Među najopasnijim novim vrstama loših vozača su oni koji zaista misle da samovozeći automobili već postoje. Do sada su uglavnom bili ograničeni na Teslu, ali čini se da je zabluda zarazna.

Uzmimo za primjer ovog vozača Fordovog pick-up automobila, koji je snimio sebe kako se opušta na zadnjem sjedištu dok automobil vozi po autocesti brzinom od 135 km na sat bez ikoga na vozačevom sjedištu, pritom ugrožavajući sve u blizini.

Video o kojem je riječ postavio je korisnik Instagrama @__c.crawford__. Dotični Cameron James prikazan je kako leži na zadnjem sjedištu svog automobila Ford F-450 bez ikoga za volanom.

Ford nudi više nivoa automatizacije vožnje, a BlueCruise bez korištenja ruku je vrhunska tehnologija za automatizaciju ove kompanije. Ipak, BlueCruise nije samovozeća tehnologija jer Ford naglašava da vozač mora cijelo vrijeme paziti na cestu. Ford koristi sustav nadzora vozača kako bi to osigurao, a on će se deaktivirati ako vozilo posumnja da je vozač nepažljiv.

Ali F-450 čak nema BlueCruise. Najnaprednija pomoć koju Ford nudi na ovom modelu je kombinacija adaptivnog tempomata i održavanja voznog traka. Dizajnirani su da ih koristi vozač koji drži volan, a Ford to pokušava nametnuti senzorima pritiska na volanu koji provjeravaju jesu li ruke zaista na njemu. Ali vlasnik ovog auta našao je način kako prevariti te senzore.

Video je u međuvremenu uklonjen s Instagrama, ali ne prije nego što ga je ntko prekopirao pa će na internetu zauvijek ostati snimak ovog “genijalca” koji slijepo vjerujući u nepouzdanu tehnologiju rizikuje svoj život i živote drugih, javlja Jutarnji.hr.

Pariški sporazum iz 2015., koji je trebao ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih razina, već je prekršen, prema europskim naučnicima koji su otkrili da je prošlo ljeto bilo najtoplije na Zemlji u posljednjih 2.000 godina na sjevernoj hemisferi.

Tačnije, nove procjene, izvedene iz zapisa o godovima drveća, pokazuju da je ljeto 2023. bilo 2,07 stepeni Celzijevih toplije od predindustrijskih razina, što znači da se svijet zagrijao iznad prethodnih procjena, prema kojima je količina bila 1,48 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskih razina razine. Relativno oskudni podaci o južnoj hemisferi, koja drugačije reagira na klimatske promjene od svoje sjeverne, otežavaju donošenje zaključaka o klimi te regije u protekle dvije hiljade godina, kažu naučnici, zbog čega se njihova studija usredotočuje na sjevernu hemisferu.

Novo otkriće

Uprkos tome, novo otkriće nije iznenađenje za klimatologe nakon što smo vidjeli rekordne temperature koje su zahvatile SAD, Evropu, Kinu i druga područja diljem svijeta tokom cijelog prošlog ljeta. Bilo je dovoljno vruće da se morski led na Antarktiku otopi do neusporedivih niskih razina i izazove najgoru sezonu šumskih požara u Kanadi dosad, koji su spalili neviđenih 45 miliona hektara zemlje.

“Nisam iznenađen”, rekao je Jan Esper, klimatolog sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Njemačkoj, novinarima tokom brifinga za novinare. “Zabrinut sam zbog globalnog zatopljenja – to je jedna od najvećih prijetnji.”

Povrh globalnog zatopljenja potaknutog emisijama stakleničkih plinova, prvenstveno rezultatom ljudskih aktivnosti kao što je sagorijevanje ugljena, neusporedivu vrućinu 2023. pogoršao je El Niño, vremenski obrazac koji se ponavlja u Tihom okeanu i povezan je s višim temperaturama na prosjek. Naučnici kažu da globalno zatopljenje uzrokovano plinovima koji zadržavaju toplinu zapravo jača El Niño u posljednjih 60 godina, što utječe na vrijeme u cijelom svijetu skokovima temperatura koje su već visoke, što rezultira toplijim, dužim ljetima s jakim toplinskim valovima poput onih viđenih prošle godine.

Iako vremenski obrazac sada slabi prema neutralnim uvjetima, znanstvenici upozoravaju da će ovo ljeto vjerovatno ponovno oboriti rekorde. Već je objavljeno da je april najtopliji zabilježen nakon što je ekstremna vrućina oceana trajala 13. mjesec zaredom, prema Službi Evropske unije za klimatske promjene Copernicus.

Globalni rast temperature

“Tako je očito da bismo trebali učiniti što je više moguće, što je prije moguće”, rekao je Esper.

Esper i njegov tim analizirali su arhivske podatke o temperaturnim fluktuacijama iz godine u godinu zabilježene u širinama godova drveća, za koje znanstvenici kažu da su jedini pouzdani zapisi koji pokrivaju zadnjih 2.000 godina.

Uspoređujući zapise o godovima drveća s ranim instrumentalnim podacima, razdoblje od 1850. do 1900. navedeno u Pariškom protokolu iz 2015. za opisivanje predindustrijskih temperatura “bilo je nekoliko desetinki Celzijevog stupnja hladnije nego što se mislilo”, kažu znanstvenici. Ponovnom kalibracijom te osnovne vrijednosti, za koju kažu da je prvo izračunata pomoću rijetkih i ponekad nedosljednih instrumentalnih podataka iz 19. stoljeća, otkrili su da se naš planet zagrijao za 2,07 stepeni Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama, što je više od onoga što su prethodne procjene sugerirale.

Nalazi su također u skladu s nedavnim izvještajem Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koje potvrđuje da će 2023. biti najtoplija godina zabilježena, vjerovatno u posljednjih 100.000 godina. “Stanje klime u 2023. dalo je zloslutno novo značenje izrazu ‘izvan grafikona'”, stoji u saopćenju WMO-a.

Naučnici kažu da temperaturna razlika između povijesnih podataka o godovima stabala i instrumentalnih podataka “temeljno dovodi u pitanje izračun temperaturnih raspona razmatranih u Pariškom sporazumu iz 2015.” Novi rezultati znače da je cilj, koji je tražilo gotovo 200 zemalja kao dio sporazuma da se izbjegne globalno zagrijavanje za 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih razina, “već zamijenjen”, prema novoj studiji.