Connect with us

BiH

Budimir: Dragan Čović je ruski čovjek, ja sam mu veća prijetnja od Komšića (VIDEO)

Published

on

Kako bi zbog Dodika u BiH mogao da se desi ukrajinski scenarij? Je li HDZ Čovićeva organizacija? Kako se želi dobiti Izborni zakon koji će omogućiti da u Predsjedništvu bude izabran čovjek koji je prijetnja drugim narodima u BiH?

Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja, za Mrežu govorio je bivši predsjednik Federacije Živko Budimir i pojasnio zbog čega je on veća prijetnja Čoviću od Željka Komšića.

Kaže da, po mjerilima Dragana Čovića, on nikada nije bio legitimni predstavnik hrvatskog naroda.

“Tragedija je za hrvatski narod, i za bilo koji drugi narod koji bi se našao u takvoj poziciji, da netko poput njega u ruci drži kantar i važe ko je koliki Hrvat, odnosno pripadnik određene nacije. Ono što je neprihvatljivo, ne samo kada je u pitanju hrvatski narod u BiH, nego generalno u BiH je to da danas čovjek nema pravo iznijeti svoje mišljenje koje se ne podudara sa mišljenjem vlastodržaca. To nije demokracija. Ovo što mi sada imamo to je totalitarni sistem koji se može, prije svega, usporediti sa nekakvom diktaturom, a ne sa demokracijom. Ovo je lažna demokracija na koju narod reagira na jedini način na koji mu je izgleda preostalo reagirati, a to je bježeći sa ovih prostora.”

Naglašava da Dragan Čović prije svega zastupa sebe i jednu interesnu skupinu koju predvodi u ovome svemu.

“Jednako kao što je to prisutno i sa Miloradom Dodikom, jednako kao što je to sa Bakirom Izetbegovićem. Govoreći o problemima koji su prisutni danas u društvu, mi zaista pričamo samo o posljedicama. Ne bavimo se genezom, uzrocima koji su nas doveli u ovu situaciju. Frustracija koja je prisutna kod Hrvata je zaista jednim dijelom i opravdana. Osim Nedžada Brankovića kao premijera Vlade FBiH, koji je to premijer Vlade FBiH posjećivao krajeve u Zapadnoj Hercegovini ili općine? Koji su ministri u Vladi FBiH iz bošnjačkog naroda dolazili među Hrvate u te općine i razgovarali sa njima o problemima i rješavali ih? Isti je takav odnos bio i Hrvata u Vladi FBiH koji nisu odlazili u općine gdje su Bošnjaci većina. Mi nikada nismo imali Vladu FBiH u kojoj su sjedili ljudi koji su djelovali uistinu u interesu naroda koji živi u FBiH. Ona služi za raspodjelu plijena, a taj plijen je ustvari proračun FBiH.”

“U BiH nema opozicije”

Na pitanje radi li Dragan Čović u interesu hrvatskog naroda, odgovara: “Ne, definitivno. Jednako kao što ne radi ni Milorad Dodik u interesu srpskog naroda, kao što ne radi ni Bakir Izetbegović u interesu bošnjačkog naroda. On radi u interesu jedne male skupine ljudi, Hrvata u BiH koji čine njegovu organizaciju. Oni su jedna organizacija koja je tu radi sebe i koja zadovoljava samo svoje interese.”

Budimir ističe da, kada je u pitanju hrvatska politička scena, opozicije nema.

“Da li ijedna stranka u HNS-u ima drugačije ciljeve od HDZ-a? To govori da imamo jednoumlje gore nego u komunizmu. I jednako je to prisutno i u bošnjačkoj, iako je stvoren privid da postoji opozicija. Ma ne postoji opozicija. To su samo druge organizacije koje se bore protiv SDA da sjednu na njihove pozicije i da oni kontroliraju taj dio kolača koji kontrolira SDA. Mi nemamo istinske opozicije. Ni u jednom narodu, a jednako tako ni u BiH. Samo imamo interesne skupine koje se bore oko vlasti jer je vlast slast. Definitivno ni Dodik nema opoziciju. Nađite mi jednu političku stranku u RS-u koja će reći nametnuti zakon je ispravan, genocid je počinjen zaista, Međunarodni kazneni sud je presudio o počinjenom genocidu i mi tu presudu priznajemo.”

 

Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona smatra da političari žele Izborni zakon koji će njima omogućiti da u Predsjedništvo BiH može biti izabran čovjek koji je prijetnja drugim narodima u BiH.

“Nijedna politička stranka do sada u BiH nije iskreno radila na stvaranju normalnih odnosa među narodima i poboljšanju tih odnosa. Za mene prijedlog HDZ-a nije prihvatljiv, ali mi nije prihvatljiv ni jedan drugi prijedlog. Za mene ti prijedlozi nisu prihvatljivi jer oni nisu napravili iskorak upravo u ovom smjeru, a to je građenja normalnih odnosa i povjerenja među narodima u BiH. Niko me ne može uvjeriti da ne postoji Bošnjak u ovoj BiH koji nije spreman i koji ne bi djelovao na način da jednako se odnosi i prema Hrvatima i prema Bošnjacima i prema Srbima u FBiH. Ne može me niko uvjeriti da ne postoji Hrvat koji bi provodio politiku ili se ponašao na bilo kojoj funkciji da bi jednako zastupao i štitio interese svih u BiH. Međutim mi danas imamo takvu praksu koja je uvjerila narod da je to nemoguće.”

“Prirodno je da hrvatski narod traži da ima člana Predsjedništva koji će zastupati njegove interese”

Kao najidealnije rješenje za biranje člana Predsjedništva Budimir navodi da bi to bilo da svi građani BiH biraju sva tri člana Predsjedništva.

“Osnovna funkcija Doma naroda je zaštita vitalnih nacionalnih interesa. Ne vidim razlog zašto bi svaki zakon morao proći proceduru Doma naroda, ali u ovim okolnostima, u ovom ambijentu u kojem je izgrađeno toliko nepovjerenje reduciranje ovlasti Doma naroda do nekakve relaksacije odnosa bio bi pogrešan korak. On bi samo produbio frustraciju hrvatskog naroda u BiH, odnosno neko bi mogao iskoristiti takav jedna potez da ukaže na to da je to daljnje urušavanje pozicije hrvatskog naroda u BiH. Vjerujte, ja ne mogu razumijeti ni ovu poziciju bošnjačke politike koja je ovako tvrdoglava po tom pitanju. Mi imamo iz RS-a izabranog člana Predsjedništva koji uistinu predstavlja srpski narod u BiH, koji nikada nije ništa uradio za Bošnjake i Hrvate koji žive u RS-u. Jednako tako imamo i člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda koji se isto tako ponaša, koji isključivo štiti interese bošnjačkoga naroda. Prirodno je da hrvatski narod onda traži da i on ima člana Predsjedništva koji će zastupati njegove interese. Željko Komšić to nije. On je nepoželjan u općinama gdje su Hrvati većina. Druga stvar je što HDZ koristi to da bi zaštitio svoju poziciju unutar hrvatskoga naroda. Nitko nije pomogao toliko Draganu Čoviću da ostvari dominaciju unutar hrvatskoga naroda koliko je Željko Komšić sa zadnjom kandidaturom.”

Navodi da je priča o trećem entitetu politički marketing.

“Sva priča o tome da se ovdje sve ovo što se radi radi da bi se zaštitila država BiH i njene pozicije je notorna laž. I zato morate određene procese koji se dešavaju promatrati kroz tu prizmu. I onda će vam biti jasnije kako to uspijeva Draganu Čoviću i ljudima oko njega koristiti frustraciju hrvatskog naroda, koja je opravdana i realna, da bi štitio i čuvao svoju poziciju, pa ćete se zapitati koliko mu je Željko Komšić svojom kandidaturom pomogao. Zar nije postojao neki drugi Hrvat koji je mogao biti kandidat, a koji bi bio posve drugačije prihvaćen od hrvatskog naroda? Ja sam bio veća prijetnja HDZ-u nego što je to bio Željko Komšić. Ja imam potpuno drugačiji background od Željka Komšića. I od Dragana Čovića. Unatoč tome što on ima papir da će bio 1400 dana pripadnik HVO-a ja ga se nešto ne sjećam iz tog perioda. Eventualno što sam ga vidio nekoliko puta bilo je u krugu Sokola gdje je i tada zgrtao novac. Nisam ga sretao na bojištima, a bio sam na bojištima.”

“Uvjeren sam da će Dragan Čović izaći na izbore”

O izborima ove godine kaže da je teško dati odgovor na pitanje da li će oni biti održani jer ne može znati što se dešava u glavi Dragana Čovića.

“Međunarodni ambijent, agresija na Ukrajinu i rat u Evropi najveći od Drugog svjetskog rata, najveća izbjeglička kriza, reakcije zapadnih zemalja, EU kao zajednice država u Evropi su takve da ipak imaju refleksije i na BiH i na političare u BiH. Ne vjerujem da će si Dragan Čović dopustiti da, već sada ga tretiraju kao nositelja negativnih procesa u BiH, to i ostane. Uvjeren sam da će izaći na izbore.”

 

Budimir smatra da je Dragan Čović ruski čovjek u onoj mjeri u kojoj se realiziraju interesi Rusije na području na kojem on vlada.

“Ti interesi se realiziraju, kako ne. Svjetskom politikom vladaju interesi i na taj način se biraju partneri. Onaj ko vam omogućava da realizirate svoje interese vaš je partner. U RS-u imate nekoliko investicija iz Rusije. Tako ih imate i na području na kome Dragan Čović kontrolira lokalnu vlast. A zauzvrat oni dobijaju određenu podršku koja se ogleda u stavovima veleposlanika ruskog u BiH, u njegovom djelovanju u PIC-u, u stavu Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a i u UN-u. Prema tome, oni koji su postavljali ta pitanja Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku imaju dovoljno informacija , možda čak i više od mene, koje im jasno govore sa kim oni imaju jake kontakte i ko predstavlja njima zaštitu da bi se mogli ponašati ovako kako se ponašaju.”

Kaže da ta zaštita Čoviću i Dodiku već nanosi štetu.

“Uvjeren sam da još uvijek u određenim njihovim analizama postoji razmišljanje da utjecaj Rusije na politička zbivanja u Evropi i svijetu neće oslabiti i da će Rusija i dalje imati značajnu ulogu i poziciju. Tek kada se oni uvjere da to više nije tako, onda možemo očekivati promjenu njihovog ponašanja. Dok oni vjeruju da je Rusija moćna, snažna, jaka i da će ih zaštititi oni neće mijenjati svoje ponašanje. Mislim da Dodik još nije odustao od secesije i da neće odustati sve dok ima ovako razmišljanje. Kako da ga Evropa zaustavi? Mi živimo u demokratskom društvu u kome Milorad Dodik u sredini u kojoj se kandidira na izborima pobjeđuje. Bilo kakav pokušaj zaustavljanja od Evrope može samo izazvati reakciju druge strane, a onda ćemo imati situaciju vrlo sličnu Ukrajini. To nije rješenje.”

Postali smo predmetom igara svih drugih i ništa ne odlučujemo više sami o sebi

Naglašava da je jedini način da se Čović zaustavi da izgubi na izborima.

“Ne mislim da je to realno. To bi moglo biti realno samo u jednoj opciji, a to je da Čović potpuno izgubi potporu Zagreba. Sad on još uvijek ima potporu HDZ-a koja je prirodna potpora, ali i Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske koji je druga politička opcija.”

Budimir smatra da to što su Srbi toliko dobili Dejtonskim mirovnim sporazumom treba povezivati sa Kosovom.

“Da bi se na određeni način Srbe zadovoljilo na području bivše Jugolavije data im je Republika Srpska sa već tada predumišljajem da će im se uzeti Kosovo. Gledajući danas ovu situaciju u BiH jedini tko je mogao zatražiti intervenciju NATO-a u BiH bio je visoki predstavnik. Pred ova dešavanja međunarodna zajednica dolazi do stava da promijeni visokog predstavnika i smjenjuje Valentina Inzka i na tu poziciju delegira Schmidta. Međutim, de jure je Milorad Dodik u pravu, visoki predstavnik je morao dobiti potvrdu na Vijeću sigurnosti UN-a. Sada ju nije dobio. Znači li to da mi nemamo de jure visokoga predstavnika? Da li to onda automatizmom znači da mi nemamo osobu koja može zatražiti intervenciju NATO-a u BiH, a da ona bude legalna u smislu UN-a i Vijeća sigurnosti? Normalno da je to sve smišljeno. Takve se stvari ne dešavaju slučajno. Da je Evropa htjela BiH, uradila bi to odavno. Ja ne želim urediti državu BiH da bi ušla u EU nego da imamo uređenu državu u kojoj će nam svima biti bolje, a onda ćemo mi odlučiti hoćemo li ući u tu EU. Mi smo postali predmetom igara svih drugih i ništa mi ne odlučujemo više sami o sebi.”

BiH

Duraković objavio video sa slavlja u OŠ Skelani: “Oj Ćamile nisi više glavni, pobedio narod pravoslavni” (VIDEO)

Published

on

By

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković objavio je video na društvenoj mreži “X” na kojem je prikazano, kako je naveo, slavlje u osnovnoj školi u Skelanima.

Naime, kako je naveo Duraković “sav jad i čemer politike Milorada Dodika se ogleda u ovom videu” na kojem je prikazano slavlje u OŠ Skelani, a na kojem je prikazan pjevač kako pjeva pjesmu u kojoj kaže:

“Cela Srpska Republika diže ruku za Dodika. Ooj Ćamile nisi više glavni, pobedio narod pravoslavni“.

Nastavi čitati

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

Najčitanije