Connect with us

BiH

Plenković osporio presude suda u Strazburu: Ti slučajevi su fabricirani, to znaju svi

Published

on

Andrej Plenković, premijer Hrvatske jučer je stigao u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini gdje je održao i održat će niz sastanaka sa bh. zvaničnicima. Odvojio je vrijeme i za medije pa je tako u intervjuu za BHRT govorio o brojnim temama pa se tako dotakao i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Kovačević i Sejdić-Finci, a koje je, između ostalog, nazvao fabriciranim.

Podsjećanja radi, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je krajem augusta prošle godine u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH presudio da su njegova prava prekršena i da je diskriminisan.

Naime, on je, kao osoba koja ne pripada konstitutivnim narodima i kao član kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda podnio apelaciju ovom sudu i žalio se jer mu je aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

U presudi je Sud konstatatovao kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, “očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu” te da je Kovačević po tom pitanju diskriminisan.

Nakon toga je BiH podnijela tom sudu zahtjev za preispitivanje presude 5. oktobra prošle godine.

Kada je riječ o presudi Sejdić-Finci, presuda u ovom slučaju je donesena 2009. godine, a u njoj se navodi da je Ustav BiH diskriminatorski s obzirom na to da nije definisana mogućnosti narodima koji nisu konstitutivni – dakle osim Srbima, Hrvatima i Bošnjacima – da se kandiduju za člana Predsedništva ili delegate u Domu naroda Parlamenta BiH.

Apelaciju su podneli – u ime romske zajednice Dervo Sejdić, a ispred jevrejske Jakob Finci, navodeći diskriminatorske odredbe Ustava po kojima samo pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u BiH imaju pravo kandidature, a ne i pripadnici “ostalih“.

U decembru će biti tačno 15 godina kako se ova presuda u praksi ne provodi.

O ovim temama je govorio i Plenković koji se i nije složio sa tim presudama u kojima je navedeno da su “ostali” u BiH diskriminisani u odnosu na konstitutivne narode.

“Pa ne bih baš rekao, mislim da su i presuda Sejdić-Finci koja je donesena na tom istom Evropskom sudu za ljudska prava i sve ostale presude koje u tom smjeru idu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda nešto promijeni. Međutim, bit tog dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred Evropskim sudom za ljudska prava već među ključnim svjetskim političarima tada i ključnim državnicima koji su predstavljali narode BiH u tom trenutku. I to je ono što je temelj i toga se Hrvatska drži i to je za nju važno i toga ćemo se držati i u budućnosti”, rekao je Plenković.

Na konstataciju novinarke da Evropski sud za ljudska prava ima posla jer se ne poštuje ono što je dogovoreno, Plenković odgovara:

“Ima posla, ali svi su ti slučajevi fabricirani i to nije nešto što vi ne znate ili bilo ko. To znaju svi samo što je praksa takva kakva je. Dakle, ti slučajevi su pokrenuti iz političkih razloga. BiH ovakva kakvu danas znamo je nastala u Dejtonu, a to je politički dogovor nakon rata i koji je bio kao mirovni projekt, a ovo sve kasnije je nadogradnja”, naglasio je Plenković.

Premijer Hrvatske je govorio i o praksi izbora članova Predsjedništva BiH ističući da ona nije dobra te da kreira lošu atmosferu u kojoj se Hrvati, kako kaže, osjećaju diskriminisano.

“Pa ja ću vam samo reći da je neko drugi na našem mjestu, puno bi se više miješao, to je 100 posto tako i to je jasno kao dan. To ja stalno tumačim svim mogućim akterima, mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije Bosne i Hercegovine, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutrašnjeg dogovora unutar BiH, jer u konačnici zašto to nije onda odmah krenulo ovako nakon ‘95, nego se čekala 2006.”, poručio je Plenković.

Inače, Plenković je jučer nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto poručio da Hrvatska podržava BiH na putu ka Evropskoj uniji pritom naglašavajući da u tom smislu bh. zvaničnici imaju hrvatske eksperte na raspolaganju.

BiH

SNSD-ova Hrvatica objavila sliku ‘pasoša RS’: Krenula u Sarajevo

Published

on

By

Potpredsjednica NSRS i SNSD-ovka Anja Ljubojević objavila je na društvenoj mreži X fotografiju na kojoj se vidi navodni pasoš entiteta RS uz poruku ‘Krenula u Sarajevo’.

 

Na fotografiji se dakle vidi komad kartona koji na sebi ima grb entiteta RS i na kojem piše pasoš.

Radi se o očitoj provokaciji koja otkriva da SNSD ne odustaje od secesionističke politike.

Ljubojević se inače izjašnjava kao Hrvatica.

“Da, jesam Hrvatica iz RS, volim svoju RS, moj predsjednik nije Zoran Milanović, niti me zanima. Moj predsjednik je Milorad Dodik i moja država je RS i tako se ponašam”, govorila je Ljubojević na jednoj od sjednica NSRS.

Nastavi čitati

BiH

Dodik vrijeđao tužioce, sudije, kolege: Krišto se ponaša kao nenavođena raketa, to bi bilo najviše na štetu hrvatskog naroda

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se medijima nakon što je okončano ročište u Sudu Bosne i Hercevoine. Ponovio je da je ovo “montirani politički proces” koji se davno “trebao zaustaviti”. Ponižavao je pravosuđe i radnike u Tužilaštvu i Sudu BiH, a optužio “centre moći” i Ambasadu SAD da stoje iza ovog procesa. Ponovo je iznosio svoje tumačenje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, te proces protiv njega predstavio kao proces od “državnog značaja”.

“Vioki predstavnik, čak ako je legalan ni po Ustavu BiH, RS ni po zakonima, ni bonskim ovlaštenjima nema pravo da se miješa u zakonodavni postupak i to je jasno rečeno. On ne može da nemetne zakon i zaustavi zakon”, rekao je Dodik, iznoseći svoje tumačenje.

Kritikovao je i Tužilaštvo kazavši da “izmišlja” proces, da bi kasnije rekao i da pravosudne institucije BiH “ne postoje” po Ustavu BiH.

“Veoma je jasno da ovo hrani neku zlu aždaju u FBiH kojoj je važno da Milorad Dodik samo ovdje dolazi i hrane se s tim dolaskom, a mi dolazimp da pokažemo koliko je to besmisleno u svakom pogledu”, rekao je Dodik.

Ponovo je optužio “centre moći” da stoje iza ovog procesa, prevashodno Ambasadu SAD. Vrijeđao je sudije i tužioce kazavši da su podanici, a za one iz reda srpskog naroda nazvao je “poltronima”.

“Kada odmakne vrijeme i kada ne budemo bili ovako intenzivno uključeni u proces i kada nekog tužioca sretnete, mislim da će ga biti sram i objašnjavaće da su morali. Ova je montaža na štetu prije svega Bosne i Hercegovine, uništit će povjerenje”, rekao je Dodik.

Iskoristio je Dodik i ovaj trenutak za izbornu promociju poručivši da će SNSD pobijediti u “70 posto opština, a sa koalicionim partnerima i više”.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi Plana rasta koji je dostavila predsjedavajuća vijeća ministara BiH Borjana Krišto, kazao je kako se “ponaša kao nenavođena raketa”.

“Ona pokušava da sruši mehanizam koordinacije. Moramo s dokumentima koji su usaglašeni u skladu s mehanizmom koordinacije istrajavati, ako nije usaglašeno onda ne dostavljamo. I Borjana Krišto nije niko ko to može da uradi bez obzira što se umislila da to može da uradi. Ne znam ni šta je dostavila, ali očigledno da je ona sebi misionarsku ulogu postavila da može nešto da istumači ili ne. Ako je to usgalašeno u skladu s procedurom vezano za mehanizam koordinacije, ako nije ona ruši mehanizam koordinacije i samim time dogovor u BiH i to je na najveću štetu hrvatskog naroda jer hrvatski narod bi trebao da bude zainteresovan za mehanizam koordinacije više nego bošnjački. Ako je hrvatski neki kadar ruši, onda ruši taj mehanizam koji će doći glave hrvatskom narodu u BiH”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na komentare Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH rekao je da je “on pokazao nesposobnost i da je on podvala bošnjačkom narodu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Fotografija umjesto pečata: Kako sa bh. pasošima u Schengen od novembra

Published

on

By

Od 10. novembra stupa na snagu novi sistem ulaska u EU i Schengen za građane država koje nisu dio evropske/šengenske porodice, pa tako i za nosioce bh. pasoša. Osim već ustaljene pasoške kontrole, uzimat će se otisci najmanje četiri prsta, te fotografisati svaki putnik.

Otisci

Radi se o stupanju na snagu EES sistema, ustanovljenog u novembru 2017. godine. Uvođenjem EES-a nastavlja se skeniranje putnih dokumenata, ali prestaje unošenje pečata u pasoše, te se očekuje da će uzimanje otisaka i fotografisanje produžiti čekanje u kolonama. Na aerodromima će provjere biti vršene po slijetanju, a države članice su omogućile uzimanje biometrijskih podataka i provjere i prije graničnih kućica, dok putnici čekaju u redu, kako bi se omogućila bolja protočnost. EES sistem je uspostavljen kako bi baze članica EU bile povezanije, kako bi se spriječio boravak duži od 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i otežao kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima.

ETIAS neće dozvoljavati grupno apliciranje, a od putnika se mogu tražiti i detalji kao što su potvrda o rezervaciji hotela i o zaposlenju

No, ni ovo nije sve. Za iduće ljeto je najavljena provedba i Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). On će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom. ETIAS će zahtijevati i da, prije putovanja, državljani oko 60 zemalja popune formular, u koji će, pri prvom ispunjavanju, unijeti lične podatke (e-mail, broj telefona, te detalje o putnoj ispravi, obrazovanju, zaposlenju, kao i pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU). Bit će, također, tražene i pojedinosti o krivičnim osudama, ranijim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, te informacije o eventualnom protjerivanju iz neke države. Takse od sedam eura bit će oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, te supružnici/registrirani partneri i djeca državljana EU i zemalja šengenskog sistema, kao i djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU, ali i oni koji su u tranzitu preko nekog evropskog aerodroma.

Izuzeci

ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave kojom je aplicirano za ulazak. ETIAS formular neće morati popunjavati osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji Unije, kao ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice. Izuzetak će biti i odlazak na liječenje u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, te odlazak na sahranu člana porodice ili obaveze pojavljivanja pred sudom, piše Oslobodjenje.

Nastavi čitati

Najčitanije