Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Islamofob koji je postao musliman: Trebamo se sramiti zbog genocida u BiH (VIDEO)

Published

on

Joram van Klaveren, bivši član holandskog parlamenta i desna ruka najvećeg evropskog islamofoba, Geerta Wildersa, ekskluzivno za N1 govorio je o odgovornosti njegove zemlje za genocid u Srebrenici, kao i za skrivanje činjenica vezanih za ovaj najstrašniji zločin od javnosti.

Holandija je priznala kako je odgovorna “10 posto” za genocid nad Bošnjacima, a Van Klaveren poručuje kako se vlada njegove zemlje treba sramiti što je dopustila da se to desi.

“Jer to se dogodilo, Holandski bataljon UN-a je trebao zaštititi ljude tamo, a nisu. Samo su ih predali neprijatelju i svi su ubijeni na najstrašniji i kukavičkiji način. Bilo je to užasno”, naveo je.

Ispričao je i kako se njegova bivša stranka Freedom Party bavila relativiziranjem informacija i činjenica koje nisu odgovarale zvaničnom narativu, tj. koje su bacale ljagu na nacionalni identitet ili ponos.

“Kada sam bio u Freedom Partyju, stranka se mnogo više bavila nacionalnim idetitetom, nacionalnim ponosom i slično. Dakle sve što je bilo suprotno nacionalnom narativu i nacionalnom ponosu, tamo nešto što su rekli, to nije istina ili su to lažne informacije… ili bilo šta. Nama jednostavno ne daju sve činjenice”, kazao je za N1 Joram van Klaveren.

U procesu pisanja antiislamske knjige, postao je musliman. To nije, kako je istakao, uticalo na njega da shvati ranije da nešto ne štima u vezi zvaničnog narativa sa genocidom u Srebrenici jer je i “mnogo drugih kršćana mislilo isto”.

“Vidjeli ste svu tu malu djecu bez očeva i majki, ponekad su i djeca ubijena. Bilo je užasno, a nakon što sam postao musliman zaronio sam u to još više nego tada. Mislim da to nema toliko veze s time što sam postao musliman jer poznajem veliki broj kršćana koji su se isto osjećali, da mnoge činjenice nisu bile predstavljene ovdje u Nizozemskoj dugo vremena. Trebale su godine i godine prije nego su pokazali sve činjenice, a naša vojska kao da je sve skrivala”, kazao je on.

Kompletan razgovora koji je vodila Ika Ferrer Gotić pogledajte u videu.

N1

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Sin jutros ubio majku, oglasila se policija

Published

on

By

Policija se oglasila kratkim saopćenjem

U Zagrebu se jutros dogodilo ubistvo, javljaju hrvatski mediji.

“Danas, 4. maja oko 10:15 na Črnomercu, u kući, muškarac je oštrim predmetom usmrtio 68-godišnju članicu porodice. Osumnjičeni koji se dovodi u svezu s ovim kaznenim djelom je pod nadzorom policije.

U toku je uviđaj i kriminalističko istraživanje”, objavila je policija.

Kako javlja Index, sin je ubio majku.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Titov unuk pisao državama Pokreta nesvrstanih: Odbijte Rezoluciju o Srebrenici

Published

on

By

Unuk predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita, Joška Broz, je kazao kako je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

Danas se obilježava godišnjica smrti Josipa Broza Tita, a njegov unuk Joška je govoreći na tu temu spomenuo i rezoluciju o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji da pošalje molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju o genocidu”, kazao je Broz dodavši da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Pokret nesvrstanih danas broji 120 članica i 20 država posmatrača, a osnovan je 1961. godine na inicijativu jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita u Beogradu.

Bosna i Hercegovina ima status posmatrača, a sam Pokret je izgubio gotovo sav svoj značaja u odnosu na period Hladnog rata.

Podsjećamo, Rezolucija o Srebrenici naći će se u narednim sedmicama na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a iz dana u dan raste broj država koje su kosponzori ove rezolucije.

Ukupno, do danas, 32 države članice Ujedinjenih nacija odlučile su se na korak da budu kosponzori rezolucije, odnosno da učestvuju u njenoj izradi, uobličavanju te daljem lobiranju za njeno usvajanje.

Države članice UN-a koje se nalaze na ovom spisku su:

Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

Iako se o datumu još uvijek špekulira, ono što je za sada poznato jeste da sjednica na kojoj će biti raspravljano o rezoluciji u Srebrenici neće biti na dnevnom redu prije 15. maja, kada je zakazana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će se razmatrati situacija u Bosni i Hercegovini.

Kako je Klix.ba ranije pisao, sjednica Generalne skupštine neće biti posvećena isključivo spomenutoj rezoluciji kojom se želi postići da obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici zvanično bude međunarodnog karaktera, kao što je to obilježavanje holokausta i genocida u Ruandi.

Zapravo, rezolucija će se razmatrati u sklopu sjednice Generalne skupštine UN-a “Kultura mira” kao redovne sesije Generalne skupštine. Nakon što je Misija Bosne i Hercegovine u UN-u jučer zvanično uputila rezoluciju predsjedniku Generalne skupštine Dennisu Francisu, ova inicijativa će se razmatrati nakon pet radnih dana od njenog podnošenja.

Nastavi čitati

Najčitanije