Connect with us

BiH

Schmidt podnosi izvještaj o BiH: Ima zeleno svjetlo SAD-a, kontra Rusije i Kine!

Published

on

Vijeće sigurnosti: Razgovarat će se o budućoj ulozi OHR-a. Rusija i Kina su izolovani u stavovima u našoj državi

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u toku ovog mjeseca održat će svoju polugodišnju debatu o Bosni i Hercegovini. Precizan termin zasjedanja treba još da se zakaže, a očekuje se da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izvijestiti svijet o najnovijim dešavanjima u našoj državi.

PIŠE: A. DUČIĆ

Prema izvorima svjetske nevladine organizacije Security Council Report koja godinama izvještava o dešavanjima u ovoj organizaciji, uloga OHR-a ostaje ključno pitanje za Vijeće sigurnosti UN-a.

Ističe se da zvaničnici RS-a nisu priznali Schmidta kao i njegove poteze, odnosno donošenje Bonskih ovlasti, iako su to nepobitne činjenice, dok s druge strane Vijeće sigurnosti nije usvojilo nacrt rezolucije koji su Kina i Rusija podnijele 22. jula 2021. godine, a kojom se, iako se podržava Schmidtovo imenovanje za visokog predstavnika za BiH, poziva na zatvaranje OHR-a do 31. jula 2022. Rezolucija je tada dobila dva glasa za (Kina i Rusija), a 13 članica je bilo suzdržano.

– Tokom debate o BiH u novembru 2021., Rusija je očigledno blokirala Schmidtov brifing prijeteći da će staviti veto na obnovu ovlaštenja EUFOR-ove misije ALTHEA. Kao predsjedavajući Vijeća sigurnosti sada na sjednici u maju, SAD bi mogle pokušati pozvati Schmidta da informiše Vijeće, shvaćajući da Kina i Rusija vjerovatno neće moći dobiti dovoljnu podršku članova Vijeća da blokiraju njegovo učešće pozivanjem na proceduralno glasanje – navodi se u izvještaju.

Uz to, treba naglasiti da je Rusija već izbačena iz Vijeća UN-a za ljudska prava, dok je u UN-u nedavno usvojena rezolucija prema kojoj se zahtijeva od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, među kojima je i Rusija, da opravdaju korištenje veta.

– Ostala ključna pitanja o kojima će se raspravljati kada je riječ o BiH uključuju potrebu da se ova država uhvati u koštac sa rastućom nacionalističkom retorikom, posebno uoči opštih izbora u BiH 2. oktobra, i potrebu da se pozabavi povećanim naporima RS da se povuče iz institucija BiH. Scmidtova uredba kojom se suspenduje zakon donesen u NSRS u vezi sa državnom imovinom koju koriste vlasti RS poslužiće kao lakmus test, koji će odrediti u kojoj mjeri je rukovodstvo RS spremno da potkopa Schmidtov autoritet i u kojoj mjeri je Schmidt spreman da sprovede njegove naredbe ako RS odluči da ovo učini – navodi se u analizi.

Članovi Vijeća sigurnosti mogli bi i razmotriti izdavanje predsjedničke izjave kojom se podržava kontinuirana relevantnost Dejtonskog sporazuma i pozivaju sve strane da se suzdrže od retorike i akcija koje izazivaju podjele. Špekulira se i da bi se mogla predložiti revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu za priznanje Schmidtovog legitimiteta kao visokog predstavnika od strane RS-a i vraćanje pune ovlasti institucijama BiH. Da li će se ovakvi ustupci desiti ostaje da se vidi.

Nadalje, navodi se i da duboke podjele u vezi sa euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem NATO-u, posebno između Rusije s jedne strane i američkih i evropskih članica Vijeća s druge strane, umnogome utječu na dinamiku unutar Vijeća sigurnosti u vezi sa budućih stavova o BiH.

– Situacija u Ukrajini će vjerovatno prožimati angažman Vijeća sigurnosti u vezi sa BiH i doprinijeti daljoj podjeli između ova dva tabora. Moskva je u nekoliko navrata zaprijetila djelovanjem ukoliko BiH traži članstvo u NATO-u. Dana 17. marta, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov je rekao novinarima da „primjer Ukrajine pokazuje šta se može očekivati“ kao odgovor Rusije ako BiH preduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Istog dana, američka ambasada u Sarajevu opisala je Kalabuhovljevu izjavu kao “opasnu, neodgovornu i neprihvatljivu”, dodajući da “nijedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja” – ističe se u analizi.

Dodaje se da su stavovi RS i FBiH i dalje oštro podijeljeni po pitanju situacije u Ukrajini. Nakon što je BiH najavila da će podržati rezoluciju Generalne skupštine od 2. marta kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, Dodik je 28. februara predao pismo Rusiji, u svojstvu predsjednika Vijeća sigurnosti u februaru, opisujući taj potez BiH kao “jednostrano i neovlašteno” i izjavljujući da BiH nije “postigla jednoglasan stav o događajima u istočnoj Ukrajini u smislu osude Ruske Federacije”.

– Većina članova Vijeća sigurnosti je kritična prema retorici podjela lidera RS-a i nedavnim mjerama za povlačenje iz institucija BiH, za koje smatraju da predstavljaju izazov za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Rusija, međutim, više podržava stavove vlasti RS i dugo je kritikovala OHR, tvrdeći da njegovo izvještavanje nije objektivno. Ni Kina ni Rusija ne priznaju Schmidtov autoritet kao visokog predstavnika i mogu još jednom pozvati na prijevremeno zatvaranje OHR-a – kaže se u analizi.

Inače, Grupa za koordinaciju i izradu nacrta Vijeća sigurnosti o BiH trenutno se sastoji od Albanije, Francuske, Njemačke, Italije, Rusije, Velike Britanije i SAD, piše Fokus.

 

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije