Connect with us

BiH

“Zapadni Balkan potencijalna naredna meta Rusije, Dodik radi što mu Putin kaže”

Published

on

Vladimir Milov nekadašnji zamjenik ministra za ekonomiju Rusije, danas savjetnik Alekseja Navaljnog u intervjuu za N1 kaže kako Vladimir Putin još nije gotov, ali da treba ohrabriti sve dijelove društva u Rusiju da ga dodatne oslabe. Milov koji dobro poznaje ruski režim analizira i odnose Moskve i regiona, posebno s Banja Lukom gdje kako kaže Dodik radi ono što mu je naredio moskovski šef Putin.

N1: Bili ste bivši zamjenik ministra ekonomije u Rusiji. Dakle, poznajete Vladimira Putna i poznajete režim u Moskvi, ali znate i opozicionu stranu onoga što se dešava. Gledajući ovih više od 40 dana rata u Ukrajini, da li biste rekli kao i Mihail Hodorkovski što kaže, da je Vladimir Putin lud, jer ništa ne ide onako kako je planirao da se desi u Ukrajini sa ovim ratom?

Milov: Pa, da, sasvim sigurno. Mislim da bi Vaši gledaoci/čitatelji trebali shvatiti da se ova imperijalistička groznica postepeno razvijala u posljednjih 20 godina. U početku, kada je Putin došao na vlast, govorio je potpuno drukčijim jezikom. Možete pogledati njegov govor na konferenciji za novinare u maju 2002. godine, prije 20 godina na samitu u Rimu sa NATO-om, gdje su Rusija i NATO potpisali čuvenu Rimsku deklaraciju, koja je danas u suštini izumrla. Bilo je puno zagrljaja i poljubaca i govora o tome koliko je NATO važan za globalnu sigurnost. Ali, mislim da je tokom godina Putin razvio značajnu mržnju i strah od zapadne demokratije kao egzistencijalne prijetnje. Jako se plaši da su mu dani diktature odbrojani i strahuje da je liberalna demokratija njegov neprijatelj. Ipak, trenutno mislim da mu je ključna egzistencijalna prijetnja Ukrajina, jer je to vrlo slična nacija. Trebali smo biti u mogućnosti da odbijemo bilo kakve pokušaje uspostavljanja diktature tipa Rusije, a to se potpuno ispostavilo protiv Putinovih pokušaja da uključi Ukrajinu u svoju isključivu zonu dominacije i uticaja. Zbog toga je, da skratim priču, konačno odlučio da napadne Ukrajinu i osvoji je. Vojno on propada. Da, očajan je. Računao je na Blitzkrieg za vrlo brzo zauzimanje Kijeva i većih gradova. Mislim da je sada gorko ranjen, zbog čega bi, nažalost, od njega trebalo očekivati više ludila, više zvjerstava.

N1: Da li očekujete da će možda pokušati da ode i napadne ili destabilizuje zemlje, na primjer, Finsku ili Švedsku, ili čak da pokuša destabilizirati region Zapadnog Balkana, gdje znamo da ima neke od političara koji se dosta slažu s njegovim načinom razmišljanja i ophođenja i na koje on ima uticaj?

Milov: Pa, još nismo tu. Mislim da se mnogo toga sada odlučuje na ratištima oko Ukrajine. Važno je shvatiti da je ruska vojska možda pretrpjela ogromnu štetu u proteklih šest sedmica. Vidjećemo još ofanziva u istočnoj Ukrajini, u Donbasu, dok Putin pokušava da povrati zamah i tako dalje. Gubitaka će biti više, što znači da ruska vojska nakon ovakvih neuspjeha i ovakvih vojnih poraza u skorije vrijeme neće moći nikoga da napadne. Međutim, rizik uvijek postoji jer smo u proteklih nekoliko sedmica jasno vidjeli da Putinova želja da proširi svoj utjecaj nema granica. Može ići na bilo šta, koristiti bilo koji alat. I naravno, prikriveni uticaj, politika i biznis i društva evropskih zemalja od Skandinavije do zapadnog Balkana. Ponavljam, on je to radio sve vrijeme. Jasno vidimo mnoge agente njegovog uticaja i on neće stati. Još uvijek ima puno novca. Njegova mreža malignih uticaja je izuzetno široka. I dok je na vlasti, zaista je opasan u tom pogledu, može biti vrlo destabilizirajući igrač.

N1: Znamo koji jezik dolazi, propagandni jezik, iz Moskve preko medija koji su pod kontrolom predsjednika. Znamo i kakva politička retorika dolazi, na primjer, od ambasadora Nbenzje u Ujedinjenim nacijama. Koliko ta retorika može biti opasna, ne samo za Rusiju, već i za regione poput Zapadnog Balkana, jer i dalje imamo prisustvo Sputnjika i RT-a, posebno u Srbiji?

Milov: Mislim da je važno uzeti u obzir ovu retoriku jer posljednjih nekoliko sedmica ruske vlasti zapravo pokazuju svoje pravo prirodno lice, ono ko su zapravo. Oni su nekako ubacili tu ideju da nam je jednostavno prijetio proširenje NATO-a. I oni zaista priznaju da je ono što rade napredovanje u osvajanju i želji da slome nezavisnost susjednih zemalja, da prošire rusko carstvo ekstremnom brutalnošću i ekstremnim sredstvima, uz potpuno zanemarivanje ljudskih života, težnji i volje slobodnih naroda, nad zemljama koje okružuju Rusiju. Mislim da oni postaju stvarniji u ovoj retorici. Mislim da bismo to trebali razmotriti. Mnogi ljudi su užasnuti, ali mislim da takođe treba da budemo donekle smireni, hladnokrvni u vezi sa ovim, zaista shvatajući s kim imamo posla. Ukrajinsku vladu nazivaju nacistima, ali ako zaista slušate retoriku ruskih zvaničnika, ovo je zaista nešto slično 1930-im i 1940-im godinama u Evropi i nacističkoj retorici. Tako da mislim da bismo zaista trebali shvatiti sa kakvim teškim neprijateljem imamo posla. I da, oni takođe smatraju Zapadni Balkan, rekao bih, narednom potencijalnom metom. Oni tamo imaju veliki uticaj u Srbiji i Crnoj Gori, nažalost i u Bosni. Sjećate se kada je početkom decembra lider Republike Srpske Milorad Dodik otišao kod Putina da se susretnu, vratio se i dao mnogo destabilizirajućih izjava, jasno noseći odobrenje svog moskovskog šefa, za ono što radi. Tako da mislim da bismo trebali biti potpuno svjesni ove mreže zloćudnog uticaja.

N1

BiH

Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”

Published

on

By

“Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog”

 

 

Naime, kako je objavljeno riječ je o rudaru Asimu iz Rapatnice kod Srebrenika, koji je prvi kopač i ostao je zakopan u jami 170 metara ispod zemlje.

Dok spasilačke ekipe ulažu nadljudske napore kako bi došli do zatrpanog rudara, brojne kolege i prijatelji mole se za Asima i daju podršku i putem društvenih mreža.

“Podrška našem sugrađaninu i velikom prijatelju Asimu koji je ostao zatrpan u rudniku Mramor. Spasilačke ekipe su u jami ali nažalost pritisak je stjerao samo dva čovjeka da mogu raditi. Još jednom nadamo se da je srce naše junačko izdržalo i da će se uspjeti izvući”, stoji u objavi na društvenim mrežama.

Spašavanje rudara u rudniku Mramor još uvijek traje.

Kako je jutros za N1 rekao Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Kreka, veći broj spasilačkih timova je na terenu.

-Dobra stvar je što su spasilačke ekipe sinoć u trećoj smjeni došli do bušilice sa kojom je unesrećeni radio. Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog. Mi se svi iskreno nadamo i ne gubimo nadu do zadnjeg časa da ćemo ga naći živog, poručio je Tokić.

Nastavi čitati

BiH

Isak želi biti šehid: Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH, ja to ne krijem

Published

on

By

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, ponovo je dospio u žižu javnosti svojim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama i postupcima.

Gostujući u jednom podcastu Isak je, između ostalog, poručio da bi mu “bilo drago da pogine za BiH”.

– Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH. Јa to ne krijem. Јa kada poginem za ovu državu, ja sam onda šehid. Ne radim ja to zbog ljudi, već zbog svoje porodice, sebe, Allaha – rekao je Isak.

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije