Connect with us

BiH

Koliko ćemo plaćati da pređemo granicu kad krenemo na more u Hrvatsku?

Published

prije 10 mjeseci

on

Od početka naredne godine EU počinje primjenjivati elektronsko registrovanje ulaska u šengenski prostor, a ova obaveza će obuhvatiti sve zemlje koje nisu članice Šengena, a ne treba im viza za ulazak u EU, što znači da će se odnositi i na državljane Bosne i Hercegovine.

Evropski sistem za infomacije o putnicima i odobravanje ulaza (ETIAS) će, prema sadašnjem stanju stvari, početi da se primjenjuje od početka 2024. godine, ali u početku se ništa neće promijeniti jer će prvih šest mjeseci putnici samo biti informisani o novim pravilima.

 

Narednih šest mjeseci će se početi popunjavati formulari, osim prilikom prvog ulaska u šengenski prostor.

Tek od 2025. godine ETIAS će se odnositi na sve putnike kojima ne treba viza za ulazak u EU, a ne pripadaju šengenskoj zoni i EU.

 

Novi formular će, prema podacima Evropske komisije, koštati sedam evra (14 maraka) popunjavat će se elektronski, a potvrda o registraciji će u najvećem broju slučajeva stići na e-mail adresu u roku od nekoliko minuta.

U rijetkim slučajevima do odobrenja mogu proći do dvije sedmice, a u izuzetnim slučajevima do mjesec dana. Važenje ETIAS-a je tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti šta se prije desi. Kao i do sada, putnik će moći da se u šengenskom prostoru zadrži najduže 90 dana u periodu od 180 dana, nakon čega postupak teče od početka.

 

U Frontexu, evropskoj službi za granice, koji će primjenjivati sporazum, ranije su nam rekli da će se ETIAS odnositi na državljane nešto više od 60 zemalja svijeta, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana kojima za ulaz u EU ne treba viza.

“ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju bezbjednost tako što će se proces provjere putnika sprovoditi prije njihovog putovanja kako bi se odredilo da li predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, ilegalne migracije ili javni zdravstveni rizik”, kažu oni. Dodaju da se radi o jako složenom sistemu kojim će upravljati Fronteks.

“Sistem se sastoji od centralne jedinice koju održava Frontex, nacionalnih jedinica koje su stacionirane u 30 evropskih zemalja i velikim informacionim sistemom koji će održavati Agencija EU za operativni menadžment i IT tehnologije”, naglasili su oni.

Sistem je prvi put najavljen 2016. godine, a najavljena primjena trebalo je da počne 2021. godine. Međutim, došlo je do nekoliko tehničkih odgađanja, prvo do početka 2022. godine, a onda do početka 2023. godine, da bi posljednja informacija bila početak naredne godine.

Iako će sistem koštati sedam evra, ubrzaće se kretanje na granici, a putnici će rijetko biti podvrgnuti detaljnim kontrolama, s obzirom na to da će se cijeli postupak obaviti online.

Iako je u prvom periodu bilo određene konfuzije, iz EU je pojašnjeno da se od aplikanata neće tražiti da podnose zdravstvene podatke ili biometrijske podatke kako bi dobili ovu dozvolu.

Prilikom popunjavanja online formulara, putnici će morati navesti ime i prezime, mjesto i datum rođenja, podatke o pasošu, adresu, e-mail, broj telefona i slične podatke, piše BHRT.

 

Povezane teme:

BiH

Schmidt Dodiku: Doći ću u Laktaše da popijemo šljivovicu zajedno! Do tad, ja sam visoki predstavnik!

Published

prije 24 minute

on

19. Maja 2024.

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, gostovao je u Centralnom dnevniku na FACE TV kod Senada Hadžifejzovića, gdje je odgovorio predsjedniku RS Miloradu Dodiku na priče o secesiji.

“Katastrofa u BiH se neće desiti! Odlučni smo da reagujemo. Međunarodna zajednica štiti BiH! Ako bi Dodik išao u pravcu secesije, to bi bilo vrlo jasno kršenje Dejtonskog sporazuma i bilo bi mu bolje da to ne radi. Uvjeren sam da su zemlje potpisnice Dejtona jako ozbiljne i da one sve ovo imaju na umu. Činjenica je da je u Srebrenici bio genocid!”.

Na pitanje Hadžifejzovića šta se desilo u UN-u pa je tamo bio uživo, a ne putem online veze, Schmidt je odgovorio:

 

“Svi koji žele iz toga izvući neku priču, neka pogledaju situaciju na terenu. Situacija je takva je Dejtonski sporazum dio postojanja BiH, a samim tim i mene!”.

 

 

Dao je mišljenje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, te spominjanje ukidanja entiteta.

 

“Ne mislim da postoje planovi da se ukidaju entiteti u BiH! Mi štitimo Dejtonski sporazum!“.

 

 

 

Je li Dejton upitan, bilo je naredno pitanje upućeno Schmidtu, koji je odgovorio:

“Dejton je nedodirljiv, to sam čuo i od ostatka međunarodne zajednice. I Srbiji treba biti jasno kako stvari stoje. Puno je emocija, situacija je vrlo zagrijana, ali Dejton ostaje tu gdje jeste i svi imaju obavezu da idemo u bolju fazu provedbe Dejtona”.

Na pitanje šta poslije usvajanja Rezolucije i očekuje li katastrofu koju najavljuje Dodik, odgovorio je:

“Katastrofa se neće desiti! Rekao sam da međunarodna zajednica i ja imamo instrumente, a to su instrumenti Dejtona i ako bude poteza koji budu vodili ka raspadu zemlje – reagovat će se! Dejtonski sporazum je ponudio rješenje događaja, a moj zadatak je da štitim Dejton. Imamo crvene linije i ko god ih pređe mora biti svjestan posljedica”.

Može li jedna od posljedica biti zabrana izlaska na izbore za Dodika, bilo je naredno pitanje Hadžifejzovića.

“Ne bih išao putem demonizacije RS-a i politike u RS-u!”, odgovorio je Schmidt.

Da li ovakva BiH uopće može u EU ili će na tom putu Dejton morati biti ukinut pa da u EU uđemo kao briselska BiH, pitao je Hadžifejzović.

“Morat će se donijeti neke dopune i izmjene Dejtonskog Ustava. BiH ima dobru pomoć međunarodne zajednice i oni očekuju da zemlja ima svoj suverenitet na putu na Evropi”, odgovorio je Schmidt.

Za kraj razgovora Schmidt je poručio da je stanje u BiH mnogo bolje nego što to neki ljudi žele predstaviti, a što se tiče odlaska iz BiH sa funkcije visokog predstavnika rekao je:

“Moja funkcija treba postojati sve dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2. Nadam se da idemo putem europskih integracija i da ću biti u prilici prihvatiti poziv iz Laktaša da dođem tamo i popijem šljivovicu – ali u tom slučaju bih tamo otišao kao turista. Do tada, ja sam visoki predstavnik”, dodao je Schmidt.

Nastavi čitati

BiH

Bosanac nudi usluge putem Facebooka: Za pare preuzima saobraćajne kazne i daje svoju vozačku

Published

prije 54 minute

on

19. Maja 2024.

By

Jedan Bosanac, inicijala E.Š., putem društvenih mreža, se oglasio i ponudio rijetku i zanimljivu ponudu, piše Crna Hronika.
On je javno ponudio usluge preuzimanja saobraćajnih kazni za novčanu naknadu.

Na Facebook stranici “Autopijaca BiH, Sarajevski mali oglasi,” Skopljak je objavio oglas u kojem navodi da posjeduje vozačku dozvolu i spreman je preuzeti kazne drugih vozača.

Ova praksa može imati ozbiljne pravne posljedice, kako za osobu koja preuzima kazne, tako i za onu koja koristi takvu uslugu.

Oglas je izazvao brojne reakcije, te je postao predmetom interesovanja javnosti i medija.

Nastavi čitati

BiH

Kako političari troše vaš novac na automobile: Mora imati masažu sjedišta, TV i unutrašnjost crne boje

Published

prije 2 dana

on

17. Maja 2024.

By

Vozilo mora imati masažu sjedišta, TV i unutrašnjost crne boje

Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesene na 31. sjednici prošlog mjeseca o kupovini službenih automobila u vrijednosti od 1.6 miliona KM, vozni park domaćih političara ponovo je učinila vrućom temom. Od njene nezavisnosti do danas, zemlja pred kojom je bio put izgradnje njene ekonomije i kompletne infrastrukture, znala je biti u deficitu po mnogo osnova (u budžetu uvijek ili često nije bilo dovoljno novca da bi se povećale naknade za porodilje, samohrane majke, socijalne kategorije, penzije, plate…), ali nikada u BiH, u oba njena entiteta, nije nedostajalo novca u budžetu za kupovinu novih službenih automobila za potrebe njenih institucija i državnih preduzeća. Koliko je vozni park bh. političara impresivan, pokazuje i podatak da je nerijetko godinama bio i tema novinskih članaka u susjedstvu, koji su znali napisati, citirajući neformalne razgovore nekih od političara, kako neće da se voze u autu u kojem se vozio njihov prethodnik, piše Forbes.

 

Vozilo mora imati masažu sjedišta, TV i unutrašnjost crne boje

 

Tokom 2023. godine, javni sektor u BiH je na službene automobile potrošio 18,5 miliona KM, ali to nije konačna cifra, jer je krajem te godine najavio kupovinu još 12 automobila. Pozivajući se na podatke iz obavještenja o javnim nabavkama, ili tenderima objavljenim na Portalu javnih nabavki BiH, prošle godine mediji su objavili detaljnu listu – pregled institucija, ustanova, agencija, javnih preduzeća, općina i gradova u cijeloj BiH koji su 2023. nabavljali službene automobile, plaćajući ih iz budžeta, sa cijenama bez PDV.

 

U tenderskoj dokumentaciji se može pronaći opis, specifikacije, kakve automobile žele, pa tako naprimjer, za jedno od vozila koje je traženo, navodi se da mora imati i ventilaciju i masažu prednjih sjedišta, frižider i TV. Tražena boja je metalik crna te i unutrašnjost vozila mora biti u crnoj boji.

 

Ostatak teksta pročitajte ovdje.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕