Hrvatska kuna prestala je da važi kao zvanično sredstvo plaćanja od 1. januara 2023. godine, odlukom Republike Hrvatske o uvođenju eura (EUR) kao službene valute. Za uvođenje hrvatke kune koja je u Hrvatskoj zamijenila jugoslavenski dinar 1991. godine, veže se jadna od najvećih organiziranih pljački BiH, u kojoj su neposredno učestvovali tadašnji hrvatski moćnici a uz prešutni blagoslov državnog vrha na čelu s Franjom Tuđmanom.

Hrvatske vlasti su krajem 1991. izvršile monetarni udar na Bosnu i Hercegovinu izvozeći iz Hrvatske kamione nevažećih jugo-dinara koje su u BiH mijenjane za njemačke marke. U višemjesečnoj operaciji zamjene jugo-dinara u BiH, koje su u kamionima iz Hrvatske stizali u Sarajevo i druge bh. gradove gdje su mijenjani za njemačke marke, BiH je oštećena za najmanje 400 miliona dolara!

Vlasti BiH nikad nisu provele potpunu istragu o tome niti utvrdile koliko je novca na taj način izvučen iz prijeratne BiH, no postoje nepobitni dokazi da je riječ o najmanje 400 miliona dolara, jer je Narodna banka BiH prilikom zamjene jugo-dinara za novi BiH dinar u avgustu 1992., osam mjeseci nakon što je jugo-dinar u Hrvatskoj proglašen nevažećim, od građana preuzela starih jugo-dinara za 400 miliona dolara više nego što ga je trebalo biti u platnom prometu Bosne i Hercegovine.

Kako je bh. dinar tada uveden samo na dijelu teritorija koji je u ljeto 1992. bio pod kontrolom Armije BiH, ili u manje od trećine zemlje, ne postoje ni procjene koliko je njemačkih markaka tada stvarno izvučeno iz BiH.

Čitava operacija izvršena je uz blagoslov tadašnjeg HDZ-ovog ministra finansija Joze Martinovića, a kako je u nju bio uključen među ostalima i Hrvoje Petrač, desna ruka prvog logističara MORH-a Vladimira Zagorca, nije teško zaključito kako je kriminalnu operaciju osmislio, nadzirao i realizirao najviši vojni i državni vrh Tuđmanove Hrvatske.

Uvodeći hrvatski dinar, tadašnja hrvatska vlada je uredbom odredila rok od mjesec dana za zamjenu starih novčanica novima, a nakon toga su sve otkupljene novčanice jugo-dinara trebale biti uništene. Umjesto toga, krenule su prema BiH, gdje su jugo dinari još uvijek bili u platnom prometu, iako je tadašnja guvernerka Narodne banke BiH, Hajra Balorda, bila pod konstatnim pritiskom da nakon Slovenije i Hrvatke, i BiH uvede vlatitu valutu i zaštiti se od moguće izvjesne pljačke.

Bezvrijedni jugo-dinari iz Hrvatske najprije su mijenjani na uličnoj crnoj berzi deviza, a nakon toga su neki bankari u BiH pristali uz goleme provizije zamijeniti taj novac za devize pa je tako većina banaka u BiH uskoro potpuno ostala bez deviznih depozita.

Tim devizama Hrvatska je finansirala odbranu zemlje, ali su u toj operaciji mnogi sadašnji tajkuni u Hrvatskoj i u BiH stekli početni kapital. Zagreb tu operaciju izveo uz pomoć vlasti Herceg-Bosne.

Mate Boban i dio zastupnika HDZ-a u skupštini BiH suprotstavili su se zahtjevu za smjenom tadašnje guvernerke Narodne banke BiH Hajre Balorde, koja ništa nije učinila da zaustavi monetarni udar iz Hrvatske.

Tadašnji član Predsjedništva BiH, Stjepan Kljujić, tražio da Balordu zamijeni Jadranko Prlić, no Prlićevu imenovanju tada se suprotstavio Mate Boban, koji će kasnije potisnuti Kljujića i preuzeti HDZ BiH.