BiH
Čović: Ostaju nam još dva ciklusa po dvije godine da zaokružimo ono što Hrvatima daje jednakopravnost
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je u Mostaru na obilježavanju 31. godišnjice utemeljenja HZHB kazao da je važno prisjeti se velikana hrvatske misli koji su donosili povijesne odluke u izazovnim vremenima i zaštitili hrvatski narod u BiH.
“Da nije bilo takvih odluka mi danas ne bi bili ovdje, ne bismo bili dio konstitutivnog naroda sukladno ustavu i organiziranju Ustava BiH, niti bi maštali o tome kako možemo izgraditi Domovinu BiH po mjeri hrvatskog naroda. Da nas malo više bude na prostorima BiH a manje u iseljeništvu”, kazao je Čović.
Značaj onog to se radilo prije 31 godine u odnosu na ono što se čeka u budućnosti, kako je naglasio ide preko sadašnjeg vremena koje je, kako je istaknuo podjednako važno za hrvatski naroda kako kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, kroz obrazovne zajednice tako i sve druge institucije.
Naglasio je kako dokument koji su usvojili prije dvije godine, koncepcija strateških odrednica za deset godina za hrvatski narod uveliko je značajna na povijesnom putu Hrvata BiH.
“Ako i ovo okončamo kako smo zamislili, a prve dvije godine smo ostavili iza sebe, možemo biti ponosni na ono što smo uradili. Ostaje nam još dva ciklusa po dvije godine, kada sve ono što treba zaokružiti mora u konačnici osigurati da po Ustavu BiH hrvatski narod bude do kraja jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda, legitimno predstavljen na svim razinama vlasti. To je sada odgovornost svih nas koji obnašamo političku dužnost, svih nas okupljenih u HNS. Ja sam siguran da upravo ono što sada govorimo i što vodimo kao politiku hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH uz zahvalu svima nama koji smo uspjeli osigurati rezultat koji nas vrednuje kao one koji smo legitimni predstavnici hrvatskog naroda”, kazao je Čović.
Iskazao je veliku zahvalnost i svim političkim partnerima i prijateljima iz Republike Hrvatske s kojima zajedno promišlja budućnost hrvatskog naroda i mjesto BiH kada su u pitanju euroatlantske integracije ali i sve druge integracije koje, kako je naglasio hrvatska vlada završava u narednih mjesec ili dva dana.
“Jednako tako želimo snažno surađivati sa svim prijateljima međunarodnih institucija, naravno predstavnicima druga dva konstitutivna naroda, jer jedino je to način da svoju budućnost vidimo onako kako želimo osigurati mi danas svojoj djeci”, kazao je Čović.
Naglašava kako predstoji ogroman posao da se do kraja realiziraju strateške odrednice Hrvatskog narodnog sabora do kraja 2030. godine.
“Tada ćemo, ja vjerujem s mnogo više ponosa moći reći hvala svima onima koji su dali najviše što se moglo dati, onima kojima smo se poklonili paleće svijeće i moleći za njih ovih dana diljem BiH, a tako i Republike Hrvatske. Još jednom od srca uvjeren da razumijemo bitnost zajedništva hrvatskog naroda i onih koji postaju sve pozitivniji koji nas prate želim čestitati svima nama 31. obljetnicu Hrvatske zajednice Herceg Bosne”, kazao je Čović na svečanoj akademiji koja je održana u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače.
Predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Ivo Čolak je kazao kako obilježavanje ovog dana treba institucionalizirati u uvrstiti sate povijesti.
Ističe da su stradanja u Vukovaru obišla su cijeli svijet kao i stradanja u Srebrenici i da ne nema razloga da hrvatska djeca ne uče makar na satima povijesti o stradanjima svoga naroda, jer to u svoj nastavni program može uvrstiti svaki nastavnik, piše Klix.
“Ovo je naš najveći blagdan koji bi trebali i morali institucionalizirati i stavi u sate povijesti pa makar i neslužbeno. Najbolji nam je primjer je Sveučilište u Mostaru, jer nikada nije radilo 18.11. zadnjih 31 godinu. Danas je za nas blagdan, znači može se ako se želi”, kazao je Čolak.
Naglašava da danas praznuje i Zapadnohercegovački kanton i da je to pokazatelj da se uvijek može pronaći način ako se to želi.
Prije svečane akademije i okruglog stola pod nazivom “Herceg-Bosna: Povijesni usud ili “istočni grijeh” Hrvatstva” ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače na spomen obilježju su za poginule branitelje položeni vijenci i zapaljene svijeće.
BiH
MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje
Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.
Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.
Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.
Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.
Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.
“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.
ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.
Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.
No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.
BiH
Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću
Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.
Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda
Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.
Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.
– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.
Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.
Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.
CIK ne dobija službene obavijesti o presudama
Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.
– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.
Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.
Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.
Marinković Lepić tražila reakciju komisije
Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.
Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.
Parlament ne otkriva detalje
Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.
– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.
U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.
U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.
Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.
BiH
Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini
-
Cazinprije 4 dana
Cazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
-
BiHprije 6 dana
Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
-
USKprije 3 dana
U teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Smrtovniceprije 4 dana
U četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na Ahiret preselio Mujadžić (Hasiba i Hatidže) Nijaz
You must be logged in to post a comment Login