Connect with us

BiH

‘Oni imaju platu 5, 6 hiljada, a šta mi imamo?’: BiH za službene automobile dala 18 miliona KM, a 40.000 ljudi je gladno

Published

on

U 57 javnih kuhinja u BiH po obrok svakodnevno dolazi oko 19.000 ljudi, a čak 40.000 je u potrebi za hranom, podaci su razvojnog programa Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu. Mapiranje stanja u javnim kuhinjama pokazalo je da se nakon pandemije broj korisnika značajno povećao, a potom je inflacija pojela velikim dijelom i plate i penzije. Krajem 2021. u Bosni i Hercegovini otvorena je prva javna kuhinja za bebe na Balkanu. Provedene ankete pokazuju da su u BiH, zemlji u kojoj je izabrana vlast u prvih osam mjeseci ove godine samo na kupovinu službenih automobila potrošila 18 i po miliona KM, mnogi građani suočeni sa gladovanjem, veliki broj povremeno nema šta jesti ili strahuje od nedostatka hrane.

Samo u Restorane dobre volje udruženja Pomozi.ba, koje se finansira isključivo donacijma, svakodnevno dolazi 1000 ljudi. U jednoj od ulica koje pripadaju samom centru glavnog grada države, svaki sto priča priču o onima na margini, o onima koje jedino lokacija mjesta zahvaljujući kom uspijevaju da prežive, stavlja u bilo kakvo središte.

“Ja nemam struje 10 godina, živim u mraku, niko neće da pomogne… Kakva primanja imate s kim živite? Ja sam socijalni status, imam familiju, oni mi dadnu ja odnesem… da nema njih, mi bi gladovali…”, kaže Jusuf Joldžić, korisnik.

Da nema njih, ne bismo se ni nasmijali, kaže nam Remzija. Nju na ovom mjestu redovno srećemo, već dugo je korisnica, a ona svakog dana ovdje sreće nova lica.

“Pored njihovog posla oni su toliko i humani, saslušaju, pomognu lično, kaže kupila ti ona kupila ti ona pa u kesicu mi ćuhne… vidim ovdje mnogo ljudi koji nisu stari korisnici kao mi, što dolaze i jedu”, kaže Remzija.

“Imamo sve veći broj ljudi koji traže pomoć, nisu oni svi na našim obrocima u javnim kuhinjama, već im doniramo prehrambene pakete. S obzirom na sve veći broj korisnika i naravno sva poskupljenja, tu je i poskupljenje goriva a naši vozači stalno idu na teren, nose obroke… naravno da su i naše potrebe veće za donacijama. Kompanije već sada mogu donirati hranu koja je pred istekom roka trajanaj da ne plaćaju PDV što je jako bitno, zakon je tek stupio na snagu počela je primjena prije par dana tako da očekujemo tek u narednom periodu donacije kompanija, nadamo se da će biti sve veće”, kaže  Maja Arslanagić-Hrbat, PR Udruženja Pomozi.ba.

Želja većine onih koji su došli po obrok u Narodnu kuhinju Stari grad, bila je da ih ne snimamo. Bilo je i onih koji su željeli reći da nisu oni ti koje treba biti sram, i upitati srame li se oni koji se na štetu njih, građana, bahate.

“Moraš kupiti deterdžent, tečnost za suđe, svašta nešto, a sve je skupo. Naši su lopovi, neka dođu ovde jedan dan da vide kako izgleda… on ima platu 5, 6 hiljada, a šta mi imamo?

-Mislite da bi ih promijenilo kada bi došli i razgovarali sa ljudima koji nemaju ni za obrok?

“Promijenilo bi ih kada vidi ovdje jednu hiljadarku ljudi, to ti je jedan mali gradić. Znaš kakva je moja poruka vlastima? Neka manje kradu, a neka više sirotinji pružaju. Neka dođu i vide kako narod živi. Jadno. Oni imaju mi nemamo, non stop kupuju nekakva auta da se vozikaju, što ne idu na prevoz kao i mi?”, kaže Korisnica Narodne kuhinje Stari grad.

Za auta kojima se kako reče korisnica Narodne kuhinje, vozikaju, za službene automobile, vlast u BiH u prvih osam mjeseci ove godine potrošila je 18 i po miliona KM. Ovdje svaka marka donacije dobro dođe, za hljeb i nešto kvalitetniji obrok.

“Naša kuhinja trenutno ima 647 korisnika. U zadnje vrijeme, otkako je počela korona, rat u Ukrajini, pa inflacija, ljudi dolaze, nikoga ne vratimo, onima koji nisu korisnici damo ono što nam građani doniraju… Na čelu je resorno ministarstvo da obezbjedi sve ali da nije naših građana koji vide da ljudi nemaju, da su gladni, oni donesu u novcu ili u hrani… ima u posljednje vrijeme donesu ljudi i sa plastenika krastavac paradajz, ja zahvaljujem svima koji pomažu rad javnih kuhuinja… daj Bože da ih nema, ali šta ćemo takvo je vrijeme kakvo je. Ima tu ljudi starije dobi, onih koji su psihički bolesnici i morate se postaviti kako njima odgovara, i nasmijati se i toplu riječ…”, kaže Amir Radeljaš, upravnik Narodne kuhinje Stari Grad.

Topla riječ jednako je važna ovdje kao i topao obrok, jer najbitnije je pomoći ljudima koji dolaze po ručak da sačuvaju svoje dostojanstvo. Sa ovih vrata niko ne bude vraćen, čak ni oni koji nisu korisnici. Upućuju apel svim građanima, da dođu, da svrate, da donesu litar ulja, so, brašno, šećer i sve one osnovne najpotrebnije namirnice koje će javnoj kuhinji uvijek dobro doći.

Video OVDJE

BiH

Dodik: Јasenovac najveći podzemni grad koji imamo, tu je stradalo 500.000 Srba

Published

on

By

“Јasenovac je najveći podzemni grad koji Srbi imaju”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine.

“Masovno su ovdje ubijali i zato su govorili da je ovo logor u koji su mogli svi da stanu”, rekao je Dodik.

Dodik je u Donjoj Gradini naveo da je “ovo mjesto sveto jer su ga učinili naši mučenici, njih 700.000 koji su ovdje mučki ubijeni na 57 načina koji su sinonim za mučenje”.

Dodao je da je ovaj grad uzdignut “na patnji i uzdasima 700.000 stradalih od čega je 500.000 Srba”.

“Ponovo smo ovdje da se molimo za njihove duše. I da im kažemo da nismo zaboravili zlo, i da znamo šta je Nezavisna država Hrvatska. Da znamo za planove koje su provodili ili htjeli i proveli ih. A to je da jednu trećinu pobiju, da jednu trećinu rasele i jednu trećinu pokatoliče. U tome su uspijevali, nisu prekidali”, istakao je Dodik.

Podsjetimo, u prisustvu zvaničnika Republike Srpske i Srbije u Donjoj Gradini obilježen je Dan sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine.

Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević, predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministri u Vladi Srbije i drugi zvaničnici.

Nastavi čitati

BiH

Dodik se povlači: Najavio izbore po Schmidtovim pravilima, “osamostaljenje” RS-a više ne spominje

Published

on

By

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da zbog procedura Izborni zakon Republike Srpske neće stupiti na snagu u narednih mjesec dana i da će morati prihvatiti izlazak na izbore iako nije isključio da pokuša sa opstrukcijom rada CIK-a i time odgodi izbore.

“Nismo uspjeli u rokovima, moraćemo se prijaviti na ove lokalne izbore čekajući da vidimo sudbinu našeg zakona. Vjerovatno ćemo u iznudici prihvatiti izlazak na izbore. Ali ako to bude moguće, prebacit ćemo se na primjenu našeg zakona, koji propisuje da prestaju da važe prava da Centralna izborna komisija BiH u Republici Srpskoj sprovodi izbore”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da su za dvije godine i Opšti izbori, koje će RS navodno provesti po entitetskom zakonu.

“Postoji, doduše, i drugi način – da napravimo opstrukciju i sačekamo usvajanje našeg zakona pa izbore održimo na proljeće. Ne bi bio prvi put da se izbori odgode”, rekao je Dodik za “Politiku”.

Na pitanje da li zna kako će se završiti sudski proces koji se vodi protiv njega zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta, odgovorio je da se samo Srbima presuđuje masovno, a drugima na nivou karikature.

“To je nelegalni inkvizicijski sud, na koji odlazim kako bih pokazao njegov besmisao. Moje i finansije moje porodice provjeravali su u 48 zemalja svijeta, gledali su svaki račun, čak i one za hotel. I sve se svelo na to da mi sude zato što ne poštujem Schmidta”, rekao je Dodik.

Zvaničnici Republike Srpske su mjesecima tvrdili da će provesti lokalne izbore na bazi novousvojenog Izbornog zakona RS-a koji nije prošao sve procedure te samim tim nije stupio na snagu.

Od velikih najava da će državnu nadležnost da provodi izborni proces ograničiti, nelegalnim prebacivanjem ovlasti na entitet, čini se nije ostalo više od obećanja da bi mogao nešto uraditi u budućnosti.

Da stvar bude gora za Dodika, on je sve ove najave dodatno začinio porukama da će krenuti u “proces osamostaljenja” entiteta ako rezolucija o genocidu u Srebrenici bude usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. U ovom trenutku to više ne spominje.

Ne kreće se u proces osamostaljena tako što prvo prihvatite zakone visokog predstavnika kojeg ne priznajte. Povlačenje je vidljivo i u komentarima njegovih bivših saradnika.

Profesor Nenad Kecmanović je to pokazao komentarom u kojem spominje kako će “bošnjačke komšije” promijeniti svoju politiku kad Amerikanci budu dovoljno slabi.

“Ne treba imati iluzije da će bošnjačke komšije nešto promijeniti dok SAD ne budu dovoljno slabe ili dok im Donald Trump ne javi da ne računaju da će američki nosač aviona uploviti u Neumski kanal”, rekao je Kecmanović.

U prevodu, iz perspektive dominirajuće srpske politike, potrebno je sačekati bolja vremena.

Nastavi čitati

BiH

Sve više mladih porodica doseljava u bh. grad: Vrtić 90 KM, besplatan prevoz za učenike… (VIDEO)

Published

on

By

Zahvaljujući demografskim mjerama, ovaj grad je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj

Činjenica je da se u Ljubuški doseljavaju mlade porodice iz drugih hercegovačkih općina i gradova, a i drugih država, a razlog su brojne demografske mjere koje ovaj grad nudi posljednih godina. Cilj lokalnih vlasti je da mladi koji žive u Ljubuškom ostanu ovdje i da im se olakša život, ali i da se privuku nove mlade porodice u ovaj grad, i u tome uspijevaju.

Ljubuški posljednih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi podršku za porodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prevoz za učenike i podršku studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

“Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Ona kaže da su uslovi za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena porodica dobila je podršku pri kupovini prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovački kanton, daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.

Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje podršku i studentima, maturantima i penzionerima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerovatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih porodica ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije porodice iz Njemačke, porodicu iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

“Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijeli Zapadnohercegovački kanton usmjeren ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji.

Nastavi čitati

Najčitanije