Connect with us

BiH

Suho meso kao suho zlato: Ko kupuje za 20 KM, to i dalje radi, ali manje dobije

Published

on

– Kriza se osjeti kada je u pitanju kupovina mesa za sušenje. U odnosu na prošlu godinu, mislim da ćemo prodati čak 70 posto manje mesa

Ako želite sušiti meso i u njemu uživati tokom zimskih mjeseci, krajnje je vrijeme da posjetite omiljenu mesaru.

 

Naravno, ukoliko ste pored brojnih poskupljenja ove godine uspjeli uštedjeti novce da u svojoj zimnici imate i vlastito suho meso. Prema informacijama koje smo dobili u sarajevskim mesarama, sve manji broj stanovnika Kantona Sarajevo se odlučuje za kupovinu mesa za sušenje.

– Kriza se osjeti kada je u pitanju kupovina mesa za sušenje. U odnosu na prošlu godinu, mislim da ćemo prodati čak 70 posto manje mesa. Jednostavno, ljudi su se istrošili na druge stvari koje su im neophodne. Cijena mesa za sušenje je od 14,5 do 19,5 KM. Meso sa rebrima je 14,5 KM, but je 17, a zarebnica 19,5 KM – kaže Alija Hasanović, vlasnik mesnice Gora u naselju Gora kod Srednjeg, te dodaje da ipak nije opala prodaja mesa za svakodnevne potrebe.

 

Po vještini proizvodnje suhog mesa u našoj zemlji izdvaja se Visoko i njihovi proizvodi prodaju se širom naše zemlje, ali i regiona. Porodica Edina Babića iz Visokog više od 150 godina bavi se proizvodnjom suhog mesa i suhomesnatih proizvoda.

 

– Mi smo već planirali cijene i nije bilo velikog poskupljenja. Cijena prve i druge klase mesa je između 30 i 35 KM po kilogramu. To je u odnosu na prošlu sezonu poskupljenje od 10 posto. Malo smo išli na svoju štetu, malo na štetu mušterija. Da ne bude previše njima i da mi imamo zaradu. Biftek je već sada 50 KM. Nestašica je bifteka. Nebitno što je skup, njega uvijek nedostaje i nije ga problem prodati. Ljudi su navikli da imaju komad mesa u kući, možda su smanjili količinu. Ko kupuje za 20 KM, to i dalje radi, ali manje dobije – kaže za Faktor Edin Babić.

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

Najčitanije