Connect with us

USK

Nekadašnji ponos Krajine: Muzej koji čuva sjećanje na Prvo zasjedanje AVNOJ-a posjećivalo je 100.000 ljudi godišnje, a od 90-ih godina…

Published

prije 1 godina

on

Nakon oslobađanja Bihaća i proglašenja Bihaćke Republike, 26. i 27. novembra 1942. godine u tom gradu održano je Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Sjećanje na taj historijski događaj koji je bio od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu te kojim je potvrđen proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, čuva Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a.

Taj muzej osnovan je 1952. godine kao memorijalni i jugoslovenski. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu zgrada Muzeja je artiljerijskim djelovanjem bila oštećena, a nakon agresije pristupilo se njenoj obnovi.

Ustanova svjedoči o historijskom značaju Prvog zasjedanja AVNOJ-a kada su postavljeni temelji BiH, onakve kakva ona danas jeste. Po prvi put su se u historiji svi jugoslavenski narodi i njihovi predstavnici sastali i zajedno dogovorili o budućem uređenju države.

Historičar i direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona Dino Dupanović kaže da se nakon rata pridavala velika pažnja memorijalizaciji važnih događaja i ličnosti iz Drugog svijetskog rata.

-Krenulo se u promovisanje zajedničkog, nametnutog cilja ‘bratstvo i jedinstvo’, a boljeg načina od tog nije bilo. Pa je tako, samo sedam godina nakon rata, a deset godina od Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću otvorena, odnosno postavljena prva muzejska postavka posvećena tom događaju, što dovoljno govori o tome koliko je tadašnja država bila spremna da ulaže u obilježavanje značajnih datuma i događaja iz Drugog svijetskog rata – pojašnjava Dupanović u razgovoru za Fenu.

U toku svoga postojanja, Muzej AVNOJ-a nekoliko je puta funkcionisao pripojen Regionalnom muzeju Pounja. Više puta je mijenjana unutrašnja postavka Muzeja, a sam Muzej tokom agresije na BiH više puta je granatiran i opljačkan. Nekoliko godina iza posljednjeg rata, pristupilo se obnovi Muzeja i od tada egzistira kao stalna muzejska postavka u sklopu Muzeja USK-a.

-Smatramo da je to jedan od najbitnijih segmenata našeg Muzeja, odnosno stalnih postavki a imamo ih ukupno devet, jer svjedoči o vremenu i borbi protiv fašizma, ko su bili ljudi koji su promovisali ideju antifašizma itd. Druga značajna stvar kada govorimo o tom muzeju jeste da smo ga mi prije godinu i pol dana proširili s vojnim aspektom. Tako danas imamo stalnu muzejsku postavku Put vrhovnog štaba Novi POJ u vrijeme Bihaćke republike i Spomen-sobu 8. Krajiške brigade. Ovaj dio više predstavlja vojni aspekt u vrijeme Bihaćke republike, a stalna postavka Prvog zasjedanja AVNOJ-a je politička vizija toga – kaže Dupanović.

Muzej AVNOJ-a tokom 1960, ‘70-ih i ‘80-ih godina proteklog stoljeća brojao je godišnje i po 100.000 posjeta. A onda je početkom ‘90-ih taj interes opao što govori, mišljenja je Dupanović, da su neke druge vrijednosti došle u prvi plan, a ove antifašističke su potisnute.

-U posljednje vrijeme se vraća taj kontinuitet posjeta Prvom zasjedanju AVNOJ-a i Spomen-sobi 8. Krajiške brigade, ali opet ne u onoj mjeri u kojoj bi to trebalo da bude. Najveći broj posjetitelja su stranci i ljudi iz drugih gradova BiH. Nemamo neke velike posjete kada su u pitanju škole u našem kantonu, iako je taj događaj istaknut u lekcijama koje govore o Drugom svijetskom ratu – naglašava Dupanović.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

prije 10 sati

on

2. Maja 2024.

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

prije 19 sati

on

2. Maja 2024.

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

prije 19 sati

on

2. Maja 2024.

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕