Connect with us

BiH

Bivši logoraš pisao Nikšiću: “Sanjao sam da si se suprotstavio Draganu Čoviću. Probudim se, kad ono…”

Published

on

Poznati Hercegovac sa adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, a srcem u Bosni i Hercegovini Esad Eso Boškailo objavio je bolnu i oštru reakciju na istup čelnika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i federalnog premijera Nermina Nikšića o izgradnji muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora HVO-a u Heliodromu u kojem su patnje prošle hiljade Bošnjaka.

Boškailo je ugledni profesor psihijatrije, a autor je knjige “Ranjen i budan” u kojoj opisuje strahote hercegovačkih logora.

U svom obraćanju putem društvene mreže, preživjeli logoraš piše:

“SANJAO SAM DA JE NERMIN NIKŠIĆ REKAO ČOVIĆU

‘NE DAM NAMA DA ODE GLAVA’

Nermin Nikšić – Predsjednik SDP Bosne i Hercegovine i premijer Federacije BiH, o planu da se izgradi muzej HVO u zločinačkom, fašističkom Koncentracionom logoru Rodoč Mostar:

‘Koalicijski partneri (sa HDZ) imaju različita mišljenja kad je riječ o izgradnji muzeja Hrvatskog Vijeća Odbrane (HVO) na prostoru Konc Logora Rodoč’.

Pa dodaje: ‘Ne ovisi od mene i moje želje, spremni smo voditi neku pravnu bitku oko toga, ali nismo spremni da pokrećemo nove sukobe.’

Ne dao Bog, da je neko, negdje napisao ili ne dao Bog javno rekao, da će, ne daj Bože neko i pomisliti da pravi spomenik nacistima u Aušvicu. Ne dao bog, da se tako nešto desi. To bi bio znak kijameta I sudnjeg dana.

Života ne zemlji više ne bi bilo!!! I ne bi trebalo da bude!

Ali naš, Nermin, se ne bi borio protiv spomenika fašizmu, logoru Rodoč, gdje je1993. utjerano desetine hiljada Bošnjaka, a 1994. izašlo manje kosturova. Patio sam se tamo kao logoraš bez ljudskih prava, bez hrane i vode, gledao i slušao torture i jauke. Bio sam tamo u junu 1993. i aprilu 1994.

I sada Nermin Nkšic, riješio da se ne bori protiv spomenika na mjestu gdje je fašizam vladao.

‘Ne ovisi od mene i moje želje, spremni smo voditi neku pravnu bitku oko toga, ali nismo spremni da pokrećemo nove sukobe’.

Evo, samo da podsjetim Nermina Nikšića malo o tim HVO Konc logorima smrti. Čitaj Nermine i dabogda nikad niko ne doživio ovako nešto:

IZ MOJE KNJIGE ‘RANJEN I BUDAN’:

‘A onda je došao trinaesti juli 1993. godine i sve se promijenilo nagore. Hrvatsko vijeće obrane pretrpjelo je na bojnom polju ogromne gubitke od bosanskohercegovačke vojske. Sljedećeg jutra, logoraši su tražili od stražara da ih puste iz hangara da mokre u kanale. Međutim, stražari nisu htjeli otvoriti vrata tako da su morali mokriti u hangaru. Neki logoraši su toliko ožednili da su pili svoj urin. Cijela tri dana, nakon tih gubitaka hrvatske vojske, stražari nisu dopuštali logorašima da izađu iz hangara.

Nisu imali ni vode ni hrane, a temperatura je rasla. Na kraju je nekoliko logoraša počelo lupati po zidovima hangara. Tada su iznenada počeli pucati. Stražari su izvana pucali iz mitraljeza u hangar. Zatvorenici su legli potrbuške i stavili na glavu plastične vrećice s donjim vešom i majicama, kao da to može zaustaviti metke…

Hamu, koji je bio s Boškailove lijeve strane, pogodila su dva metka u potiljak. Sejo, koji je ležao s njegove druge strane, pogođen je u rame.

Ljudi su krvarili i vrištali od bolova, pucnjava je odjednom prestala. Nekoliko njih donijeli su deke da sakriju ranjene logoraše od stražara. Neki logoraši su dovedeni u logor direktno iz vojnih jedinica tako da su još uvijek imali prvu pomoć sa zavojima. Boškailo je imao noktaricu. Neko mu je donio i upaljač da je sterilizira. Jedan po jedan ranjenik bi dopuzao do njega ili bi ih drugi donijeli, pa bi im prstima vadio dijelove metaka iz ruku i nogu, što nije bilo teško budući da su bili koščati: sama koža i malo mišića.

Dublje rane bi operisao tokom noći dok bi jedan logoraš držao deku iznad njega a drugi upaljač. Žiletom bi razrezao kožu a dijelove metaka bi vadio iglom i noktaricom. S obzirom na to u kakvom su stanju bili, bilo je čudo što su Hamo i Sejo uspjeli preživjeti.

Tokom dana doktor Boškailo više nije imao snage da se kreće zbog vrućine. Ležao je na jednom mjestu i tu je obavljao i malu i veliku nuždu. Na početku su se svi olakšavali u jednom ćošku, ali kasnije nisu mogli ići do tamo. Niko se nije mogao ni pomjeriti.

Četvrtog dana stražari su donijeli šezdeset litara vode za šest stotina ljudi. Doktor Boškailo je savjetovao  ljudima da polako popiju svoj dio kako se ne bi razboljeli. Jedan čovjek je iskapio svoju vodu i odmah se srušio. Onda je opet počela pucnjava.

Boškailo je nastavio vaditi metke u ošamućenom stanju.

‘Znaš li koliko je ljudi ubijeno u Dretelju? Ne znam tačan broj. Slomili su hiljade kostiju, uništili hiljade bubrega. I niko nije izašao normalan.’

U Americi radim a živim u Bosni, trenutno.

Zaspao sinoć u nevjerici da predsjednik Vlade Federacije BiH, kaže:

“Ne ovisi od mene i moje želje, spremni smo voditi neku pravnu bitku oko toga, ali nismo spremni da pokrećemo nove sukobe.”

Zaspao, a ne spava mi se od muke. Zaspao i sanjam kako Nermin Nikšić, galami na nekom sastanku, da, dok je on živ, tog muzeja na mjestu fašizma neće biti!

I TAČKA!

Sanjam i drago mi.  I nije to sve, naš Nermin Nikšić, još žešćim glasom podvrsinu:

“AMA, NE DAM NAMA DA ODE GLAVA”

Probudim se, kad ono naš Nermin Nikšić pristaje na Muzej na mjestu Konc logora!

A ja sanjao drugačije!

Muzej da se pravi na mjestu gdje smo ubijani samo zbog imena koje su naše Nene i Dede i Mame i Babe pažljivo odabirali za nas.

Bori se Nermine, ne moraš biti heroj ali nemoj biti ni balijski kukavica!

Bori se Nermine ili daj ostavku – pa da se neko drugi, ko mu.a ima, bori!

Dr Esad Boškailo

USA

Preživjeli logoraš: Kasarna Čapljina, Gabela, Rodoč Mostar, Dretelj, Silos Čapljina, Gabela, Silos Čapljina, Ljubuški pa Rodoč Mostar.

Preko godinu dana.

Samo zato što su mi moji na rođenju nadjenuli ime Esad (U prevodu Sretan ili Lav).”

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

on

By

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

on

By

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

on

By

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.
Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.
Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.
– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.
On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.
– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.
Nastavi čitati

Najčitanije