Connect with us

USK

Zašto je vlast USK iznenađena: Izgradnja pritvora za migrante davno je najavljena

Published

on

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu

Iako vlasti u Unsko-sanskom kantonu niko ništa nije pitao, otvaranje pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa u Bihaću najavljeno je krajem prošle godine, prilikom posjete europskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyija. On je tada jasno naveo da Europska unija očekuje od BiH da čuva njene granice, tako što će finansirati deportacije i gradnju „objekata za zadržavanje“ jer „lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni“, piše Žurnal.

Izgradnja pritvorske jedinice za migrante u kampu Lipa uzburkala je javnost u Unsko-sanskom kantonu. Od gradske do kantonalne vlasti svi su ubjeđivali javnost da ne znaju o čemu se radi, te da njih niko od nadležnih institucija niti je obavijestio niti tražio dozvolu za izgradnju.

“U Privremenom prihvatnom centru na Lipi uz očigledno, Vašu saglasnost i u tajnosti od nas, otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica u koju se prema našim informacijama, a koje ste nam prešutjeli, smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i pod prismotrom su. Sve ovo ukazuje na to koja kategorija i struktura migranata se sa zapada dovodi u USK”, naveo je premijer USK Mustafa Ružnić u otvorenom pismu ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi.

Izgradnja pritvorske jedinici u kampu Lipa najavljena je krajem prošle godine prilikom posjete evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija. Nakon sastanka sa tadašnjim ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, Várhelyi je jasno rekao čemu će služiti pritvorska jedinica te da će njenu izgradnju finansirati EU.

“Objekte za zadržavanje u Lipi i regionu moramo držati pod kontrolom, što znači da lažni tražioci azila moraju biti pritvoreni dok se ne vrate u zemlju porijekla”, reći će krajem prošle godine Várhelyi.

Tada najavljeni “pilot projekti” za BiH i Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) vrijedni oko milion eura imali su samo jedan cilj – da se spriječi dolazak migranata na teritoriju Europske unije. Pola miliona eura namijenjeno je “za podršku dobrovoljnom i nedobrovoljnom povratku” migranata u njihove matične zemlje, a pola miliona za “objekte za zadržavanje” u kampu Lipa.

Tada su iz ministarstva sigurnosti BiH ubjeđivali javnost da se broj migranata drastično smanjio, dok su u isto vrijeme zvaničnici Europske unije najavljivali novi val migranata. Zbog toga su krajem prošle godine najavili i povećanje fondova za zapadni Balkan za 60 posto, odnosno na više od 350 miliona eura do 2024. godine.

„Suprotno medijskim navodima, ovaj objekat će obezbijediti sigurnost i visoke standarde za osobe koje bi u tom prostoru trebalo da borave zadržane do 72 sata, dok čekaju da budu prebačene u Imigracioni centar u Lukavici”, naveli su u odgovoru za N1 televiziju iz Kancelarije Europske unije u BiH, nakon što je aktuelizirana priča o izgradnji pritvorske jedinice.

Imigracioni centar u Lukavici je specijalizirana ustanova za prihvat i smještaj stranaca kojima je odlukom nadležnog organa u Bosni i Hercegovini određena mjera stavljanja pod nadzor ili su ih nadležne agencije proglasile prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH.

Sudeći po logici Europske unije, Bosna i Hercegovina pritvorske jedinice za migrante ne treba graditi na granici sa Srbijom gdje većina migranata, nesmetano, ulazi u BiH, već u Bihaću kada oni pređu s jednog kraja države na drugi.

“Efikasna i humana politika povratka za one koji ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu je od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da oni koji ispunjavaju uslove mogu uživati blagovremenu procjenu njihovih zahtjeva, ali i da bi se održao kredibilitet i povjerenje javnosti u sistem azila”, naveli su u odgovoru televiziji N1 iz Kancelarije EU.

Koliko je humana i efikasna politika EU prema migrantima pokazuju i novi izvještaji mreže lokalnih organizacija Border Violence Monitoring Networka koje dokumentuju nezakonita djelovanja policijskih agencija. Krajem marta, ova organizacija objavila je saopštenje za javnost u kojem navode da je hrvatska policija započela novu zabrinjavajuću praksu masovnog presretanja, zatvaranja i protjerivanja migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Migranti su opisali da su ih hrvatski policajci satima držali u podrumskim prostorijama nalik na zatvor bez pristupa hrani i vodi, nakon čega im policija izdaje Rješenje o protjerivanju u BiH. Također su naveli da su bili prisiljeni potpisati dokumente na jeziku koji nisu razumjeli, te da nisu dobili mogućnost ulaganja žalbe na postupak, što predviđa međunarodno pravo, ali i hrvatski Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku protjerivanja stranaca.

“Držali su nas u nekakvoj podrumskoj prostoriji bez ikakvog objašnjenja. Nismo znali što potpisujemo niti što će kasnije biti s nama. Tražili smo pomoć za djecu, barem mlijeko i pelene za najmanje, ali ni to nismo dobili. Nakon što smo više puta izjavili da su nam djeca gladna, dobili smo kruh i vodu. Tamo smo dva dana spavali na podu prije nego što su nas prebacili u drugi objekt,” rekao je jedan od članova zatočene obitelji navodi se u saopštenju Border Violence Monitoring Networka.

Godinama unazad mogli smo se uvjeriti kako Europska unija, prije svega Hrvatska, migrantima nije ni pružila priliku za traženje azila.

Na vanjskim granicama Europske unije policija je izbjeglice i migrante tukla, skidala im i palila odjeću, uzimala novac i telefone, uništavala stvari, držali ih zatvorene po garažama i kontejnerima bez pristupa hrani, vodi i toaletu, pucala i puštala pse na njih.
Početkom oktobra prošle godine, potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Skinas bio je u dvodnevnoj posjeti Srbiji prilikom koje je potpisan „novi paket pomoći u oblasti migracija“ u vrijednosti 57,25 miliona eura.

“Od 2015. godine EU je donirala više od 160 miliona eura kako bi podigla naše kapacitete za zaštitu granica, sprečavanje iregularnih migracija i upravljanje migracijama. Sa ovim novim paketom, uz još neke najave, ta pomoć će ubrzo narasti na 200 miliona eura”, poručila je tada premijerka Srbije Ana Brnabić.

Bez obzira na milione eura doniranih za „dizanje kapaciteta za zaštitu srbijanskih granica“ migranti su bez ikakvih problema prelazili i još uvijek prelaze granice Srbije.

Tu činjenicu potvrdila je prošle godine premijerka Brnabić kada je nakon sastanka sa potpredsjednikom Evropske komisije navela „da u Srbiji danas ima duplo više migranata nego u istom periodu prošle godine.“

Što se tiče vanjskih granica, EU izvještaji nevladinih organizacije i dalje pokazuju da se nelegalni “pushbackovi”, nasilje i ponižavanje migranata na granicama Europske unije od strane policije dešava svakodnevno. Većina ovih izbjeglica nemaju priliku zatražiti azil u tim zemljama tako da niko ne utvrđuje da li su „lažni tražioci azila“.

USK

Bužim: Vozačica bez položenog vozačkog skrivila nesreću, povrijeđena 17-godišnja djevojka

Published

on

By

U bužimskom naselju Radoč dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovalo jedno motorno vozilo. Prema
dostupnim informacijama, vozačica A.M. je zbog neprilagođene brzine izgubila kontrolu nad vozilom i zabila se u ogradu jedne od kuća.
U nesreći je povrijeđena 17-godišnja djevojka koja je prevezena u Dom zdravlja Bužim, gdje su joj konstatovane lakše tjelesne povrede. Na sreću, povrede nisu bile teže prirode.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je vozačica A.M., koja je skrivila saobraćajnu nesreću, upravljala vozilom bez položenog vozačkog ispita.

Na lice mjesta ubrzo je stigla policijska patrola, koja je izvršila uviđaj i poduzela dalje mjere iz svoje nadležnosti.

Nastavi čitati

USK

U Sanskom Mostu počinje obilježavanje 80 godina od Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a

Published

on

By

U Sanskom Mostu danas počinje obilježavanje 80 godina od održavanja Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a koje je u ovom gradu održano od 30. juna do 2. jula 1944. godine.

Program obilježavanja predviđen je dva dana, 22. i 23. juna.

Prema programu u subotu 22. juna u Vijećnici Narodne biblioteke održat će se okrugli stol pod nazivom „Odluke Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a i njihov značaj za razvoj državnosti BiH”.

Na okruglom stolu govorit će Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a u BiH, doktor historijskih nauka Omer Merzić, Besima Borić, pravnica Suada Hadžović, publicist i novinar Zlatko Dukić, Vehid Šehić, pravnik i aktivista za ljudska prava i potpredsjednica SABNOR-a Jasmina Pašalić.

U nedjelju 23. juna zajednička delegacija SABNOR-a, kantonalnih organizacija i Općine Sanski Most položit će cvijeće na mjestu gdje je bila zgrada u kojoj je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a u 12 sati u Malom parku u centru Sanskog Mosta održaće se skup antifašista iz svih krajeva bivše države sa kulturno umjetničkim programom i druženjem učesnika.

Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1. jula 1944. godine donesena je Deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

“U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.”

Ova Deklaracija je historijski i sadržajno preteča Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se u njoj garantira ravnopravnost tadašnjih naroda u BiH i to u „zajedničkoj i nedjeljivoj domovini”, sloboda vjeroispovijesti i savjesti, ravnopravnost svih vjeroispovijesti, sloboda govora, udruživanja i štampe, lična i imovinska sigurnost građana, sloboda privatne inicijative u privredi, ravnopravnost ženasa muškarcima u političkom životu i svim oblastima društvene djelatnosti, izborno pravo, tajno glasanje na osnovu općeg, jednakog i neposrednog prava glasa, aktivno i pasivno izborno pravo, pravo žalbe na rješenja organa vlasti, kao i molbe i pritužbe, pravo da niko ne može biti osuđen bez prethodnog postupka.

Ukupno su tri zasjedanja ZAVNOBIH-a održana i to: u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

Očekuje se prisustvo velikog broja antifašista i građana Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

BiH

Nakon višesatnog kraha konačno normalizovano snabdijevanje električnom energijom u BiH

Published

on

By

Napajanje električnom energijom u Bosni i Hercegovini uspostavljeno je u većem dijelu države. To je za Klix.ba potvrđeno iz Nezavisnog operatora sistema.
Do nestanka struje u Bosni i Hercegovini došlo je nešto poslije 12:30 sati, a prve informacije kazale su da se radilo o preopterećenju na mreži.Napajanje električnog energijom normalizovano je širom gradova BiH poput Zenice, Tuzle, Jablanice, Konjica i drugih, dok je i veći dio naselja u Sarajevu dobio struju. U narednim momentima se očekuje i potpuna normalizacija.

Iz Nezavisnog operatora sistema su istakli da je do kvara došlo na području između Grčke i Albanije, ali da se prelilo na cijelu regiju. Detalji kvara naknadno će se utvrđivati u narednim sedmicama.

Prekid u napajanju električnom energijom prijavljen je i u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji.

Za prijenos električne energije u BiH nadležan je Nezavisni operator sistema u BiH NOS. Iz ove agencije su kazali da su radili u punom kapacitetu sa normalnim pogonskim parametrima ključnih elektroenergetskih objekta u BiH.

Iz Elektroprivrede BiH su za Klix.ba danas kazali da je razlog prekida snabdijevanja električne energije ispad na dalekovodima u regionu i prijenos poremećaja na sistem BiH.

Zbog prekida u napajanju električnom energijom u Sarajevu je došlo do potpunog kolapsa u saobraćaju.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić (SDP) oglasio se za Klix.ba povodom nestanka električne energije u Bosni i Hercegovini.

“Problem u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenje dovelo je do nestanka struje i u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Svi napori usmjereni su ka što skorijem rješavanju navedenog problema i povratku električne energije u domove”, kaže Lakić.

Nastavi čitati

Najčitanije