Connect with us

BiH

Komšić: Poslije Schmidta više neće biti visokih predstavnika

Published

on

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, gostujući u programu Federalne televizije, izjavio je da u prethodnih četiri-pet, možda i više godina, dolazi do promjene pristupa međunarodne zajednice odnosno Sjedinjenih Američkih Država kao glavne sile u tom krugu prema Bosni i Hercegovini i regiji.

Prevladali su pragmatični pa i makijavelistički pristup, što u biti, prema Komšićevim riječima, znači okretanje podrške ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu, a posljedično, težnjama ka podjeli BiH.

Upitan ima li svjetskih sila koje nekad ne bi, a danas ipak bi prihvatile podjelu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH decidno odgovara: “Naravno da ima”. Obrazlažući dalje, on ponavlja da smo mi, uprkos tome, “skloni gurati glavu u pijesak” i ponašati se kao da nema ničeg.

Na pitanje čiju političku provodi aktuelni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, Komšić odgovara: “Američku, uz podršku drugih partnera”.

U dijelu razgovora o formiranju postizborne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno teškoćama i političkim neslaganjima u vezi s tim pitanjem, Komšić je kazao da bi jedini način izlaska iz krize bio dogovor Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske partije i Stranke demokratske akcije jer, naprosto, veoma bitnu ulogu u formiranju vlasti, prema Ustavu, ima troje ljudi – predsjednik i dva dopredsjednika Federacije BiH, a oni su članovi navedenih stranaka. Parlamentarna većina nažalost nije dovoljna, konstatira Komšić, prenijela je Fena.

Komšićevo mišljenje je da Bosni i Hercegovini još treba institucija Ureda visokog predstavnika sve dok postoji Dejtonski sporazum odnosno dejtonsko ustavno uređenje, do eventualne suštinske promjene čitavog sistema i političke paradigme u Bosni i Hercegovini.

Komšić smatra da je, ukoliko visoki predstavnik nametne nova rješenja, najbolje da ukinemo izbore u Federaciji.

“Čovjek ne zna šta bi rekao na takve planove. Onda je najbolje da visoki predstavnik i američki ambasador bilo koji budu, mada mislim da poslije Schmidta neće biti više visokih predstavnika, najbolje da oni onda određuju. Dođe dan izbora oni odrede. Čemu izbori, sve je farsa onda”, rekao je Komšić.

Navodi da vlast u Federaciji po Ustavu, voljeli se ili ne, moraju formirati HDZ, SDP i SDA.

“DF tu nije igrač nikakav. Jedino je to način da se izađe iz ove potpuno besmislene krize u koju nas je gurnuo Schmidt svojim odlukama. U Federaciji je blokirana vlast od 2018. Blokada je standardno agregatno stanje federalnih vlasti”, naveo je.

Smatra da nam, dok imamo Dejtonski mirovni sporazum ovakav kakav jeste, treba Ured visokog predstavnika.

“Dok se ne desi neka suštinska promjena cijelog sistema i političke paradigme u BiH”, zaključio je Komšić.

BiH

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo apel za liječenje Milana koji drugi put vodi borbu s leukemijom

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za liječenje Milana Madžgalja koji ima 36 godina. Prije 20 je obolio od leukemije. Prvi put.

Za njega je u funkciju stavljen humanitarni broj 17047, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

 

On je 2008. godine nakon transplantacije koštane srži prvi put pobijedio leukemiju i do septembra 2022. godine bio u remisiji. Tada počinje osjećati jake bolove u predjelu desnog koljena. Saznaje da se rak vratio.

 

Ponovo počinje borbu s okrutnom bolešću koja mu je uzela veliki dio mladosti. Prvo se liječio u Francuskoj, gdje je bio na službenoj dužnosti i saznao da je došlo do recidiva bolesti.

 

Kada je iscrpio sva finansijska sredstva, sa liječenjem nastavlja u Srbiji i BiH gdje mu je saopćeno da ne postoje uslovi za nastavak liječenja koje podrazumijeva primjenu savremenih oblika terapije. Obraćao se i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od kojeg je dobio odbijenicu s obrazloženjem da Fond ne finansira liječenje imunoterapijom. Njemu je za liječenje potrebno oko 113.000 eura.

Osim poziva na broj 17047 donacije za Milana su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org ili žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

Računi za uplate

PayPal:
paypal1@pomozi.ba
(Milan Madžgalj)

 

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank
338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH
154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank
161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d
141-306-53201196-79

NLB Banka d.d
132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo
186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo
134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH
199-496-00059682-82
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Milan Madžgalj

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA39 1541802008533048
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Milan Madžgalj

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK
IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX
Wien, Oestereich
Name: hilfhelfen-pomozi.ba
Verwendungszweck: Milan Madžgalj

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.
IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01
İstanbul, Türkiye
Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği
Açıklama: Milan Madžgalj

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING
SWIFT: INGBNL2A
BAN: NL63INGB0675431905
St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL
Het doel van de betaling: Milan Madžgalj

Nastavi čitati

BiH

Kafa u BiH ponovo poskupljuje, uskoro stižu nove cijene

Published

on

By

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u BiH se očekuju nove, veće cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ističu naši sagovornici i dodaju da su i sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su gore i pred njima je turbulentno vrijeme.

– Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, ali sigurno je da će do rasta cijene doći – kazao je Banjac i dodao da će se to odraziti na sve vrste kafe.

– Sve sorte kafe jako su poskupjele, tako da je neupitno da će cijene biti veće, a to će se poskupljenje odraziti i na espreso, ali i na ostale vrste kafe – kazao je Banjac i istakao da će minimalno 10 posto doći do rasta cijene.

Istakao je da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, ali kako kaže, ono što je sigurno, jeste da se cijene neće vratiti na one od prije nekoliko godina. Dodao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je da su ugostitelji očekivali da dođe do stabilizacije cijene kafe, ali da berze govore drugačije.

– Sada će vjerovatno doći do malih korekcija cijena i u ugostiteljskim objektima – kazao je Kurtinović i naglasio da su sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

– Generalno, mi možemo da stavimo cijene koliko želimo, ali onda se postavlja pitanje kome stavljamo te cijene, da li ćemo imati gostiju – kazao je Kurtinović i dodao da se cijene kafe u Banjaluci kreću između 2,30 i četiri marke.

Kako je rekao, ukoliko se desi dodatni rast, građani će sigurno piti manje kafe. Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemiu”, ističe da kod njih neće biti poskupljenja, jer kako kaže, žele da zadrže kupce.

– Jedino ako cijene nastave abnormalno da rastu, moraćemo da pratimo taj trend, ali da to poskupljenje bude minimalno – kazao je Grbić.

Istakao je da cijena robuste kafe raste, jer kako kaže, nema je u velikim količinama, dok je velika potražnja za ovom vrstom kafe.

– Cijene arabike takođe rastu, ali ne toliko drastično, tako da ćemo cijenom arabike uspjeti da pokrijemo ova povećanja da ne bismo morali  povećati cijenu naše kafe, jer ipak želimo da budemo konkurentni cijenom na tržištu – kazao je Grbić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je tokom prva tri mjeseca ove godine uvezla nešto više od 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona maraka, a najviše kafe je stiglo iz Brazila, i to u količini od 2,7 miliona kilograma.

– Vrijednost kafe koja je uvezena iz Brazila bila je nešto viša od 18 miliona maraka – naveli su iz UIO BiH.

Dodaju da je u istom periodu prošle godine u BiH  stiglo 4,6 miliona kilograma kafe, vrijedne nešto više od 32,5 miliona KM.

– Tokom prva tri mjeseca ove godine BiH je izvezla 36.171 kilogram kafe u vrijednosti od 445.443 KM – rekli su iz UIO BiH i dodali da su lani u istom periodu izvezena 10.954 kilograma kafe u vrijednosti od 147.321 KM.

Nastavi čitati

BiH

“Opraštamo se slomljenog srca” – U 18. godini života preminuo Emin Mulić

Published

on

By

Emin Mulić preminuo je u četvrtak u 18. godini života, a ova vijest potresla je brojne građane Sarajeva, ali i šire.

Emin je, inače, bio učenik Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu. Iz njegove škole povodom ove tragedije oglasili su se na društvenim mrežama.

– Duboko ožalošćeni i slomljena srca opraštamo se od našeg učenika, školskog druga i velikog prijatelja Emina. Sjećat ćemo ga se po neizmjernoj blagosti, dobroti, vedrini i požrtvovanosti.

Prevoz na dženazu je obezbijeđen. Autobus će krenuti u 12:30 sa Baščaršije uz usputna stajanja na Pofalićima, Otoci i Stupu, kazali su iz Prve bošnjačke gimnazije.

Dženaza će se klanjati danas u 14 sati na Gradskom groblju Vlakovo, dok će u isto vrijeme u Sarač Ismailovoj džamiji biti proučen tevhid.

Nastavi čitati

Najčitanije