Connect with us

Sukob u Ukrajini

Neobične aktivnosti na ruskom nebu: Privatni avioni masovno lete prema brdima Urala i Sibiru

Published

on

Moguće je, spekulira Bild, da se radi o pokušaju Rusa da zbune te tako uznemire Zapad

Donosimo kratki pregled kaotičnih informacija koje pristižu iz Rusije od kojih neke bude osjećaj jeze; u jednom dijelu zbog toga što otvaraju pitanje na kakve je sve grozote spreman Vladimir Putin, a s druge strane zbog suosjećanja za Putinove političke protivnike, kao i male obične ljude koji više ne mogu čak niti do pojedinih lijekova o kojima im ovisi život.

Njemački Bild piše o vrlo neobičnim aktivnostima u ruskom zračnom prostoru. Nakon što je Putin u srijedu helikopterom stigao u Moskvu, dok je istu večer zrakoplov ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova vraćen s pola puta prema Kini, uočen je još niz letova za koje se obavještajne službe pitaju kakva im je pozadina. Za Lavrovljev let, primjerice, kaže se kako povratak s pola putanje letenja mora biti političke ili sigurnosne prirode jer bi u slučaju tehničkih problema zrakoplova sletjeli negdje drugdje, pa nastavili putovanje na dogovore s važnim kineskim saveznicima. No taj povratak Lavrova manje je čudan od iznenadne evakuacije utjecajnih i imućnih Rusa iz Moskve i pojedinih drugih velikih gradova. Najmanje tri zrakoplova ruskih oligarha odletjela su u srijedu s moskovskog aerodroma Vnukovo te sletjeli u Dubai, a web stranica Flightradar zabilježila ih je u preletu preko Irana.

Istovremeno, iz nepoznatog razloga netko je (čini se ruska vlada) organizirala shuttle letove prema Uralu i Sibiru (Ufa, Novosibirsk, Tjumenj). U uralskoj regiji Rusija ima bunkere i velika skloništa predviđene za vladine dužnosnike. Ta skloništa pružaju zaštitu do najrazornijih oružja, pa i nuklearnog zračenja. U Bildu naglašavaju kako je u ovom trenutku nejasno zbog čega visoki ruski dužnosnici napuštaju glavni grad Rusije. Tumače kako se čini da su u Kremlju donesene neke važne odluke kao odgovor na govor Joea Bidena, koji je američki predsjednik održao također u srijedu. Moguće je, spekulira Bild, da se radi o pokušaju Rusa da zbune te tako uznemire Zapad. Moguće je da neobičnim zračnim aktivnostima prikrivaju neke druge doista važne letove. No za Bild finski vojni ekspert Petri Makela ponavlja najintrigantnije: “Izgleda kako se ruske elite evakuiraju iz Moskve na sigurnije lokacije južnoga Urala”. Boje li se imućni Rusi i moćni ruski dužnosnici nereda i vlastitog naroda ili Putin sprema (vojnu) akciju čiji ishod ne žele čekati na otvorenom u Moskvi?

U zapadnim medijima sve učestaliji su izvještaji o doslovnoj grabeži Rusa za elementarne namirnice u Rusiji, kao što je brašno. No uz nestašicu temeljnih prehrambenih proizvoda, koja je u Rusiji uzrokovana stvaranjem zaliha u kućanstvima, iz Rusije su nestali zapadni proizvodi od životne važnosti. U zapadnim medijima tako ne strši baš priča o tome kako Rusi više ne mogu do životno važnih lijekova. Financial Times neupadljivo je plasirao priču o nestašici inzulina u više ruskih gradova, uključivši Moskvu. Inzulin je hormon koji omogućava prijenos šećera iz krvi u stanicu u tijelu. Osobe s dijabetesom tipa 1 u potpunosti su ovisne o inzulinu jer su im beta stanice gušterače prestale lučiti inzulin u dovoljnim količinama. Bez inzulina stoga ne mogu živjeti. Među osobama s dijabetesom tipa 1 puno je djece i mladih. Vrlo je značajan i broj starijih osoba s dijabetesom tipa 2 koje su također životno ovisne o inzulinu zbog oslabljene funkcije beta stanica gušterače. Treba li Zapad dopustiti čak i nestašicu inzulina i drugih lijekova za rusku populaciju? U značajnoj mjeri rusko tržište ovisno je o uvozu lijekova i medicinskih naprava iz Danske, Irske, Japana… Ako je u ratnom kaosu razumljivo da iz Rusije nestane specijalna medicinska hrana za kućne ljubimce, je li logično uskratiti inzulin ili slične životno važne lijekove?

Standard Rusa je pod udarom inflacije. Posebno se to odnosi na strane brendove koji su u mjesec dana poskupjeli 16 posto. Primjerice, TV uređaji skuplji su 20 posto, usisivači 17 posto, pametni mobilni telefoni 12 posto. Dio temeljnih prehrambenih proizvoda također je pod udarom rasta cijena; šećer, banana i rajčice poskupjeli su redom više od 15 posto od početka mjeseca. Uz inflaciju, ide i nestašica svega onoga za što Rusi procjenjuju da bi im Zapad mogao uskratiti kroz sankcije. Ruski indeks samopouzdanja potrošača doslovno se strmoglavio i to na način kakav nije zabilježen u zapadnim zemljama. To što je Putin obećao da će raditi na povećanju plaća i mirovina nije baš utješilo njegove sunarodnjake, pogotovo one koji žive s manje od 50.000 rublji (506 dolara) mjesečno. Oni u istraživanjima izvješćuju o značajnom pogoršanju financijske situacije kućanstava. Dok su ankete među ekonomistima Rusiji u prosincu 2021. predviđale rast BDP-a od 2,7 posto u 2022., sad ista anketa predviđa pad viši od 10 posto.

Ako se potrošačke nevolje Rusa s nestašicama i poskupljenjima povežu s posljedicama financijskih sankcija koje su dovele do toga da je rubalj izgubio 50 posto vrijednosti u odnosu na dolar, može se dobiti relativno kvalitetna slika kaosa u Rusiji, koja ne isključuje mogućnost četvrte ruske revolucije u zadnjih stotinjak godina, koja ovaj put teško može biti boljševističkog predznaka. Iz ruskog bankovnog sustava samo u prvom tjednu invazije zabilježen je odljev 2500 milijardi rublja u gotovini. Rusija je u takvoj situaciji imala veliku sreću što njihovu centralnu banku vodi vrlo profesionalna guvernerka Elvira Nabiullina, koja je odmah nakon što im je Zapad blokirao više od polovine od 643 milijarde dolara deviznih pričuva digla kamatu na 20 posto te povukla cijeli niz mjera, prvenstveno kapitalnih restrikcija, koje su uspjele stabilizirati rubalj u trenucima kad se činilo da ruska nacionalna valuta može u potpunosti izgubiti smisao.

Stoga značajni broj analitičara na Zapadu u odlučnoj ruskoj guvernerki vide ozbiljnog protivnika te poručuju kako i nju treba tretirati kao zločinku jer je odlučila ostati na svom poslu te pomagati Putinu nakon invazije na Ukrajinu. Bilo kako bilo, Nabiullina očigledno zna što radi te zapadni poslovni tisak s radoznalošću iščekuje njezine za petak najavljene nove mjere. Te nove mjere trebale bi zaustaviti inflaciju, nakon što je uspjela stabilizirati rubalj. Treba znati da bi se malo koji zapadni guverner odlučio na tako odlučne poteze kao Ruskinja; osim što je digla kamatu na 20 posto odnosno na najvišu razinu u dva desetljeća, sad se očekuje da će u tome otići još dalje. Već je uvela kapitalne kontrole i ograničenja u deviznom poslovanju kako bi osigurala eksternu likvidnost zemlje. Ako je Putin rekao da mu je nacija preživjela “ekonomski blietzkrieg” Zapada, to može zahvaliti Nabiullini. No nejasno je može li ona zaustaviti i inflaciju koja vjerojatno ide prema 20 posto.

Sve ozbiljniji problem za Rusiju je to što zemlju napušta sve veći broj zapadnih financijskih institucija, pa čak i one za koje se mislilo da im je to poslovno previše bolno. Na taj način dramatično slabi ruska financijska infrastruktura. Primjerice, ne prevelika austrijska Raiffeisen banka u Rusiji ima oko 400.000 više klijenata nego što Hrvatska ima stanovnika te tamo imaju 9400 zaposlenih. Pa ipak, njihov glavni izvršni direktor Johann Strobol najavio je izlazak iz Rusije. RBA u Rusiji ostaje imovina od 22,9 milijardi eura, uz dodatnu izloženost prema drugim institucijama i kompanijama pod sankcijama od oko 460 milijuna eura. Uz to, RBA ima izloženost od 4,4 milijarde eura u Ukrajini, gdje drži 390 poslovnica. Izloženost im nije zanemariva niti u Bjelorusiji gdje su peta najveća banka sa 65 poslovnica. RBA je već suspendirala isplatu dividende od 1,15 eura po dionici. To je logičan potez jer je RBA generirala trećinu svog profita upravo u Rusiji.

No ako se zaboravi devalvacija, inflacija, nestašice i opća evakuacija zapadnih biznisa iz Rusije, uz teror nad Ukrajinom i globalne nuklearne prijetnje Vladimira Putina, osjećaj užasa bude i najave odmazde prema Rusima koji su se usudili usprotiviti njegovoj politici. Putinov režim je od početka invazije uhitio 15-ak tisuća Rusa, od kojih je značajni udio ozbiljno maltretiran. Nakon očiglednog neuspjeha u Rusiji te posljedica sankcija, Putinov režim primijenio je dobro poznatu strategiju obračuna s “unutrašnjim neprijateljem” te sve češće ruski predsjednik, njegova politička sljedba te poltronski mediji govore o najstrožem mogućem kažnjavanju “izdajica”. U zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata pobila milijune svojih građana te došla na zao glas po sibirskim logorima, ovakva vrsta javnih prijetnji, kad dolazi s najviših instanci, za obične Ruse predstavlja stvaran horor kakav većina zapadnjaka gleda samo u filmovima.

Ukratko, kaos u Rusiji polako, ali sigurno prerasta u globalni sigurnosni problem jer se radi o zemlji koja kontrolira značajni dio svjetskog nuklearnog arsenala.

jutarnji.hr

Sukob u Ukrajini

U Ukrajini poginuo poznati srbijanski plaćenik i komandant četničkog pokreta Bratislav Živković

Published

on

By

Bratislav Živković, kontroverzni komandant Četničkog pokreta iz Srbije, poginuo je u Ukrajini tokom kontraofanzivnih borbi u Kurskoj oblasti. Prema prvim nezvaničnim informacijama, Živković je stradao u noći 2. januara, dok je učestvovao u sukobima u Kurskoj oblasti.

Vijest o njegovoj smrti pojavila se na ruskim Telegram grupama, gdje su njegovi saborci izrazili tugu zbog gubitka. Jedna od objava navodi:

“U toku noći, 2. januara, u teškim bitkama za oslobođenje Kurske oblasti poginuo je kao heroj naš prijatelj i brat, komandir jurišnog voda, Bratislav Živković”.

Živković je godinama bio poznat po svojim aktivnostima u stranim ratnim sukobima, naročito u Ukrajini, gdje se borio na strani proruskih separatista. Njegovo učešće u ovim sukobima započelo je 2014. godine, kada je kao vođa grupe srpskih dobrovoljaca otišao na Krim, tokom ruske aneksije tog ukrajinskog poluostrva.

Sam je tvrdio da je sudjelovao u borbama za Lugansk i Donjeck, dva ključna grada u istočnoj Ukrajini, koja su postala žarišta sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. Prema vlastitim tvrdnjama, nosilac je medalje ruskog Ministarstva odbrane za “povratak Krima”, iako ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Živković s četnicima u Ukrajini

Živković je bio u središtu brojnih kontroverzi i u Srbiji. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizovao učešće srpskih državljana u stranim ratnim sukobima, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Prema informacijama, sredstva za angažman dolazila su iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike, a ne direktno iz Rusije, kako se spekulisalo.

Zabranjen ulazak u NATO zemlje

Zbog svojih aktivnosti, Živković je 2017. godine označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Rumunije. Zabranjen mu je ulazak u tu zemlju na 15 godina, nakon što je uhvaćen kako fotografiše vojne radare na obali Crnog mora i pokušava prenijeti njihove GPS koordinate. Zabrana je kasnije proširena i na druge NATO zemlje.

Nakon toga, Živković se preselio u Bugarsku, a potom u Rusiju, gdje je nastavio svoju povezanost s proruskim vojnim i političkim strukturama.

Pored direktnog učešća u ratnim sukobima, Živković je bio povezan s međunarodnim ekstremno desničarskim organizacijama, poput grupe “Unité Continentale”. Ovu organizaciju su 2018. godine ukrajinske vlasti označile kao ekstremistički pokret koji pruža podršku proruskim snagama u Donbasu.

Generalno tužilaštvo Ukrajine istraživalo je Živkovića zajedno sa još pet srpskih državljana zbog napada na ukrajinske snage u oblastima Donjecka i Luganska.

Živković je 2023. godine bio prisutan u publici tokom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina što su zabilježile i kamere ruskih državnih agencija.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije