Connect with us

BiH

Vlada FBiH budžetskim novcem podržava Čovićev medij: Samo RTV Herceg-Bosne ispunjava uslove za subvencije!

Published

on

Đavo je u detalju, pa tako jedan detalj iz posljednjeg broja Službenih novina Federacije BiH otkriva da Vlada FBiH namjerava sa najmanje milion maraka subvencionirati RTV Herceg-Bosne. Istovremeno, taj đavolji detalj koji favorizuje televiziju Dragana Čoviča koja emitira program pod imenom udruženog zločinačkog poduhvata Herceg-Bosna, eliminira sve kantonalne televizije u Federaciji, kao i sve privatne televizije sa sjedištem u Sarajevu. Evo čega su se Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Dragan Čović dosjetili.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 102. žurnoj sjednici, održanoj 6. avgusta 2024.godine, donosi odluku o usvajanju programa utroška dijela sredstava “tekući rashodi-subvencije” javnim preduzećima – unapređenje RTV djelatnosti, utvrđenog proračunom Federacije BiH za 2024 godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Usvaja se Program utroška dijela sredstava “Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima-unapređenje RTV djelatnosti” u iznosu od 3.000.000,00 KM utvrđen Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija u razdjelu 18. ekonomski kod 6144 Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/24). Sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM za implementaciju Programa iz tačke I. ove odluke osigurana su u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 7/24). Raspodjela sredstava utvrđenih u tački I. ove odluke vršit će se na osnovu provedenog obavljenog javnog poziva, u skladu sa općim uslovima učešća i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih ovom odlukom”, navedeno je u Odluci Vlade FBiH, piše Istraga.

Na prvi pogled čini se da je sve ok, te da će sve (javne) televizije iz Federacije imati pravo aplicirati na javni poziv za dobivanje novca iz Budžeta. Međutim, član VI ove odluke, faktički, eliminira sve medije osim javnog servisa Federacije BiH (FTV) i Čovićeve RTV Herceg-Bosna.

 

“Opći uslovi učešća koje podnosioci prijave trebaju zadovoljiti kako bi se mogli prijaviti za dodjelu budžetskih sredstava su:
1) Da je podnosilac aplikacije u registru korisnika dozvola za televizijsko emitiranje razvrstan kao javni RTV emiter i da je registriran kod nadležnog suda na području Federacije BiH,
2) Da podnosiocu aplikacije nisu dodijeljena sredstva Odlukom o uporabi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine ostvarenog zaključno sa 31.12.2023. godine (“Službeni glasnik BiH”, broj 14/24),
3) Da zahtjev korisnika odnosi na projekat koji je realiziran u 2024. godini,
4) Digitalni signal MUX A, Velež zona i Bjelašnica zona,
5) Da emitiraju radijski i televizijski program u Federaciji BiH.
6) Da na području Federacije BiH imaju predstavništva u najmanje 3 grada ili općine,
7) Da emitiraju informativni program vlastite produkcije,
8) Detaljan opis projekta,
9) Popunjeni, potpisani i ovjereni obrasci za prijavu projekta”, navedeno je u Odluci.

Boldirali smo ključne detalje. A evo i objašnjenja.

Bosna i Hercegovina je podijeljena na devet digitalnih regija koje su dobile nazive po najvećim relejnim stanicama od prije rata. Digitalni signal se emitira preko MUX A i MUX D.

Samo pet televizija u BiH emitira svoj program putem MUX A i to – BHRT, RTRS, FTV, Hayat TV i RTV Herceg-Bosne. Sve druge televizije, naročito one kantonalne iz FBiH, svoj program emitiraju preko MUX D. Kako Vlada Federacije BiH propisuje da se na konkurs mogu prijaviti samo televizije koje program emitiraju preko MUX A, to znači da samo pet televizija ispunjava ovaj uslove. Ali tri televizije od ovih pet ne ispunjavaju druge uslove. Tako je za RTRS eliminatoran uslov broj 1, jer ova televizija nije registrirana u Federaciji. Za BHRT je eliminatoran uslov broj 2, koji propisuje da tom mediju nisu ranije dodjeljivana sredstva od RAK-a. BHRT ih je već dobio. Hayat ispada iz igre zbog uslova broj 5, jer ne emitira radijski program. Dakle, propisane uslove ispunjavaju RTV FBiH i RTV Herceg-Bosne. Jer samo ove televizije su registrirane u Federaciji, imaju predstavništva u najmanje tri grada, emitiraju program preko MUX A, u zonama Bjelašnica i Velež, te emitiraju radijski program.

Vlada FBiH je, tako, pokrivajući se, navodnom transparentnošću, pogodovala RTV Herceg-Bosne.

Podsjetimo, krajem januara ove godine lideri stranaka Trojke (SDP, Naša stranka, NiP), HDZ-a i SNSD-a dogovorili su u Laktašima podjelu novca od RAK-a (Regulatorne agencije za komunikacije).

“Od sredstava RAK prikupljeno je 37 miliona KM. Od tog iznosa 10 miliona KM ide za medije (40 odsto BHRT, 30 odsto za medije u Republici Srpskoj i 30 odsto za medije u FBiH, uplaćuje se vladama da dalje raspoređuju)”, navedeno je u Sporazumu iz Laktaša.

Vijeće ministara BiH je kasnije implementiralo tu odluku, dodjeljujući BHRT-u četiri miliona maraka i prebacujući entitetskim vladama po tri miliona KM koje bi trebali podijeliti televizijama u oba entiteta.

Vlada FBiH, već je jasno na osnovu odluke oz 6. avgusta, samo će formalno raspisati javni poziv, jer se na njega mogu javiti samo dvije televizije – FTV i TV Herceg-Bosne. Prema informacijama Istrage, javnom servisu Federacije BiH (FTV) pripast će dva miliona, dok će RTV Herceg Bosne dobiti milion maraka.

“Radiotelevizija Herceg-Bosne (RTV HB) bosanskohercegovački je radiotelevizijski medij na hrvatskom jeziku u vlasništvu 22 općine, grada i županije s većinskim hrvatskim stanovništvom. Jedini smo javni medij na hrvatskom jeziku koji svojim radom pokušava nadoknaditi manjak medijskog prostora i nepostojanje kanala na hrvatskom jeziku na javnim RTV servisima i sustavu”, navedeno je na oficijelnom youtube kananalu RTV Herceg-Bosne.

BiH

SNSD-ova Hrvatica objavila sliku ‘pasoša RS’: Krenula u Sarajevo

Published

on

By

Potpredsjednica NSRS i SNSD-ovka Anja Ljubojević objavila je na društvenoj mreži X fotografiju na kojoj se vidi navodni pasoš entiteta RS uz poruku ‘Krenula u Sarajevo’.

 

Na fotografiji se dakle vidi komad kartona koji na sebi ima grb entiteta RS i na kojem piše pasoš.

Radi se o očitoj provokaciji koja otkriva da SNSD ne odustaje od secesionističke politike.

Ljubojević se inače izjašnjava kao Hrvatica.

“Da, jesam Hrvatica iz RS, volim svoju RS, moj predsjednik nije Zoran Milanović, niti me zanima. Moj predsjednik je Milorad Dodik i moja država je RS i tako se ponašam”, govorila je Ljubojević na jednoj od sjednica NSRS.

Nastavi čitati

BiH

Dodik vrijeđao tužioce, sudije, kolege: Krišto se ponaša kao nenavođena raketa, to bi bilo najviše na štetu hrvatskog naroda

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se medijima nakon što je okončano ročište u Sudu Bosne i Hercevoine. Ponovio je da je ovo “montirani politički proces” koji se davno “trebao zaustaviti”. Ponižavao je pravosuđe i radnike u Tužilaštvu i Sudu BiH, a optužio “centre moći” i Ambasadu SAD da stoje iza ovog procesa. Ponovo je iznosio svoje tumačenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, te proces protiv njega predstavio kao proces od “državnog značaja”.

“Vioki predstavnik, čak ako je legalan ni po Ustavu BiH, RS ni po zakonima, ni bonskim ovlaštenjima nema pravo da se miješa u zakonodavni postupak i to je jasno rečeno. On ne može da nemetne zakon i zaustavi zakon”, rekao je Dodik, iznoseći svoje tumačenje.

Kritikovao je i Tužilaštvo kazavši da “izmišlja” proces, da bi kasnije rekao i da pravosudne institucije BiH “ne postoje” po Ustavu BiH.

“Veoma je jasno da ovo hrani neku zlu aždaju u FBiH kojoj je važno da Milorad Dodik samo ovdje dolazi i hrane se s tim dolaskom, a mi dolazimp da pokažemo koliko je to besmisleno u svakom pogledu”, rekao je Dodik.

Ponovo je optužio “centre moći” da stoje iza ovog procesa, prevashodno Ambasadu SAD. Vrijeđao je sudije i tužioce kazavši da su podanici, a za one iz reda srpskog naroda nazvao je “poltronima”.

“Kada odmakne vrijeme i kada ne budemo bili ovako intenzivno uključeni u proces i kada nekog tužioca sretnete, mislim da će ga biti sram i objašnjavaće da su morali. Ova je montaža na štetu prije svega Bosne i Hercegovine, uništit će povjerenje”, rekao je Dodik.

Iskoristio je Dodik i ovaj trenutak za izbornu promociju poručivši da će SNSD pobijediti u “70 posto opština, a sa koalicionim partnerima i više”.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi Plana rasta koji je dostavila predsjedavajuća vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kazao je kako se “ponaša kao nenavođena raketa”.

“Ona pokušava da sruši mehanizam koordinacije. Moramo s dokumentima koji su usaglašeni u skladu s mehanizmom koordinacije istrajavati, ako nije usaglašeno onda ne dostavljamo. I Borjana Krišto nije niko ko to može da uradi bez obzira što se umislila da to može da uradi. Ne znam ni šta je dostavila, ali očigledno da je ona sebi misionarsku ulogu postavila da može nešto da istumači ili ne. Ako je to usgalašeno u skladu s procedurom vezano za mehanizam koordinacije, ako nije ona ruši mehanizam koordinacije i samim time dogovor u BiH i to je na najveću štetu hrvatskog naroda jer hrvatski narod bi trebao da bude zainteresovan za mehanizam koordinacije više nego bošnjački. Ako je hrvatski neki kadar ruši, onda ruši taj mehanizam koji će doći glave hrvatskom narodu u BiH”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na komentare Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH rekao je da je “on pokazao nesposobnost i da je on podvala bošnjačkom narodu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Fotografija umjesto pečata: Kako sa bh. pasošima u Schengen od novembra

Published

on

By

Od 10. novembra stupa na snagu novi sistem ulaska u EU i Schengen za građane država koje nisu dio evropske/šengenske porodice, pa tako i za nosioce bh. pasoša. Osim već ustaljene pasoške kontrole, uzimat će se otisci najmanje četiri prsta, te fotografisati svaki putnik.

Otisci

Radi se o stupanju na snagu EES sistema, ustanovljenog u novembru 2017. godine. Uvođenjem EES-a nastavlja se skeniranje putnih dokumenata, ali prestaje unošenje pečata u pasoše, te se očekuje da će uzimanje otisaka i fotografisanje produžiti čekanje u kolonama. Na aerodromima će provjere biti vršene po slijetanju, a države članice su omogućile uzimanje biometrijskih podataka i provjere i prije graničnih kućica, dok putnici čekaju u redu, kako bi se omogućila bolja protočnost. EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU bile povezanije, kako bi se spriječio boravak duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i otežao kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima.

ETIAS neće dozvoljavati grupno apliciranje, a od putnika se mogu tražiti i detalji kao što su potvrda o rezervaciji hotela i o zaposlenju

No, ni ovo nije sve. Za iduće ljeto je najavljena provedba i Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). On će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom. ETIAS će zahtijevati i da, prije putovanja, državljani oko 60 zemalja popune formular, u koji će, pri prvom ispunjavanju, unijeti lične podatke (e-mail, broj telefona, te detalje o putnoj ispravi, obrazovanju, zaposlenju, kao i pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU). Bit će, također, tražene i pojedinosti o krivičnim osudama, ranijim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, te informacije o eventualnom protjerivanju iz neke države. Takse od sedam eura bit će oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, te supružnici/registrirani partneri i djeca državljana EU i zemalja šengenskog sistema, kao i djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU, ali i oni koji su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.

Izuzeci

ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave kojom je aplicirano za ulazak. ETIAS formular neće morati popunjavati osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji Unije, kao ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice. Izuzetak će biti i odlazak na liječenje u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, te odlazak na sahranu člana porodice ili obaveze pojavljivanja pred sudom, piše Oslobodjenje.

Nastavi čitati

Najčitanije