Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemački list Taz: SAD žele da podijele Balkan na tri zone utjecaja, srpsku, hrvatsku i albansku

Published

prije 1 godina

on

Dugogodišnji dopisnik lista Taz (Die Tageszeitung) Erich Rathfelder se u svoj posljednjem članku pita da li politike SAD-a i Evropske unije podržavaju antidemokratske snage na Balkanu i stvaraju opasan potencijal za sukob.

Mišljenje Rathfeldera je da se dosadašnja strategija Zapada na Balkanu okreće naglavačke. SAD i Evropska unija s jedne strane podržavaju borbu Ukrajinaca za demokratske i zapadne vrijednosti, a s druge strane na Balkanu prihvaćaju etnonacionalističke pozicije, nadajući se da će ograničiti utjecaj Moskve.

“Dugo je zapadna strategija bila demokratizacija zemalja Zapadnog Balkana i njihovo uvođenje u zajednicu vrijednosti Evropske unije. Prema nekim američkim kritičarima, od toga se odustalo”, piše list, citirajući mišljenje politologa Janusza Bugajskog, koji ocjenjuje da “demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i ljudska prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu”.

“SAD zapravo želi podijeliti Balkan na tri zone utjecaja: srpsku, hrvatsku i albansku”, navodi se u listu.

Prema Bugajskom, SAD i EU sada teže dogovoru s etnonacionalističkim snagama na Balkanu i napuštaju dotadašnje prozapadne i demokratske pozicije. S obzirom na rat u Ukrajini, u Washingtonu se nadaju da će autokratskog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića povući na stranu Zapada.

“Je li to još jedna prekretnica” postavlja pitanje autor članka. A onda ocjenjuje: “Pod utjecajem rata u Ukrajini Zapad mijenja balkansku politiku”. No, ustupci Srbiji mogu dovesti do opasnih sukoba, smatra jedan od najboljih stručnjaka za regiju Balkana Kurt Basuener iz berlinskog think tanka Vijeća za politiku demokratizacije (DPC).

“SAD i EU jednostavno su prihvatile činjenicu da su u Crnoj Gori nakon posljednjih izbora ojačale prosrpske, a time i proputinovske snage. U Bosni i Hercegovini je oslabio otpor Miloradu Dodiku, koji se često otvoreno ponaša kao Putinov prijatelj”, navodi se u članku.

“Dodik želi da vedri i oblači u čitavoj BiH, bez obzira na državnu vladu, Vrhovni sud, međunarodne institucije i većinsko bošnjačko stanovništvo u Sarajevu. Dodik bi čak najradije ukinuo poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice koju trenutno obavlja nemački političar iz redova Christian Schmidt. On, naime, sa svojim posebnim ovlašćenjima, još uvek ima važnu riječ u BiH. No, Dodik to više ne mora da radi, jer SAD, EU i visoki predstavnik mu čak više ni ne prijete posljedicama zbog njegove politike”, piše Taz.

Dodaje se da “antidemokratski, nacionalistički ekstremisti hrvatskog naroda” u Bosni i Hercegovini izgleda imaju podršku, čak i protiv volje Bošnjaka, piše Klix.

“Uz podršku iz Zagreba i opsežno lobiranje iz Brisela, hercegovačka ekstremistička stranka HDZ uspjela je preuzeti vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine. Escobar, Borell i Lajčak mjesecima su vršili pritisak na nenacionalističke stranke da pristanu na koaliciju s hrvatskim nacionalistima. Cilj je bio izbacivanje iz vlasti bošnjačke muslimanske nacionalne stranke SDA”, piše u članku.

U zaključku se navodi da Politika SAD-a i EU podupire antidemokratske snage na Balkanu i stvara opasan potencijal za sukob.

“Mnogi se u Sarajevu pitaju gdje je tu glas njemačke politike, koji se donedavno doživljavao kao pozitivan. Trenutno je nedostupan. Hoće li Berlin, ministar vanjskih poslova, Zeleni i njemački aktivisti za zaštitu ljudskih prava bez pogovora prihvatiti promjenu paradigme na Balkanu?”, zaključuje se.

 

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

prije 14 sati

on

17. Maja 2024.

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 24 sata

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 2 dana

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕