Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pita se politolog Alexander Rhotert u tekstu koji je napisao za DW.

Aleksander Rhotert je autor i politolog. Studirao je političke nauke i istoriju s fokusom na međunarodne odnose i istoriju Jugoslavije. Radio je za OESS, UN i EU između 1997. i 2016., uglavnom u BiH.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na taj scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u septembru rekla da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u, “ali preduslov za to je da se Srbiju tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku saradnju s Moskvom”.

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još direktnije: “S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”

Srbija se naoružava

Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sistemima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao “leteće tenkove”. Osim toga tu su i kineski protuzračni sistemi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila hiljade dronova od Irana koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

List Ekonomist je 2021. pisao da komšije Srbije plaši to što je Beograd u “šopingu oružja”. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je budžet Beograda za odbranu od 1.3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova Beograd ima više tog oružja od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovina na trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerovatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i s 250 američkih protivoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sistema, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, nezavisna Ukrajina više ne bi postojala u sadašnjem obliku.

Projekt “Srpski svet”

Postavlja se pitanje zašto Srbija godinama gomila arsenal naoružanja a da pritom nije bilo prijetnji komšija. Planira li predsjednik Aleksandar Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta “Srpski svet”, donekle umanjene verzije Velike Srbije bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj istorijski nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.

Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade služilo je pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.

Sveopći srpski sabor

Početkom juna 2024. godine Vučić je u Beogradu predvodio “Sveopći srpski sabor” s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje “Srpskog sveta” u “Sveopćoj srpskoj deklaraciji”. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao “nacionalni interes Srbije”.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija “vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana”.

Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: “Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. juna ove godine u Beogradu, […] nije samo deklarativni akt već opasan državni dokument.”

Sprema li se novi rat na Balkanu?

Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage “spremne za rat”. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile lake mete za agresivni ekspanzionizam Beograda.

Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.

Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao.

U avgustu je Washington ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.

Milorad Dodik i dalje gura priču o raspadu Bosne i Hercegovine

Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao hiljade pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Iako je nakon posjete direktora CIA Williama Burnsa Dodik tvrdio da RS nikada nije bila za secesiju, ubrzo se ponovo vratio na staru retoriku. U tom smjeru ide i posljednji njegov intervju dat ovih dana beogradskim Večernjim novostima.

Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerovatno da bi Srbija mogla poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.

Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell. A on, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u sinoć oko 18:20 sati na Jadranskoj magistrali blizu mjesta Podgradina. Poginula su dva muškarca, a četiri su osobe povrijeđene, potvrdila je ranije dubrovačko-neretvanska policija.

U nesreći su sudjelovala četiri osobna vozila, a na intervenciju su izašle sve hitne službe. Zbog nesreće saobraćaj na dionici Opuzena i Komarne bio je prekinut.

Kako su naveli iz policije, nesreća se dogodila na zavoju iznad skretanja za kamenolom Glavice, u smjeru Neuma, iza mjesta Podgradine, gdje je jedan od automobila zagrebačkih registarskih oznaka u kojem su se nalazila dva muškarca iz Trogira i Kaštela, završio kobnim ishodom.

Kako piše Slobodna Dalmacija, jedan od povrijeđenih, mladi granični policajac, hitno je helikopterom prevezen u KBC Split, dok je vozilo hitne pomoći odvezlo drugog povrijeđenog u splitsku bolnicu.

Treća povrijeđena osoba prebačena je u Opću bolnicu Dubrovnik, dok je četvrta zbrinuta u bolnici u Mostaru.

Bio je sudar četiri vozila. Intervenirao je JVP Metković. Izvukli smo dvoje mrtvih, a ima više povrijeđenih – potvrdio je zapovjednik JVP-a Metković, Jure Pilj.

Od 1. januara u Njemačkoj će se znatno povećati granica za utvrđivanje doprinosa za zdravstveno, zdravstveno i penziono osiguranje. Evo kome doprinosi rastu.

Osobe s višim primanjima morat će se pripremiti za veće socijalne doprinose u idućoj godini. Odobrena je odgovarajuću uredbu njemačkoj ministra rada Hubertusa Heila (SPD) u srijedu. Uredba sada mora proći Savezno vijeće – što je formalnost. Prethodno se o tome sedmicama vodila rasprava, pišu njemački mediji.

Na udaru osobe s visokim primanjima

Usklađivanje granica obračuna doprinosa zapravo se odvija rutinski. Limiti se temelje na plaćama – a budući da su one u 2023. porasle za 6,44 posto, shodno tome trebalo bi povećati i limite doprinosa.

To posebno osjete osobe s visokim primanjima, jer više granice procjena znače da na veći dio njihove plate utječu doprinosi za socijalno osiguranje. Bivši ministar financija Christian Lindner (FDP) isprva je blokirao povećanje ove granice i vezao ga uz porezne zahtjeve.

Granica za procjenu doprinosa povećat će se za 337,50 eura 2025. godine.

Prema uredbi, granica za utvrđivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se sa 62.100 na 66.150 eura godišnje ili sa 5.175 na 5.512,50 eura mjesečno. To znači da se do ove visine plate odbijaju doprinosi za zdravstveno osiguranje. Osim toga, doprinosi se više ne povećavaju.

U penzionom osiguranju granica za utvrđivanje doprinosa trebala bi se povećati na 8.050 eura mjesečno (96.600 godišnje).

U 2024. godini granica je iznosila 7.450 eura u novim saveznim zemljama i 7.550 eura u starim saveznim zemljama. Nakon što su istočne i zapadne penzije usklađene s posljednjim povećanjem penzija u ljeto, jedinstvena nacionalna granica procjene sada se također primjenjuje na penzione doprinose, pišu njemački mediji.