Connect with us

USK

Vrijednost projekta 800.000 KM: U Bosanskoj Otoci gradi se novi pješački most

Published

on

U Bosanskoj Otoci se uveliko izvode radovi na izgradnji pješačkoga mosta koji su otpočeli prije tri mjeseca i koji će lijevu obalu rijeke Une povezati s gradskom džamijom na riječnoj adi i tako skratiti put džematlijama do ovoga vjerskog objekta ali i do desne obale Une i mjesne zajednice Otoka 2. Sredstva za izgradnju ovoga mosta u iznosu od 800.000 maraka osigurali su Vlada Federacije BiH i Grad Bosanska Krupa a građevinski radovi bi trebali biti okončani do kraja građevinske sezone.

Budući drveni pješački most na Uni izgradnjom konstrukcije postepeno poprima svoj konačni izgled. Nakon salivenih betonskih zidova na lijevoj i desnoj obali rijeke, položeni su šipovi u riječno dno a potom izgrađena prva od četiri dionice konstrukcije mosta koje će povezati dvije obale. Radovi se odvijaju predviđenom dinamikom i ukoliko ne bude vremenskih nepogoda, bit će okončani do Nove godine. Kako sam kaže Armin Halitović gradonačelnik Bosanske Krupe, najvažnija etapa je izaći iz vode te spojiti dvije obale sa nosačima, ali i ostali radovi neće biti ništa manje zahtjevni.

Pješački drveni most preko Une, kada bude izgrađen, mještanima Bosanske Otoke skratit će put pri dolasku u džamiju na velikoj adi ali i krasiti dio Otoke na samom ulazu u ovo mjesto. Dursum Halilović, mještanin i kovač kaže kako most povezuje dvije džamije što je mještanima bitno, baš kao i to da će im biti riješen jedan veliki problem. Nedaleko od mosta koji se gradi, nekoliko stotina metara nizvodno, nekad davno bio je sagrađen drveni pješački most koji je također povezivao lijevu obalu rijeke Une s haremom stare gradske džamije na adi koju je srpski agresor minirao tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata. Zubom vremena stari pješački drveni most je propao a danas o njegovom postojanju svjedoče tek stari drveni šipovi koji strše iz rijeke Une. Naš sagovornik, Dursum se, kako kaže, i danas sjeća kazivanja svoga rahmetli oca o nekadašnjem starom mostu.

Izgradnjom ovog pješačkog mosta Grad Bosanska Krupa dobit će još jedan u nizu mostova koji godinama povezuju obale rijeke Une i njegove građane. Mostovi su osim obala oduvijek povezivali i ljude oslonjene jedne na druge pa će tako biti i u budućnosti.

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća

Published

on

By

U naselju Todorovo, općina Velika Kladuša došlo je do provale u džematsku kuću.

Prema informacijama koje smo dobili, ulazna vrata kuće su oštećena, a jedan od prozora je razbijen, što sugerira nasilno i neovlašteno ulazak u objekt.

Policija je obaviještena o ovom incidentu i trenutno tragaju za počiniteljima. Detalji o eventualno ukradenim predmetima iz kuće još nisu poznati.

Nastavi čitati

Najčitanije