Connect with us

BiH

Prof. Mesihović tvrdi: ‘Uvjeren sam da Dragan Čović, slično kao i Sebija Izetbegović, nema vjerodostojan magisterij’

Published

on

Umirovljeni profesor Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru Behdžet Mesihović iznosi sumnju u vjerodostojnost akademskog obrazovanja predsjednika HDZ-a BiH

 

Izvor: Nacional.hr
Razgovarao: Boris Pavelić

 

Mostarac Behdžet Mesihović umirovljeni je profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. U listopadu prošle godine na svom profilu na Facebooku javno je iznio sumnju u vjerodostojnost magisterija predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je, prema biografskoj natuknici na službenoj internetskoj stranici HDZ-a BiH, magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Tu sumnju profesora Mesihovića ovih dana aktualizirao je mostarski portal Tacno.net.

Nacional.hr je Mesihovićeve tvrdnje pokušao provjeriti na četiri adrese: na Mašinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“, na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te u HDZ-u BiH.

Do rata, Univerzitet „Džemal Bijedić“ bio je jedina akademska institucija u Mostaru, a profesor Mesihović predavao je na Mašinskom fakultetu Univerziteta. S Mašinskog fakulteta Nacional je dobio odgovor kako nam ne mogu odgovoriti je li Dragan Čović magistrirao na toj instituciji, i to zato što je cijela arhiva Mašinskog fakulteta prenesena na Strojarski fakultet Sveučilišta u Mostaru. To sveučilište, kao što je poznato, osnovano je u prvoj polovini devedesetih godina, kao “hrvatska” akademska institucija u BiH, na poticaj i uz kontrolu HDZ-a BiH te uz pomoć hrvatskih vlasti.

Sa Strojarskog fakulteta ignorirali su pitanja Nacionala ne odgovorivši na njih, a istu sudbinu doživjela su i pitanja koja smo poslali HDZ-u BiH.

S Mašinskog fakulteta u Sarajevu, kojemu smo pitanje o Čovićevu magisteriju postavili zato što kruže i glasine da Čović nije magistrirao u Mostaru, nego u glavnom gradu BiH, dobili smo odgovor da Čović na tom fakultetu nije magistrirao.

Budući da nadležne institucije odbijaju odgovoriti, Nacional je profesoru Mesihoviću ponudio da u formi intervjua objasni svoje sumnje te da iznese ključne informacije o svojoj akademskoj karijeri i ratnoj sudbini.

NACIONAL: Profesore Mesihović, predstavite ukratko svoju akademsku karijeru…

Prije rata izabran sam za redovitog profesora na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Bio sam šef katedre za matematiku na Građevinskom fakultetu, a honorarno sam radio i na Mašinskom fakultetu. Poslije rata izabran sam za profesora na sarajevskom univerzitetu. Tako da sam izabrani redoviti profesor i na Univerzitetu u Sarajevu i na Univerzitetu u Mostaru. Danas sam u mirovini.

NACIONAL: Javno ste iznijeli sumnje u vjerodostojnost magistarskog rada predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Zašto?

Uoči rata, na posljednjem magistarskom studiju Mašinskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, predavao sam predmet Numerička analiza i programiranje (NAIP). Prema podacima u životopisu gospodina Čovića, on je trebao pohađati i položiti taj predmet, ali se nikada nije pojavio na nastavi niti je položio NAIP. Predavao sam sam, nisam imao suradnika, pa Čović taj predmet nije mogao položiti ni kod koga drugoga nego kod mene. Ako nije položio NAIP, nije mogao ni magistrirati. A u njegovom životopisu piše da je na Strojarskom fakultetu u Mostaru magistrirao 1989. godine. Te godine jedini strojarski fakultet u Mostaru bio je Mašinski, na kojem sam ja predavao NAIP.

NACIONAL: Je li to jedina vaša sumnja?

Nije. Na istom Mašinskom fakultetu jedan predmet, koji je Čović također trebao položiti, držao je profesor kojega odlično poznajem. I on je svoj predmet predavao sam. U veljači 2021. godine našao sam se s njim, a kada sam mu rekao o čemu želim razgovarati, dobri čovjek je, s očiglednim strahom, tražio da to bude usamljeno mjesto bez ljudi. Bilo je hladno i nismo se dugo zadržali, jer je osjetljivog zdravlja, što je posljedica višemjesečnog zatočeništva u logoru, u vrlo teškim uvjetima. Na pitanja o tome je li Dragan Čović pohađao i položio njegov predmet na Mašinskom fakultetu, pokazao je takav panični strah da je to za mene predstavljalo dokaz da je moja sumnja opravdana, jer u suprotnom, moj prijatelj profesor jednostavno bi, bez straha, potvrdio da je Čović položio njegov predmet. Našem razgovoru svjedočio je jedan čovjek. Pored toga, jedan drugi profesor, bivši dekan Strojarskog fakulteta, tvrdio mi je da je Čović svoj magisterij branio u Sarajevu, a ne u Mostaru. Ne magistrira se svaki dan, pa bi taj profesor morao znati kada je i gdje Čović polagao magisterij, tim više što Čović nije bilo tko.

NACIONAL: Provjerio sam tu tvrdnju o Čovićevu navodnom magisteriju u Sarajevu. S Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu potvrdili su mi da Čović nije magistrirao u Sarajevu…

Vidite da je tu mnogo nejasnoća. Treba to raščistiti. Pokušao sam razgovarati s još nekoliko bivših profesora s mostarskog Mašinskog fakulteta, ali svi se ustručavaju govoriti, a naročito se boje istupiti javno. Ti ljudi imaju pravo ostati anonimni da ne bi bili izloženi pritisku i neugodnostima, tim više što su neki od njih bili zatočenici logora HVO-a, kao i ja. Ali ja se ne bojim. Imam 82 godine, a svi moji su u inozemstvu. Neugodnosti, naravno, ne bih volio, ali pretrpjet ću, jer drugačije se ništa neće raspetljati. Uvjeren sam da Dragan Čović nema vjerodostojan magisterij i želim da ta istina dopre u javnost.

NACIONAL: Tražio sam od Mašinskog fakulteta mostarskog Univerziteta „Džemal Bijedić“ da mi kažu je li Čović kod njih magistrirao. Odgovorili su da mi ne mogu dati tu informaciju jer je njihova arhiva na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pitao sam isto i taj fakultet. Od njih nisam dobio odgovor premda sam zvao nekoliko puta i tražio da mi odgovore…

Neće vam, bojim se, ni odgovoriti. Oni su zatvorena sredina. Sveučilište u Mostaru pod kontrolom je HDZ-a BiH. Mostar je podijeljen grad. Na desnoj obali Neretve je HDZ, a na lijevoj SDA. Sve je doslovno podijeljeno, poduzeća, gradske firme…

Kompletan intervju čitajte ovdje.

 

BiH

Helez: Na pet mjesta proizvodimo dronove, a imamo i jače stvari – pozivam Dodika da to vidi

Published

on

By

“Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno”, kazao je za N1 ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Helez je u Danu uživo ponovio da su postojali paravojni kampovi na području entiteta Republika Srpska, ali da su bili “privremenog karaktera” i da ih svake godine pohađaju “studenti i srednjoškolci”. Državni ministra je kazao kako je “50 svjedoka pred Tužilaštvom BiH” potvrdilo njegove navode.

Također, Helez je odgovorio i na optužbe članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović kako “huška na rat” odgovorivši da to ne radi, nego radi posao koji bi trebala raditi Cvijanović sa druga dva člana državnog predsjedništva.

Jučer je održana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona, ali i o zakonu o sudu. Vi ste iskoristili pravo veta i skinuli oba zakona sa dnevnog reda?

Nisam ja iskoristio pravo veta, ali sam upozorio predlagača da ću ga iskoristiti i onda je predlagač povukao zakon. Zbog čega sam to uradio? Prvo, taj zakon je zakasnio i drugo – nije prošao sve procedure, nije rezultat političkog dogovora. Nije mi odgovarala ni suština, u jednom članu se reguliše izbor Predsjedništva i govori se samo o tri kantona, što je nonsens i kontra svih presuda u Strazburu. Ključno je – da smo pustili da ovaj zakon prođe onda bi imali dva izborna zakona i to nema nigdje u svijetu. Bio sam opravdano protiv toga.

U prijedlogu HDZ-ovog zakona nema rješenja za slučaje “Sejdić i Finci”, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali iz ove stranke opravdavaju zakon time što je “privremenog karaktera”?

Prvo ovaj zakon je kontra Ustava BiH i nije evropski.

Iz HDZ-a i jučer optimistični, iako je zakon povučen s dnevnog reda, nadaju se domaćem rješenju. Ima li uopšte mjesta za ovaj optimizam?

Vijeće ministara BiH funkcioniše. Normalno održavamo sjednice i usvajamo dnevne redove. Nema tu nikakvih problema. Nama je da se dogovaramo i radimo. Ono što usaglasimo to će ići.

A šta je sa radom Parlementa BiH?

To za Parlement trebate pitati nekoga drugog.

CIK je danas raspisala izbore za 6. oktobar i to na osnovu Izbornog zakona BiH, koji je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio 26. marta ove godine. Po kojem će zakonu glasati birači u Republici Srpskoj?

Jedan jedini je izborni zakon – to je ovaj što je nametnuo visoki predstavnik i on obavezuje sve strukture vlasti. Oni sami ne priznaju taj entitetski izborni zakon.

Zakon o sudu i dalje je sporan zbog lokacije. Sporan je bio i posljednji prijedlog po kojem bi Parlamentarnoj skupštini bio dat rok da se odredi mjesto novog apelacinog vijeća. Kako će ovo pitanje biti riješeno?

Govorim u lično ime, potpuno je nebitno da li će biti u Istočnom Sarajevu ili Banjaluci. Mislim da će to nakon dvije godine biti smješno da smo se prepirali oko toga.

Šta će biti sa daljim reformama, činjenica da smo zapeli na EU putu. Hoće li se nastaviti integracija nakon glasanja o rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer u ovom trenutku su podignute tenizije i na neki način je blokiran rad državnih institucija?

Rezolucija će biti usvojena, ništa se strašno neće desiti ovdje i u Srbiji. I dalje će život ići normalnim tokom. Dobro bi bilo da Srbija prizna genocid jer je to presuđeno na Sudu. Iskreno mislim da se tu najviše štete nanosi srpskom narodu, jer ako bi priznali genocid tačno bi se znalo ko je to uradi, ali ako se negira – stavlja se ljaga na cijeli narod, pa i državu Srbiju. Nama je ovdje živjeti, bila rezolucija ili ne. Nama će uvijek Srbija biti susjed i mi ćemo uvijek biti suverena država Bosna i Hercegovina.

Kako komentarišete optužbe na vaš račun Željka Cvijanović, iznesene pred Vijećem sigurnosti UN-a, da dajete ratnohuškačke izjave i da je BiH evropsko leglo “džihadista”?

Mi smo došli u tu tužnu, jadnu situaciju u Bosni i Hercegovini da je jedan čovjek u entitetu stavio sve pod svoju kontrolu. Imam osjećaj da, ne daj Bože, taj nesretni Dodik dođe u učionicu i pobije 30 đaka da bi Cvijanović rekla “svaka čast”. Ona je rekla da huškam na rat zato što pravim rezervni sastav, a to bi trebala raditi Cvijanović sa ostala druga dva člana Predsjedništva zato što su vrhovni komadantni OS BiH. Čudi me njeno neznanje, a i to da ima “džihadista” je mržnja prem BiH.

Šta je sa paravojnim kampovima u RS-u i proizvodnjom dronova, kako ste ranije izjavljivali?

Kampovi su postojali, bili su privremeni i oni se prave svake godine od studenata i srednjoškolaca. Mi imamo te informacije. Kada sam iznio to u javnost, pred Tužilaštvom BiH se javilo preko 50 svjedoka da je bilo kampova. Zar mislite da oni ne bi podnijeli krivične prijave protiv mene da nisam u pravu? Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno. Ja se ponosim namjenskom industrijom i ona je doživjela ekspanziju.

Pixabay

Ima li potrebe da se Bosna i Hercegovina naoružava?

Želim reći da su te priče o naoružavanju (u regiji) prenapuhane. Imamo sporazum o balansu u naoružavanju u regiji, sve se kreće u dogovorenim odnosima.

Kritikuju vas zbog izjave kako “imate plan” u slučaju pokušaja otcjepljenja dijela Bosne i Hercegovine?

Kakav bih ja bio ministar odbrane ako ne bih imao plan? Po stoti put kažem da nikada nijedan dio Bosne i Hercegovine se ne može otcijepiti. Može se desiti da to neko pokuša, ali onda se pokreću svi mehanizmi međunarodnih i domaćih institucija. Ne dao Bog da se desi rat, kao što je 1992., mi imamo Oružane snage. Svi obavještajni podaci, kojima raspolažem, kažu da je mirna situacija u državi. Ja ovo govorim da vide da ima ko braniti BiH i onda kada se uplaše kažu “naša država” i meni ih je tada drago slušati.

Nastavi čitati

BiH

Nema para za terapije, pacijenti umiru, a direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja povećana plaća za 30 posto

Published

on

By

Dvadeset petog aprila ove godine na prijedlog ministra zdravstva Vlada KS donijela je odluku o povećanju plaće do 30 posto od osnovne plaće direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muameru Kosovcu, koju potpisuje kantonalni premijer Nihad Uk.

Odluka je donesena “na osnovu pozitivnog poslovanja” pomenutog kantonalnog zavoda”.

“Uvećanje osnovne plaće direktoru Zavoda iz tačke I ove odluke, a saglasno članu 15. Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kantona Sarajevo, odobrava se na osnovu pozitivnog poslovanja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2022. godinu”, stoji u odluci, piše Raport.

U vrijeme kada nedostaje prijeko potrebnih lijekova, naročito potrebnih onkološkim pacijentima, kojima život sad visi o koncu, dok su kao olakšice uvedene elektronske uputnice, pa iskustva pokazuju da su umjesto olakšavajućih, otežavajuće okolnosti u pitanju, kad se magnetna rezonanca čeka po osam mjeseci, kad se nude zamjenske terapije koje često ne ferceraju na željeni način, dok su zidovi bolnica oronuli, dok po svim zdravstvenim institucijama nedostaje kadar…, dok nema para za sve nabrojano, a ima toga još, plaća direktoru Zavoda se povećava. I za to ima novca. Za pozitivno poslovanje.

Nastavi čitati

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

Najčitanije