Connect with us

BiH

Velika promjena i za državljane BiH: Pečatiranje pasoša na granici odlazi u prošlost

Published

prije 1 mjesec

on

Građani će prilikom ulaska u Šengen, recimo na kopnenoj granici između BiH i Hrvatske, ili na aerodromu proći kroz skeniranje, kojim će biti zabilježeni njihovi osnovni biometrijski podaci, u konkretnom slučaju otisci prstiju

Zahvaljujući novom sistemu za aplikaciju putovanja u šengensko područje (ETIAS) i sistemu registracije putnika u EU (EES), pečatiranje vaših pasoša na granici EU postaje prošlost.

Od oktobra ove godine na granici između Francuske i Velike Britanije počinje primjena EES-a, što znači da se više neće pečatirati pasoši na ovoj granici, a nakon toga će se ovaj sistem primijeniti i na ostale granice šengenskog područja. To, takođe, znači da će i građani BiH uskoro u EU ulaziti bez pečatiranja pasoša.

Umjesto toga, građani će prilikom ulaska u Šengen, recimo na kopnenoj granici između BiH i Hrvatske, ili na aerodromu proći kroz skeniranje, kojim će biti zabilježeni njihovi osnovni biometrijski podaci, u konkretnom slučaju otisci prstiju, pišu Nezavisne novine.

Sistem nekoliko puta odgađan

Ovaj sistem je planiran da bude primjenjivan paralelno s ETIAS-om. Primjena tog sistema je do sada nekoliko puta odgađana, a prema najsvježijim podacima, primjena će početi za godinu dana. Planirano je da prvih šest mjeseci primjene putnici budu samo upoznavani sa ETIAS-om, narednih šest mjeseci da će prilikom narednog ulaska morati ispuniti formular, odnosno moći će ući samo jednom bez ETIAS-a, nakon čega počinje puna primjena.

Riječ je o online formularu koji će putnici kojima ne treba viza, a koji namjeravaju ići u šengensko područje, popuniti nekoliko dana prije putovanja. Biće traženi samo osnovni podaci, poput imena, prezimena, datuma i mjesta rođenja i nekoliko sigurnosnih pitanja, poput boravka u zonama borbenog dejstva i slično.

U najvećem broju slučajeva dobit će pozitivno rješenje u roku od nekoliko minuta. U izuzetnim slučajevima provjera bi mogla trajati nekoliko dana, a vrlo rijetkim situacijama i do mjesec dana. Ukoliko se utvrdi da postoji opasnost za šengensko područje, ulazak u EU će biti odbijen i osoba o kojoj je riječ neće moći ući čak i da posjeduje validnu vizu.

Košta sedam eura i trajat će tri godine

ETIAS potvrda će važiti tri godine ili do isteka važenja pasoša, a koštat će sedam eura. Kao i do sada, putnik će imati pravo da u šengenskom području turistički boravi do 90 dana u periodu od šest mjeseci. Takođe, kao i do sada, osoba u pitanju neće imati dozvolu za rad.

ETIAS bi, uz korištenje EES-a, trebalo da ubrza prelazak granice, jer granični policajci neće morati obavljati procjenu na licu mjesta da li osobi u pitanju treba odbiti ulazak u EU. Prilikom dolaska na granicu policajac će već imati sve podatke u ETIAS-u, a EES će uporediti biometrijske podatke, ako su oni već ranije uskladišteni u sistemu.

Bez važećeg ETIAS-a nećete se moći ukrcati u avion, autobus ili drugo prevozno sredstvo koje putuje u EU. Recimo, važenje vašeg ETIAS-a će u autobusu provjeravati vozač, a na aerodromu službenik na šalteru za čekiranje.

ETIAS i EES će imati i još jednu prednost, koja se odnosi na lakše praćenje koliko dana vam je ostalo da imate pravo boravka u šengenskom prostoru. Nakon stupanja na snagu EES-a, moći ćete putem interneta ili putem opreme instalirane na graničnom prelazu utvrditi tačan broj dana koji vam je preostao da možete boraviti u šengenskom prostoru. Time će doći kraj zamornom procesu kada službenik na graničnom prelazu listanjem vašeg pasoša računa broj preostalih dana.

Inače, većina putnika ne zna da vi već sada imate pravo da na graničnom prelazu od graničnog policajca zatražite podatak koliko maksimalno dana još možete ostati.

Povezane teme:

BiH

Hercegovina i Krajina našle su način kako se turistički suprotstaviti Jadranu – “Ovo je pun pogodak”

Published

prije 2 sata

on

5. Jula 2024.

By

Pored mora i pješčanih plaža sve više ljudi u našoj zemlji bira kuću s bazenom i raskošnim dvorištem, pogotovo u Hercegovini, kako bi utekli od gužve

Širom Bosne i Hercegovine možete unajmiti vilu ili kuću s bazenom. I nikad ih dovoljno, uglavnom su popunjene sve do jeseni. Dakle, puno je onih koji žele uživati u prirodnijem okruženju, dalje od gradske vreve.

UNOSAN BIZNIS

Na hiljade turista ljeti prođe Hercegovinom, izbore se za fotografiju na Starom mostu, osvježe sladoledom i sačekaju mjesto za kafu na Tekiji u Blagaju. Na noćenju, uglavnom, nisu ostajali. Odlazili su u Sarajevo ili susjednu nam Hrvatsku. Turizmu u Hercegovini nedostajalo je “ono malo”. Upustili su se Hercegovci, čak i oni kojima to ranije nije padalo na pamet, u iznajmljivanje smještaja, kuća i vila s bazenom.

Elma Badžak, u ime porodične firme Villa Badžak, poznate kao Jaffa Ville, ali i vlasnica turističke agencije Halal odmori, kaže da problema s nedostatkom gostiju nema.

– Kuće s bazenima su pogodak u turističkoj ponudi Hercegovine. Apsolutno je tako, jer su i sve popularnija alternativa odmoru na moru. Do potpunog procvata došlo je za vrijeme koronavirusa. Ljudi su se vratili prirodi i više vezali za porodicu. U tom momentu je ova blagajska ponuda došla, što bi se reklo, kao kec na desetku. Sada se ubrzano razvija ta vrsta turizma i postajemo poznati po tome. U Istri je također ova vrsta odmora jako zastupljena, a Hercegovina je odmah nakon Istre po broju kuća, govori nam Badžak, cijeneći da je u Blagaju i okolini blizu hiljadu kuća za najam.

Šire područje Hercegovine, prema nekim procjenama, trenutno ima približno pet stotina kuća za odmor ili apartmana

– Ne izda se baš svaka kuća, ljudi u tome vide dodatni izvor zarade i tokom ljetnih mjeseci su spremni čak i da izađu iz svoje kuće ili vikendice da bi zaradili. Gosti su, barem oni s kojima radim, građani BiH, znači naši ljudi i bh. dijaspora. Mi direktno prodajemo preko naše stranice, preko društvenih mreža, nismo na ovim međunarodno poznatim platformama. I mi i naši gosti i vlasnici kuća smo izuzetno zadovoljni, draži su im domaći gosti, kaže Badžak.

Vlasnici luksuznih kuća su shvatili da, pored bazena i raskošnih dvorišta, svojim gostima trebaju ponuditi još sadržaja, piše Oslobodjenje.

– Mi posredujemo mjesto za godišnji odmor, ljudi ostaju od tri pa do deset dana, onoliko koliko mogu priuštiti. Bazen nije dovoljan, kroz naš brend Visit Blagaj nastojimo goste upoznati sa svim što Blagaj nudi, sa izletima i aktivnostima. Našim gostima možemo obezbijediti kvalitetan sedmodnevni odmor, da svaki dan bude drugačiji. Kuće sa bazenima se ubrajaju u luksuznu vrstu odmora. Imate cijelu kuću za sebe na raspolaganju zajedno s bazenom i to se ne može uporediti sa odmorom u hotelima, pa čak ni sa all inclusive hotelima. Apsolutno imate sve za sebe i organizujete svoj dan, svoj odmor onako kako želite, rekla je.

Anđelko Maslać iz Turističke zajednice HNK-a kaže da su područja uz rijeku Neretvu i njene pritoke najatraktivnija za ovakvu vrstu smještaja.

Vile s bazenom zauzimaju sve važnije mjesto u ukupnoj turističkoj ponudi Hercegovine, potražnja je i ove sezone velika, kaže Maslać

– Hercegovina definitivno snažno iskorištava priliku u ovom dijelu turističke ponude i potražnje. Zbog svoje pripadnosti Sredozemlju i prilično dobre prometne povezanosti, otvorila se prilika za dodavanje novih sadržaja na hercegovačkom ruralu. Neke od prijašnjih vikendica su pretvorene u suvremene apartmane, a stare kuće su prenamijenjene ili nanovo izgrađene. Svaki vlasnik kuće za odmor itekako vodi računa o raznolikosti sadržaja. Moderno vrijeme je sa sobom donijelo preveliku izloženost pojedinca javnosti. Javlja se potreba za većom privatnošću tijekom odmora. Vlasnici kuća za odmor vode računa o ovim potrebama suvremenih turista i upravo se privatnost u njihovom objektu ističe kao dodana vrijednost, cijeni Maslać. 

Cijene su raznolike, tako da se po danu kuća s bazenom može unajmiti po cijeni od 250 do više od 1.000 KM.

POVOLJNO I PRIMAMLJIVO

Sve je veći broj Bosanaca i Hercegovaca koji Krajinu biraju za odmor, privlače ih i Una i Sana, zbog čega za iznajmljivanjem vikendica i vila, posebno onih sa bazenom, vlada velika pomama i u ovom dijelu naše države. A šta je s glavnim gradom?

Građani za odmor biraju kuće sa bazenima u BiH

– Sarajevo nije turistima primamljivo zbog vila s bazenima, to je više južni dio naše zemlje. Ljudi u Sarajevo ne dolaze zbog toga, mada ih imamo. Vile s bazenom su obično u prigradskim naseljima, u zelenilu su, u prirodi. Najviše dolaze velike porodice s puno djece, a veliki je broj gostiju iz arapskih zemalja. Njima je važna privatnost koju imaju u ovakvoj vrsti smještaja. Što se cijena tiče, možemo se pohvaliti da smo i kao destinacija, a i te vile s bazenom su, u poređenju sa zemljama regiona, jeftine, povoljni smo i primamljivi, rekao je za naš list Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

BiH

Helez uz snimak drona poručio: Najbolji penicilin za “razdruživanje”, a pri tome domaće

Published

prije 20 sati

on

4. Jula 2024.

By

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar odbrane Zukan Helez objavio je snimak na kojem se može vidjeti dron koji je vjerovatno dio opreme koju je ranije najavljivao.

Uz snimak, imao je i odgovor na poruke iz entiteta RS o “mirnom razdruživanju”.

Snimku možete pogledati OVDJE.

“Najbolji penicilin za ‘razdruživanje’, a pri tom domaće. Neka vječno sija naša domovina, Bosna i Hercegovina”.

Podsjetimo da je Helez upravo u Klix Studiju govorio o proizvodnji ovih dronova u našoj zemlji.

“To je sve legalno i već se radi. Uvozimo neke dijelove iz nekih država, to se sve sklopi na kraju, kao i Mercedes. Ljudi misle da mi pravimo atomsku bombu. Danas nema kuće koja nema dron. Mi imamo interes dvije države koje žele da mi to izvozimo, jedna od njih je Katar, druga je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. Ima procedura kako se to radi. Ti dronovi se proizvode legalno, mi želimo zaraditi na tome”, poručio je Helez, između ostalog.

Rekao je i kako je naša zemlja već napravila određen broj dronova kamikaza.

“Te granatice koje su priključene na njega raznesu njega i raznesu cilj. Drugi dron koji se ovdje proizvodi izbaci dvije male granate i vrati se nazad. Ja ću pozvati novinare kad to bude serijska proizvodnja. To je sasvim normalno. Bolje da neko da dozvolu za izvoz toga da mi zaradimo i da te firme zarade. Mi smo sila u namjenskoj industriji”, naveo je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Preminula Nermina Muftić Hodović, objavljena potresna poruka: “Da si lijek dobila na vrijeme…”

Published

prije 20 sati

on

4. Jula 2024.

By

“Drugu svoju bitku izgubila je naša draga Nermina Muftić Hodović. Kada smo sve povjerovale da je karcinom završena priča i da joj slijedi sretniji život, on se vratio agresivniji i jači nego prvi put i zauvijek obrisao onaj lijepi osmijeh sa lica, ugasio radosni sjaj u oku i za vječni počinak pripremio mjesto.”

Objavilo je ovo na društvenim mrežama Udruženje Renesansa, u kojem su osobe oboljele i liječene od tumora dojke, osnovano 8. maja 1999. godine.

U potresnoj poruci naveli su:

“I mi kao i ti znamo da bi još dugo bila među nama da si pametni lijek dobila na vrijeme i da se moćnici nisu igrali Boga. Spavaj, lijepa naša Nerma, snom bez bola, trauma, iščekivanja, razočarenja i nadanja. Snivaj zajedno sa svim našim curama koje te čekaju visoko gore među zvijezdama!”

 

“Nedostaju lijekovi za onkološke pacijente”, “Bez terapije, bez nade: Zašto 788 pacijenata čeka dok 50 miliona KM ostaje neiskorišteno?”, “U bolnicama u FBiH nestalo lijeka za hemoterapiju, mnogi pacijenti se našli u bezizlaznoj situaciji”, neki su od naslova koje ste mogli pročitati na portalu Radiosarajevo.ba u aprilu i maju ove godine.

Nažalost, iste naslove čitamo već godinama, a, onkološki pacijenti u FBiH prepušteni su sami sebi.

Kada nestane citostatika u kliničkim centrima oni koji imaju novca lijekove kupuju u privatnim apotekama, a, ostali preskaču terapije koje su od ključnog značaja za njihovo zdravlje.

 

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

Najčitanije

✕