hrvatskom. Hrvatska će ulaskom u Šengen prevoznicima raditi jedan veoma detaljan pregled koji je po obavezama da to radi gdje će doći do još većih gužvi nego što jesu, kaže Vjekoslav Vuković, potpredsjednik VTK BiH.

– Mogući problemi mogli bi se rještiti otvaranjem dodatnih prijelaza koji imaju potpunu kontrolu roba ili osposobljavanjem jednog od postojećih gdje bi fitosanitarne inspekcije radile 24 sata dnevno, tvrdi Nikola Grbić iz Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni promet RS.

– Što se tiče određenih nekih drugih prijelaza gdje bi se možda mogle uvoziti i izvoziti robe koje zahtijevaju fitosanitarne ili druge preglede to je isključivo stvar dvije zemlje BiH i Hrvatske i unutar toga međunarodnog ugovora mora se tačno definisati koji je to granični prijelaz od kada na tom prijelazu je moguće da se vrši promet takvih vrsta roba. Postoje posebne komisije u BiH koje sarađuju sa sličnim tijelom u Hrvatskoj i sami zahtjevi treba da budu upućeni prema toj komisiji, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIOBiH.

U bezbjednosnom smislu ulazak susjedne zemlje u Šengen zonu doprinijet će većem stepenu zaštite vanjskih granica šengenskog prostora, a time i naše zajedničke granice, saopštili su iz Granične policije BiH.

– Kroz različite vidove dosadašnje uspješne nsaradnje, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Šengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, a time i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala, poručuje Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.

I građane očekuju novine prilikom ulaska u Evropsku uniju od sljedeće godine. ETIAS sistem trebao je biti paralelno uspostavljen sa ulaskom Hrvatske u Šengen, ali je njegova primjena odgođena do novembra 2023. godine.

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

Najčitanije