Connect with us

BiH

Almirov uspjeh u inat predrasudama o Romima: Odlikaš koji se sprema za fakultet

Published

on

U zemlji, čiji je ustav Sud u Strazburu proglasio diskriminatornim upravo prema ovoj manjini, živi između 25.000 i 50.000 Roma, navodi UNICEF

Kada ga je u srednjoj školi profesorica, zajedno sa još dva druga, optužila za krađu, odlikaš Almir Agić pobacao je sve sa stola.

Almir, kao i njegova dva tada optužena druga, su Romi, pripadnici manjine koja je najviše od svih manjina u Bosni Hercegovini (BiH) na udaru predrasuda i stereotipa. Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na evropskom putu navodi da su Romi najranjivija manjina u toj državi sa najnepovoljnijim uslovima.

Ostatak razreda u ovom slučaju stao je na njihovu stranu, kontaktirana je razrednica, Almiru je vladanje smanjeno sa pet na jedan i poslan je pet puta sedmično na razgovore za kontrolu bijesa.

“Naravno, ja se kajem zbog toga šta sam uradio, to je bila baš velika greška. I bilo je baš ružno od mene,” priča sada 21-godišnji mladić u podcastu Radija Slobodna Evropa.

Kaje se zbog toga što je pobacao stvari, ne zbog krađe. Jer ukrao, kako kaže, nije.

“Sve što sam uradio, ja sam uvijek priznao”, kaže Almir. Na kraju, dodaje i psihologinja je shvatila da on nije takav tip, a razrednica mu je mnogo pomogla.

U zemlji, čiji je ustav Sud u Strazburu proglasio diskriminatornim upravo prema ovoj manjini, živi između 25.000 i 50.000 Roma, navodi UNICEF.

Osnovnu školu pohađa 69 posto romske djece, a 23 posto srednju, kažu u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.

Među onima koji su, uz sve prepreke, završili srednju školu je i Almir Agić. Kako je poslati romsku djecu u školu zna njegova majka Amira. Uvijek je bilo, kaže ona u podcastu, pogleda sa strane, bez obzira što su učili “išli čisti i uredni u školu.”

Prva učiteljica koju je imao je bila divna, kažu oboje, no nakon što su iz Gladnog polja kod Sarajeva došli u Ilijaš, nastao je problem.

“Ja taj dan nikad neću zaboraviti. Spremila sam dijete, idem u školu da ga upišem da dijete nastavi školovanje. I na prvi pogled nastavnik kaže ‘ja ovo dijete neću’. Rekoh, zašto nećete? ‘Jednostavno neću, imam dovoljan broj učenika'”, priča ova samohrana majka, koja danas radi u agenciji za čišćenje.

No, pronalazak posla nije lagan. Uz odbijenice dolaze i stereotipi i situacije u kojima vas ljudi ne žele pustiti u kuću “jer imaju vrijedne stvari” ili ne žele da se presvlače na istom mjestu sa vama.

Foto: RFE/RL
Almir Agić

“Pa nisam ja lopov, da sam lopov, otišla bi nešto ukrasti ne bi došla tebi prozore da perem.”

Ipak, obrazovanje u ovoj porodici nikad nije bilo upitno. Almir i njegov brat Amir završili su srednju školu, kao i njihova majka. “Djeca treba da se obrazuju, da se školuju”, dodaje Almirova majka.

“Što više znaju, više će se izboriti. Više će uspjeti u životu. Znat će se odbraniti od loših mišljenja,” kaže Amira.

Najranjivija manjina u BiH

Ove godine bit će puna decenija i po otkako je Evropski sud za ljudska prava osudio Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH.

Presuda poznata pod nazivom “Sejdić i Finci” prema Dervi Sejdiću i Jakobu Finciju, podnositeljima tužbe, nikada nije implementirana.

Dekada Roma, inicijativa 12 zemalja za postizanje veće inkluzije i integracije romske populacije okončana je 2015. godine.

“Jedini vidljiv napredak ostvaren u Dekadi inkluzije Roma je vjerovatno u obrazovanju. U mnogim zemljama postoji pozitivan trend kada je u pitanju pristup obrazovanju u ranom djetinjstvu,” rekao je u ranijem razgovoru za Radio Slobodna Evropa Jonathan Lee, menadžer za zagovaranje i komunikaciju Evropskog centra za prava Roma.

Od svih 17 nacionalnih manjina koje žive u Bosni i Hercegovini, romska populacija je najugroženija.

“Antiromski stereotipi i predrasude, diskriminacija i anticiganizam i dalje ometaju njihovu društvenu uključenost”, stoji u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH na evropskom putu.

Kako se u takvim uslovima boriti za normalnu svakodnevnicu? Amira koja cijeli život radi i kaže da samo želi pošteno da zaradi, priča da su se susretali sa raznim situacijama.

“Dok smo bili podstanari znalo se desiti da se sve dogovorite na telefon. Sve je super. Izdaće vam stan i vi dođete i onda vam kažu ‘ja sam prije pet minuta izdao stan.’ A vi imate dogovor da dođete da pogledate stan. Znači kad vas pogleda kaže ‘ja sam izdao stan'”, priča Amira.

Pripadnici ove manjine suočavaju se sa institucionalnim, ali i društvenim stereotipima i diskriminacijom.

Almir, koji danas piše poeziju, ima iza sebe napisanu knjigu, radi kao aktivista za brojne organizacije, kaže da se na početku fizički branio protiv diskriminacije. Jednom se u četvrtom osnovne potukao nakon što ga je jedan vršnjak vrijeđao. To, kaže, naravno nije bilo uredu.

“Onda sam počeo da pokušavam da se ne obazirem toliko, ali iako si navikao ti na to da si diskriminisan još uvijek te boli i to će uvijek biti tako”, dodaje ovaj mladić.

Kaže milion je sitnica koje se nakupe tokom života.

“Kada te ne biraju na tjelesnom, kada te gledaju drugačije, kada čak ne kažu o tebi, ali ti znaš da pričaju o tebi, kad čuješ da pričaju o tebi, kad neće da se druže s tobom.” Vremenom se stvari promijene, priča Almir, i ostatak razreda se kasnije krene družiti sa tobom.

Obrazovanjem protiv diskriminacije

Almir, koji se nada da će upisati Fakultet političkih nauka i to na odsjeku za socijalni rad, kaže da je u životu krenuo naprijed samo zahvaljujući mami. Kada se osvrne, kaže, vidi svoje drugove koji nažalost nisu možda imali podršku koju je on imao.

“Onda sam shvatio gdje ne želim da završim. Da ja završim negdje gdje ne treba, a šta bi bilo sa mojom majkom?” pita se Almir.

Ovaj mladi pjesnik danas govori engleski, volontirao je u SOS selu, aktivista je u Asocijaciji mladih Roma Aksiom i Obrazovanje gradi BiH. Želi da upiše socijalni rad upravo kako bi pomagao drugima.

“Ja sam sada u mogućnosti da pomognem nekome ili da uputim nekoga da mu, ako ništa otvorim oči, da pokušavam da mu promijenim pogled. Naravno, ja bih bio jako sretan kada bih bio u mogućnosti da iskorijenim diskriminaciju, ali nisam ni ja i nije još uvijek niko i diskriminacija će da traje i traje i traje i mislim da nikad neće da prestane.”

A, diskriminacija, kaže ovaj mladić, prisutna je u svemu, pa čak i u ljubavi. Zbog toga je svoju knjigu poezije nazvao ‘Kaktus u polju orhideja’.

“Imao sam takvu situaciju da sam se osjećao baš kao kaktusu polju orhideja. Samo zato jer sam Rom, kako kažu Ciganin, tamo gdje ne pripadam, u bašti koja nije moja, u kojoj ne trebam da budem.

No, obrazovanje je ključno, kaže, kako bi se umanjila diskriminacija.

“Jer je dosta drugačije te ljudi gledaju kad si obrazovan, kad si elokventan. Radi nešto i budi dobar u tome. Budi uporan. I promijenit će se to. Što više radimo na ličnom razvoju, jer je to jedini način za borbu protiv diskriminacije”, kaže Almir.

Stope upisa romske djece u obavezno obrazovanje su porasle u BiH, navode iz Evropske komisije, ali broj onih koji odluče da napusti školu je i dalje visok. U školama nema segregacije, ali nema ni učenja romskog jezika, a svjesnost o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva je ograničen.

 

BiH

Automobil završio na krovu: U stravičnoj nesreći poginuo 18-godišnji mladić

Published

on

By

On je upravljao vozilom Opel Corsa

U centru Trebinja, u ulici Vuka Mićunovića, smrtno je stradao osamnaestogodišnji mladić.

On je upravljao vozilom Opel Corsa koje je jedino i bilo učesnik ove saobraćajne nesreće i izvrnulo se na krov.

Policija još uvijek vrši uviđaj na mjestu nesreće i automobil tovare na šlepu, pa više informacija o svemu još nema, osim potvrde da je mladić stradao.

U Policijskoj upravi Trebinje je saopćeno da će mediji o svemu biti blagovremeno informisani.

Nesreća se dogodila stotinjak metara od mjesta u samom centru grada na kome se pravi kružni tok, što otežava saobraćaj, ali je na tome mjestu najčešće policajac koji usmjerava i adekvatno je obilježen saobraćajnim znacima.

 

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Srpski narod u Republici Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima

Published

on

By

Srpski narod u Republici Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima i nama nema budućnosti bez statusnog priključenja Srbiji, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Instagram nalogu.

– I to je nešto što ovo vrijeme i rezolucija o Srebrenici najbolje pokazuju, jer ona ima za cilj skrivenu diskvalifikaciju srpskog naroda, moralnu i svaku drugu – naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je tokom sedmice u Beogradu prisustvovao ručku s predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i episkopima SPC, na kojem su razgovarali o situaciji u Republicu Srpskoj i Srbiji.

Dodao je da je boravio i u Budimpešti, gdje je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o nastavku saradnje i otvaranju novih projekata.

Podsjetimo, jučer je objavljen i finalni tekst rezolucije o Srebrenici u kojoj se ne spominje niti jedan narod kao počinitelj genocida što je demnantovalo Dodikove i Vučićeve porpagandne teze.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt Dodiku: Doći ću u Laktaše da popijemo šljivovicu zajedno! Do tad, ja sam visoki predstavnik!

Published

on

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, gostovao je u Centralnom dnevniku na FACE TV kod Senada Hadžifejzovića, gdje je odgovorio predsjedniku RS Miloradu Dodiku na priče o secesiji.

Katastrofa u BiH se neće desiti! Odlučni smo da reagujemo. Međunarodna zajednica štiti BiH! Ako bi Dodik išao u pravcu secesije, to bi bilo vrlo jasno kršenje Dejtonskog sporazuma i bilo bi mu bolje da to ne radi. Uvjeren sam da su zemlje potpisnice Dejtona jako ozbiljne i da one sve ovo imaju na umu. Činjenica je da je u Srebrenici bio genocid!”.

Na pitanje Hadžifejzovića šta se desilo u UN-u pa je tamo bio uživo, a ne putem online veze, Schmidt je odgovorio:

 

“Svi koji žele iz toga izvući neku priču, neka pogledaju situaciju na terenu. Situacija je takva je Dejtonski sporazum dio postojanja BiH, a samim tim i mene!”.

 

 

Dao je mišljenje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, te spominjanje ukidanja entiteta.

 

“Ne mislim da postoje planovi da se ukidaju entiteti u BiH! Mi štitimo Dejtonski sporazum!“.

 

 

 

Je li Dejton upitan, bilo je naredno pitanje upućeno Schmidtu, koji je odgovorio:

Dejton je nedodirljiv, to sam čuo i od ostatka međunarodne zajednice. I Srbiji treba biti jasno kako stvari stoje. Puno je emocija, situacija je vrlo zagrijana, ali Dejton ostaje tu gdje jeste i svi imaju obavezu da idemo u bolju fazu provedbe Dejtona”.

Na pitanje šta poslije usvajanja Rezolucije i očekuje li katastrofu koju najavljuje Dodik, odgovorio je:

Katastrofa se neće desiti! Rekao sam da međunarodna zajednica i ja imamo instrumente, a to su instrumenti Dejtona i ako bude poteza koji budu vodili ka raspadu zemlje – reagovat će se! Dejtonski sporazum je ponudio rješenje događaja, a moj zadatak je da štitim Dejton. Imamo crvene linije i ko god ih pređe mora biti svjestan posljedica”.

Može li jedna od posljedica biti zabrana izlaska na izbore za Dodika, bilo je naredno pitanje Hadžifejzovića.

“Ne bih išao putem demonizacije RS-a i politike u RS-u!”, odgovorio je Schmidt.

Da li ovakva BiH uopće može u EU ili će na tom putu Dejton morati biti ukinut pa da u EU uđemo kao briselska BiH, pitao je Hadžifejzović.

“Morat će se donijeti neke dopune i izmjene Dejtonskog Ustava. BiH ima dobru pomoć međunarodne zajednice i oni očekuju da zemlja ima svoj suverenitet na putu na Evropi”, odgovorio je Schmidt.

Za kraj razgovora Schmidt je poručio da je stanje u BiH mnogo bolje nego što to neki ljudi žele predstaviti, a što se tiče odlaska iz BiH sa funkcije visokog predstavnika rekao je:

“Moja funkcija treba postojati sve dok ne budu ispunjeni uslovi iz programa 5+2. Nadam se da idemo putem europskih integracija i da ću biti u prilici prihvatiti poziv iz Laktaša da dođem tamo i popijem šljivovicu – ali u tom slučaju bih tamo otišao kao turista. Do tada, ja sam visoki predstavnik”, dodao je Schmidt.

Nastavi čitati

Najčitanije