Osnovan je 1953. i ove godine obilježava 70. godišnjicu postojanja. Muzej USK nije uvijek djelovao pod istim imenom, a njegova nadležnost se često mijenjala. Prvobitno je osnovan kao gradski muzej u Bihaću, da bi 1953. godine bio preimovan u Muzej AVNOJ-a. U međuvremenu je osnovan i regionalni Muzej Pounja i do 90-ih godina su ova dva muzeja nekada djelovala jedinstveno a nekada kao odvojene institucije sve do 1996. godine kada su sve nadležnosti prešle pod jedan krov i instituciju koja danas nosi naziv Muzej Unsko-sanskog kantona.

 

– Ovo je jedan od regionalnih muzeja koji nudi ukupno devet stalnih muzejskih postavki, što i nije tako malo. Radi se o izuzetno velikim postavkama koje najvećim dijelom predstavljaju rekapitulaciju događaja iz Drugog svjetskog rata. To je Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, spomen-soba 8. Krajiške brigade, put NOB-a do Bihaćke republike i Kapetanova kula gdje imamo pet stalnih muzejskih postavki. Ove godine u planu imamo urediti Lapidarij koji se nalazi ispred Kapetanove kule, što će predstavljati još jednu postavku – kaže u razgovoru za Fenu direktor Muzeja USK Dino Dupanović.

U okviru Muzeja USK djeluje Arheološko odjeljenje, Dokumentarističko odjeljenje, Umjetničko, Historijsko odjeljenje i Etnološko odjeljenje. Posjeduju više muzejskih zbirki, a u okviru Dokumentarističkog odjeljenja imaju jako bogatu fototeku koja premašuje 50.000 negativa. Posjeduju i Zbirku 5. Korpusa iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine.

– Ono na što smo izuzetno ponosni jeste naša arheološka zbirka koja je formirana tokom proteklog stoljeća kada je Branka Raunik, koja je ovdje radila kao arheolog i direktor Muzeja, vršila brojna iskopavanja na području Ripča, Golubića i drugih okolnih sela ne samo Bihaća, već i na području Velike Kladuše, a posebno Cazina odakle imamo bogatu zbirku trodimenzionalnih predmeta – ističe direktor Dupanović.

On je također najavio da će 70. rođendan Muzej obilježiti različitim događajima u ovoj godini, poput predstavljanja monografije te organiziranja radionice za djecu osnovnih škola.

Govoreći o posjetama Muzeju, Dupanović navodi da je njihov broj znatno povećan od kako je otvorena Kapetanova kula i spomen-soba 8. Krajiške brigade, što ih iznimno raduje.

Pored navedenog, Muzej USK se bavi još i izdavačkom djelatnošću, te su do sada uspjeli da objave nekoliko značajnih publikacija, a prošle godine su finansirali nekoliko bibliografskih jednica i to planiraju raditi i ove godine. Trenutno rade na digitalizaciji postojećih zbirki, prije svega fototeke ali i historijske dokumentacije koju posjeduju.