Connect with us

USK

„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“: Unsko-sanski ‘Gvantanamo’, BiH je najslabija karika u balkanskom ping-pongu s migrantima

Published

on

Broj migranata u BiH porastao je u posljednjih nekoliko mjeseci a prema izvorima FRONTEX-a uskoro bi mogao biti i veći. Pojavila se zatvorska jedinica koji bi mogla biti detencijski centar za migrante van granica EU.

Vlast Unsko-sanskog kantona je u aprilu ove godine podigla prašinu oko sve većeg broja migranata koje Hrvatska vraća u BiH. Višegodišnja praksa koja je počela 2018. godine kroz tzv. „pušbekove“, nasilno vraćanje i odbranu evropskih granica i dalje je aktuelna, navode u USK. Kako kažu migranti u kampu Lipa kod Bihaća, “snažnije nego ikada”. Lome se ruke, noge, otimaju novac i telefoni, tvrde migranti, piše DW.

„Prešao sam rijeku i uhvatili su me nedugo nakon toga. Sve su nas udarali prvo palicama a onda su nam skinuli odjeću i nastavili udarati“, kaže Kamara Suioma iz Siera Leonea, pokazujući na polomljenu ruku.

„Polomili su me. Ruka mi je polomljena. Uzeli su mi sve pare, telefon i natjerali da se tako polomljen vratim kroz rijeku. Policija nas je pronašla tako pretučene i dovezla u Lipu”, kaže Kamara, koji je stigao prije dva mjeseca u Lipu, odakle želi što prije u Nizozemsku.

Tišina lokalnih vlasti

Iako je vidljivo da je broj migranata povećan u zadnje vrijeme u Unsko-sanskom kantonu, kamp Lipa još ima dovoljno slobodnih kapaciteta. Najviše migranata trenutno je iz Afganistana i Pakistana, zatim slijede Siera Leone i Gambija. Međutim, zanimljivo je i da pored rasta broja migranata kako u kampu Lipa tako i van njega u naseljenim mjestima, vlast USK ovoga puta nije pisala pisma državnim vlastima kao što je to radila u aprilu. Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić koji je ranije u nekoliko navrata upozoravao na povećanje broja migranata zbog hrvatskih pušbekova, za razgovor nije bio raspoložen.

Takođe, vlast u USK nije se oglašavala ni povodom izgradnje detencijskog centra unutar kampa Lipa, kao što je na to upozoravala prije nekoliko mjeseci.

„U Lipi je u tajnosti otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica gdje se trebaju smještati migranti kojima se zabranjuje kretanje“, poručio je Ružnić državnim vlastima u aprilu i rekao da je sve rađeno bez znanja lokalnih vlasti.

Centri za detenciju nisu novost i služe za zadržavanje lica za koja je potrebno izvršiti dodatne bezbjednosne provjere ili su već u prekršaju, odakle čekaju izručenje u prihvatni centar u Sarajevo ili na deportaciju u matičnu zemlju.

SOS poziv

Nakon nedavne presude Trgovačkog suda u Beču, koji je donio presudu o pritvorskom objektu unutar kampa Lipa da je nelegalno sagrađen i da iza svega stoji Austrija, od lokalne vlasti nema jasne reakcije.

„Sad su ga prozvali austrijski Gvantanamo, zato što je to austrijska organizacija. Bivši kancelar je finansirao to. Neko je to odobrio, građevinska dozvola nije izdata u Bihaću. Sudija je citirao moju izjavu da je to planirano da bude za smještaj svih osoba koja vrše krivična djela, migranti da se vrate u Bosnu i Hercegovinu”, oglasio se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, nakon presude suda u Beču.

Sud u Beču presudio je da je pritvorska jedinica unutar kampa nelegalno izgrađena, da je sve finansirala Austrija a da bi BiH mogla postati tampon zona u slučaju migrantske krize. Slučaj je podigao prašinu i u Austriji, nakon što se slučaj našao na sudu. Organizaciju SOS balkanske rute nazvala je ovu pritvorsku jedinicu Gvantanamom na Balkanu, nakon čega ih je tužila međunarodna organizacija sa sjedištem u Beču – ICMPD, koja stoji iza izgradnje, a koje je bliska Austrijskoj pučkoj stranci. Tužbu je odbacio Trgovački sud u Beču i praktično potvrdio navode SOS organizacije.

BiH kao najslabija karika

„Najveći apsurd je što se novac iz pristupnih fondova EU koji bi trebao pripremiti BiH za članstvo, koristi za ilegalne projekte. To kompromituje i Evropsku komisiju koja bi tu trebala da reaguje“, kaže za DW Petar Rosandić, predsjednik organizacije SOS balkanska ruta.

„Sudija je također utvrdio da je hrvatska granica zona bez vladavine prava. To je vođenje politike zbog „desnih” glasova u Evropi ali je sve to poražavajuće i licemjerno prema građanima BiH“, kaže Rosandić i dodaje. „To vam je balkanski ping-pong u kojem je BiH najslabija karika i tu ih svi pokušavaju vratiti. To će sve prije ili kasnije ponovo eskalirati”.

Mediji prenose izjavu Berharda Šragla, koordinatora za odnose sa javnošću ICMPD-a.

„Izgradnju privremenog objekta za zadržavanje naručiila je Evropska komisija sa ciljem proširenja postojećih kapaciteta“, navode između ostalog iz ove međunarodne organizacije.

Politika deportacije očigledno ne funkcioniše u zemljama EU, a najveći procenat migranata koji se domogne neke od zemalja dobije azil. Problem sa pritvorskom jedinicom u ovom slučaju je što BiH nema zakon koji bi reagulisao ko kontroliše taj centar, ni po kojem osnovu bi migranti bili zadržavani, s obzirom da već postoji takav centar u Istočnom Sarajevu.

„Mislim da taj centar nije potreban, imamo naš objekat u Istočnom Sarajevu. Imamo tamo naše zaposlene, to je objekat koji je pod nadzorom 24/7”, rekao je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa.

Albanija kao lukobran za migrante i BiH

Da se EU ozbiljno prihvatila posla kako bi pronašla neko rješenje za sve veći priliv migranata, govori i nedavno potpisan sporazum između Albanije i Italije. Dva premijera Edi Rama i Giorgia Meloni potpisali su sporazum o migraciji, kojim Italija želi otvoriti prihvatni centar na teritoriji Albanije zbog ogromnog priliva migranata sa juga.

Iako je bilo nekoliko pokušaja uspostavljanja ovakvih centara koji bi bili mjesto za traženje azila u EU, ideja nikada nije zaživjela. Ukoliko do toga dođe, a sporazumi pokazuju da hoće, to bi bio prvi put da EU iskoristi neku zemlju koja nije članica kao lukobran za migrante.

Bivši direktor odjeljenja za upravljanje granicama i migracijama u policiji Albanije Pellmb Nako, kaže da tu postoje i mnogi skriveni problemi.

„Izbjeglice će pokušati ilegalno preći granicu u Crnu Goru iz Albanije, a zatim u Hrvatsku. I onda je pitanje: Ako zatraže azil u Hrvatskoj i budu odbijeni, gdje će biti deportovani? U Albaniju ili u Italiju”?

Nema nazad

Upravo bi se u toj tački mogla pojaviti BiH, koja već sada ima dovoljno kapaciteta za prijem migranata iako ne postoji dovoljno razrađen državni plan kako se nositi sa svim problemima – od kontrole granice pa do činjenice da RS ne dozvoljava gradnju bilo kakvog centra za migrante na njenoj teritoriji. Što se tiče pritvorskog dijela kampa Lipa koji je kao takav i izgrađen, niko i dalje ne zna da li će on i kada biti u funkciji, u čijoj je nadležnosti i da li će uopšte služiti za tu namjenu ili neku drugu svrhu.

Za Muhameda Barsa iz Afganistana, taj podatak ne znači mnogo. Sa 18 godina već ima tri loša iskustva sa hrvatskom policijom ali ne odustaje. Ne zanimaju ga priče o zatvoru, samo želi što prije da se domogne Francuske.

„Vidio sam da ima neka ograda visoka, da sve izgleda kao zatvor ali da je prazno. Ovdje nema problema nikakvih u kampu da bi neko bio uhapšen ali mene to ne zanima. Ja ću da pokušavam preći pa makar me ubili“, kaže Muhamed, pokazujući rane na tijelu od posljednjeg pokušaja prelaska hrvatske granice.

„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“.

USK

Bosanska Krupa: Muškarac teško povrijeđen prilikom pada s krova garaže

Published

on

By

U naselju Pištaline, na području grada Bosanska Krupa, dogodila se nesreća u kojoj je povrijeđena jedna osoba.

Muškarac H.J. (54) prilikom rada na krovu garaže izgubio je ravnotežu i pao s visine na betonsku podlogu ispod.

Kako saznajemo, nesreća se desila jučer tokom popodnevnih sati. Muškarac je, prema svemu sudeći, nespretno stao na krov garaže, što je izazvalo njegov pad. Prilikom pada, zadobio je teške povrede, te je odmah prevezen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

Ljekari su mu pružili hitnu medicinsku pomoć, a zbog ozbiljnosti povreda, H.J. je zadržan na Odjelu ortopedije na daljem liječenju i oporavku. Njegovo stanje je stabilno, ali će biti pod stalnim nadzorom zdravstvenih radnika.

Nastavi čitati

USK

USK – U sudaru traktora i automobila jedna osoba teško povrijeđena

Published

on

By

U jučerašnjoj teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u ulici Biščani u Bosanskom Petrovcu, jedna osoba je zadobila teške povrede.

Nesreća se dogodila kada je automobil, uslijed neprilagođene brzine, udario u prikolicu traktora koji je bio u pokretu.

Prema informacijama s terena, vozač automobila nije uspio na vrijeme reagirati i udario je u traktor, usljed čega je vozač traktora zadobio teške povrede. Povrijeđeni vozač traktora odmah je prevezen u Kantonalnu bolnicu, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. Njegovo stanje je trenutno stabilno, ali se nalaze pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja, piše Dijasporainfo.

Policija je odmah izašla na mjesto nesreće, a nakon uviđaja, vozač automobila je priveden i sumnjiči se za počinjenje “teških krivičnih djela protiv sigurnosti javnog prometa”. Istraga je u toku kako bi se utvrdili svi detalji nesreće, a sumnja se da je neprilagođena brzina vozača automobila bila glavni faktor koji je doprinio ovoj tragičnoj situaciji.

Nastavi čitati

USK

Premijer Hušić odgovorio Ružniću: “Vlada Unsko-sanskog kantona je stabilna”

Published

on

By

Premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić oglasio se povodom izjava koje je bivši premijer tog kantona Mustafa Ružnić dao medijima nakon prelaska zastupnice Senite Handukić u Narodni evropski savez.

Ružnić je tom prilikom naglasio da ta stranka svakodnevno radi na smjeni aktuelne kantonalne vlade, nagovijestivši da imaju rok do kada planiraju promjene u vlasti, koji za sada ostaje interno pitanje između njih i njihovih partnera.

Hušić je, reagirajući na te izjave za Fenu, istakao da je Unsko-sanski kanton politički stabilan te da javnost može jasno vidjeti ko u političkom prostoru tog kantona djeluje kao faktor stabilnosti, a ko ima za cilj rušenje postojeće vlasti.

“Vlada Unsko-sanskog kantona je stabilna, a klubovi zastupnika SDA, SDP i NiP-Pomak u Skupštini Unsko-sanskog kantona opredijeljeni su da zajedno nastave upravljati kantonom na zakonit, predvidljiv i dijaloški način”, poručio je Hušić, naglašavajući predanost zakonitosti i kontinuitetu trenutne vlasti.

Hušić je ocijenio kako postoje političari i stranke koje bez valjanih argumenata pokušavaju stvoriti medijski i politički pritisak na vladajuću većinu i kantonalnu Vladu. “Vlada USK i njeni članovi dokazali su dosadašnjim radom svoju kompetentnost i integritet kako na profesionalnom tako i na ljudskom nivou”, smatra Hušić.

Navodi da je sadašnja vlada posvećena dugoročnim ciljevima stabilnosti i funkcionalnosti kantonalnih institucija.

“Za nas, kao predstavnike političkih stranaka koje su odgovorne za izvršnu i zakonodavnu vlast u kantonu, ne postoji dilema”, stojimo iza aktuelnog saziva Vlade.

To se zove politička lojalnost i uvjerenje u ispravnost onoga što radimo u proteklih godinu dana, u duhu saradnje i dogovora – kaže Hušić.

Dodao je kako trenutne aktivnosti kantonalne vlade nisu motivirane predizbornim interesima, već su rezultat odgovornog pristupa temeljenog na programu rada, koji je usmjeren na stabilnost i interese građana USK.

“To jasno pokazuje koje političke stranke u ovom trenutku preuzimaju odgovornost i rješavaju probleme, dok druge provode strategiju rušenja vlasti pripremajući se za naredne izborne cikluse”, zaključio je Hušić.

Oglasili su se i klubovi zastupnika SDA, SDP-a i NiP-Pomaka u Skupštini Unsko-sanskog kantona ističući da krajiška javnost vidi ko je faktor stabilnosti, a ko ima agendu rušenja, saopćila je SDA USK.

Potvrdili su Hušićeve riječi da je Vlada USK stabilna.

Nastavi čitati

Najčitanije