Connect with us

Religija

Večeras sa akšam-namazom muslimani dočekuju Novu 1445. hidžretsku godinu

Published

prije 11 mjeseci

on

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa večeras sa akšam-namazom.

Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u historiji islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.

U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s.

Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.

Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti.

Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islam¬skih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.

Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara.

Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur'anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre. U hadisu se navodi: “Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160).

Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.

AA

Povezane teme:

BiH

Kavazović na bajram-namazu poručio: Ne smijemo pristati na politike nacionalizma koje nam se nude ovih dana

Published

prije 1 dan

on

16. Juna 2024.

By

Veliki broj vjernika je jutros u sarajevskoj Gazi-husrev begovoj džamiji klanjao bajram-namaz, što je bila centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Bajram-namaz u Begovoj džamiji je predvodio i hutbu održao reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović. Reisul-ulema je napomenuo da je za muslimane Kurban-bajram blagdan žrtve, vrijeme u kojem nas uče da budemo spremni podnijeti i najveću žrtvu za vrijednosti koje nas oplemenjuju u životu.

“Najveća vrijednost koju nosimo u sebi jest vrijednost vjere, savjesnog i moralnog postupanja te sloboda govora i uvjerenja. Muhammed, a.s. je rekao: ‘Govori istinu, makar bila i gorka’. Iz ove njegove rečenice zaključujemo da se sloboda govora ne smije ograničavati. Zakulisne radnje vlasti, koja ima moć, ne smiju se sakrivati. Njeno postupanje mora biti transparentno”, poručio je.

Prema njegovim riječima, uloga medija i jeste da ih razobliči onda kada to pokušavaju sakriti od nas.

“Ukazivati na prijetnje kojima je izloženo naše društvo je obaveza svih odgovornih ljudi. Takav govor ne može biti inkriminiran, a njegovi protagonisti proganjani. Osuđujemo svaku vrstu pritiska na one koji ukazuju na anomalije u društvu i koji ukazuju na prijetnje našoj državi”, izjavio je reisul-ulema.

Poručio je prisutnima da ponovo otkriju vrijednosti zajedničkog života, biti za ljude i uz ljude je prva obaveza.

“Ne smijemo pristajati na politike tribalizma i nacionalizma, koje nam se nude ovih dana. Srednjovjekovne politike i politike 19. stoljeća moramo ostaviti iza sebe. One nikome, a pogotovo nama u Bosni, nisu donijele ništa dobro, osim masovnih grobnica u kojima je skončalo na desetine hiljada ubijenih majki i očeva, braće i sestara”, naglasio je.

Apelovao je na ljude koji, kako je izjavio, nose vjeru u svom srcu da se odupru pokušaju oživljavanja politike tribalizma i da ostanu u službi ljudi, bez obzira na rasu i porijeklo, narodnu ili vjersku pripadnost.

“Ne slušajmo vođe koji pozivaju na saborovanje jer nas je ta politika sve u crno zavila. Bosna i Hercegovina je naša domovina, lijepa i nikome nije tijesna. Čuvajmo je i čuvajmo jedni druge”, zaključio je , reisul-ulema Kavazović.

Prigodnu poruku u predbajramskom programu prisutnim vjernicima je uputio direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu Dževad Pleh, a svečani program su izveli poznati učači Kur'ana, ilahija i kasida.

Kako prenosi Muslimanska informativna agencija (MINA), vjernici su iskazali radost zbog dolaska jednog od najvećih praznika, naglasivši da će radost ovog dana podijeliti sa svojim porodicama i prijateljima.

Bajram-namaz je klanjan i u džamijama širom Bosne i Hercegovine. Nakon centralne bajramske svečanosti, danas će u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice biti održano i tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisul-uleme. Kurban-bajram traje četiri dana, prenosi MINA.

Nastavi čitati

BiH

Muslimani obilježavaju svoj veliki blagdan – Kurban bajram

Published

prije 1 dan

on

16. Juna 2024.

By

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas dočekuju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima borave u Mekki.

Za muslimane veliki su to mubarek dani, dani velikog dobra. Danas milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao “Hadž je Arefat”.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno.

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.

Dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.

Redakcija portala Cazin.ba svim muslimanima u našoj državi i širom svijeta uz najljepše želje čestita Kurban-bajram. Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Nastavi čitati

Religija

Od sutra ( Dan Arefata) se uči tekbir tešrik nakon svakog farz namaza i dobro je postiti

Published

prije 3 dana

on

14. Juna 2024.

By

Obaveza učenja tekbiri-tešrika u danima Kurban-bajrama

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Da li neko ko uplati kurban u medresu jer nema mogućnosti da izvrši propis klanja i prinošenja žrtve (stanujem u stanu u velikom gradu), ima obavezu učenja tekbira i da li je donošenje tekbira farz kada lično koljemo kurban? Ako je farz donošenje tekbira i za one koji uplaćuju kurban u medresu, da li za moje predhodne 23 godine “klanja kurbana”, a nisam donosio tekbire uoči bajrama (osim u džamiji prilikom klanjanja bajram namaza) i dalje moj kurban primljen kod Allaha dž.š.?

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Učenje tekbiri-tešrika u danima Kurban-bajrama, od sabahskog farza na dan Arefata pa sve do iza ikindijskog farza četvrtog dana Kurban-bajrama, iza svakog farz-namaza, je vadžib u našem mezhebu neovisno o tome da li osoba prinosi kurbana ili ne.

Riječ je o dva odvojena vadžiba. Ispravnost ili obavljanje jednog od ta dva vadžiba nije uvjetovano obavljanjem drugog.

Prema tome, Vaši kurbani koje ste uplaćivali u medresu su, ako Bog da, ispravni bez obzira na propušteno učenje tekbira. A čiji će kurban kod Allaha biti primljen, to samo On zna.

Na nama je da to obavimo iskreno u ime Allaha i da Ga zamolimo da primi našu žrtvu.

Pitanje možete postaviti putem emaila: pitanja@rijaset.ba

Na pitanja odgovara dr. Ahmed Purdić

Fetva-i emin Islamske zajednice u BiH

Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha prošlu godinu.” (Muslim)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata.” (Tirmizi i Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah se ponosi onima koji borave na Arefatu pred stanovnicima nebesa, i kaže im: ‘Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio grijehe, iako bili obilni kao kapljice kiše.‘” (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca.)

Nastavi čitati

Najčitanije

✕