Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka olakšala sticanje državljanstva, ali postoji kvaka: Jednoj grupi će biti još teže

Published

on

Njemačka vlada je danas (23.8.) usvojila prijedlog zakona. Njemačka vlada je danas (23.8.) usvojila prijedlog zakona, u koji je studio ARD-a u Berlinu imao uvid. Prema njemu, ubuduće bi naturalizacija generalno trebalo da bude moguća nakon pet godina – umjesto prethodnih osam godina a sa posebnim integracionim dostignućima i dobrim poznavanjem jezika čak i poslije tri godine, umjesto prethodnih šest

Njemačka vlada usvojila je nacrt zakona za lakše sticanje njemačkog državljanstva. Neki bi ga trebali lakše dobiti, a drugi bi brže mogli biti odbijeni – zbog rupa u zakonu, piše Deutsche Welle.

Inas Šarif je sa sinom došla u Njemačku prije šest godina – u okviru programa za spajanje porodice. Danas Sirijka živi odvojeno od svog muža. Ona je samohrana majka. Željela bi jako da dobije njemačko državljanstvo. Za nju i njenog sina državljanstvo bi značilo sigurnost, kaže ona. „Želimo da možemo da ostanemo ovdje i da se ne plašimo da ćemo u jednom trenutku biti vraćeni.“

Planirana reforma Zakona o državljanstvu, koju je vladajuća koalicija u koalicionom sporazumu, trebalo bi da Šarif omogući bržu naturalizaciju – ali bi joj to u jednom segmentu moglo postati problem.

Njemačka vlada je danas (23.8.) usvojila prijedlog zakona, u koji je studio ARD-a u Berlinu imao uvid. Prema ovom nacrtu, ubuduće bi naturalizacija generalno trebalo da bude moguća nakon pet godina – umjesto prethodnih osam godina a sa posebnim integracionim dostignućima i dobrim poznavanjem jezika čak i poslije tri godine, umjesto prethodnih šest.

Sigurnost egzistencije

Ali postoji kvaka: preduslov da sami obezbjeđujete sredstva za život bio je i trebalo bi da ostane glavni preduslov za sticanje njemačkog državljanstva. Po pravilu, svako ko prima novac od države, ne bi trebalo da dobije državljanstvo. U ovom smislu bi Zakon o državljanstvu mogao postati strožiji nego ranije.

To bi mogao postati problem za Šarif. Ona se trenutno prekvalifikuje za socijalno-pedagošku asistentkinju i zavisi od pomoći države. Ovo bi moglo ostati tako i u budućnosti, zato što je njen sin autističan i treba mu mnogo njege. Posao sa punim radnim vremenom za nju trenutno nije moguć.

Do sada je postojao izuzetak za sve one, kod kojih su okolnosti takve da „nisu sami odgovorni” što moraju koristiti državnu pomoć. Ovo može uključivati, na primjer, da neko ne može da nađe posao zbog invaliditeta. U prošlosti su se, međutim, vlasti i sudovi različito pridržavali ove uredbe: neki manje a drugi više strogo.

Specifični izuzeci

Sada se ovaj pasus u potpunosti briše i umjesto toga se navode konkretni izuzeci – na primjer za takozvane gastarbajtere koji su došli da rade u Saveznoj Republici Njemačkoj od 1950-ih do 1970-ih, i za takozvane radnike po ugovoru koji su došli u DDR do 1990. Takođe bi trebalo da postoji izuzetak za ljude, koji ne zarađuju za život sami, ali koji su najmanje 20 mjeseci u posljednje dvije godine bili zaposleni i to s punim radnim vremenom. Izuzetak se odnosi i na onog roditelja koji živi sa svojim djetetom i bračnim partnerom koji radi puno radno vrijeme .

Ova formulacija nije bila predviđena u prvom nacrtu zakona, podnesenom od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke. To je dodato tek u drugoj verziji, koju je ministarka Nensi Fezer (SPD) predstavila u maju zajedno sa svojim kolegom, saveznim ministrom pravde Markom Bušmanom (FDP). Tu se misli na to da svako ko dobije njemačko državljanstvo, mora biti “ekonomski integrisan”.

Planiranom listom izuzetaka nisu obuhvaćeni, na primjer, samohrani roditelji koji ne mogu da rade ili mogu da rade samo pola radnog vremena da bi čuvali svoju djecu, članove porodice kojima je potrebna njega, osobe sa invaliditetom i, na kraju, ali ne i najmanje važno, pripravnici i studenti.

Alijansa “passtunsallen”, Diakonie Germany i Pro Asyl su to oštro kritikovali. Nacrt zakona, koji je sada usvojila vlada, u obrazloženju ističe ovaj problem i navodi da ova lica mogu dobiti državljanstvo kroz “posebno pravilo za teške slučajeve” – ukoliko su učinili sve što je objektivno moguće i subjektivno razumno da trajno obezbjede svoju egzistenciju”.

Ovdje se radi o takozvanoj “slobodnoj procjeni službenika” u skladu sa članom 8 Zakona o državljanstvu. Prema ovoj odredbi, ne postoji pravo na državljanstvo, već se radi o tome kako to nadležne službe to procijene. U praksi, na primjer, profesionalni sportisti – stranci, koji treba da budu uključeni u reprezentaciju Njemačke, trenutno imaju koristi od toga.

Više državljanstava i manje jezičkih certifikata

Postoji još jedna važna promjena: Zahtjev da se morate odreći prethodnog državljanstva treba da bude uklonjen. U praksi je već danas slučaj da je dvojno ili višestruko državljanstvo pravilo, a ne izuzetak za naturalizovana lica. Stopa se godinama povećava, 2022. godine iznosila je 74 odsto. To je zbog brojnih izuzetaka, na primjer za sve državljane država članica EU i Švajcarske – ili ako predaja državljanstva nije moguća ili je moguća samo pod posebno teškim uslovima. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine je 99,9 odsto Sirijaca zadržalo sirijsko državljanstvo.

Treba se i pojednostaviti proces dokazivanja poznavanja njemačkog jezika. Za pripadnike gastarbajterske generacije trebalo bi da bude dovoljno da mogu bez problema da komuniciraju u svakodnevnom životu.

Savezna vlada reformom želi da strancima koji stalno žive u Njemačkoj napravi „značajno atraktivniju ponudu” za sticanje njemačkog državljanstva nego do sada. Ona se nada da će to dati podsticaj za “brzu integraciju”. Državljanstvo dolazi sa pravima i obavezama. Konkretno, puno političko učešće kao što je učešće na saveznim izborima moguće je samo uz njemački pasoš.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, stopa naturalizacije prošle godine iznosila je 3,1 odsto stranog stanovništva koje je u Njemačkoj živjelo najmanje deset godina – nešto više nego prethodnih godina. Posebno je veliki broj Sirijaca koji su došli od 2015. naturalizovan. I Inas Šarif bi voljela da uskoro bude jedna od naturalizovanih: “Da budem iskrena, mislim da je pet godina dovoljno. Ako damo sve od sebe, ako se integrišemo i ako naučimo njemački jezik.”

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova želi da do 2028. provjeri da li su promjene dovele do veće stope naturalizacije. Nakon što je vlada usvojila zakon, o njemu mora da raspravlja i da ga odobri Bundestag.

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije