Ako postoji nešto čega se Nijemci boje, to je onda – prazan novčanik. Već treći put zaredom strah od većih troškova života je na vrhu ljestvice njemačkih strahova. To je rang-lista koju objavljuje osiguravajuća kompanija R+V-Versicherung. Nijemci ostaju skeptični, bez obzira na to što je službeno objavljeno da inflacija kontinuirano pada, što firme svojim zaposlenicima isplaćuju premije s ciljem amortizacije inflatornih skokova ili što se sklapaju novi, bolji kolektivni ugovori, piše DW.

Ultimativni indikator straha se nalazi na blagajni u supermarketu! To je strah da u kolicima za istu količinu novca neće završiti ista količina roba kao ranije, zbog činjenice da je opala kupovna moć. Voditelj studije Grischa Brower-Rabinowitsch za DW kaže: “To je doista duboko uvriježeni strah u Njemačkoj. U 33 godine je strah od porasta troškova života najčešće bio broj 1 u našoj studiji, ukupno se to dogodilo 14 puta. Čim cijene rastu, taj strah je opet tu.”

Pritom se raspoloženje Nijemaca u 2024. sve u svemu nešto malo i popravilo, koeficijent svih izmjerenih strahova je pao za tri posto. Strah od porasta troškova života je pao za čak osam posto u odnosu na prošlu godinu. To je pozitivan signal, s kojim autori studije nisu baš računali. Oni su u okviru studije ispitali 2.400 ljudi, kaže Brower-Rabinowitsch:

“Doista nas je iznenadilo da su, ukupno gledajući, brige većine ljudi u Njemačkoj u padu, pogotovo zbog činjenice da se u medijima vode žestoke diskusije oko toga. Nije nas iznenadilo da su i dalje znatno izražene brige po pitanju gospodrske situacije. A u kontekstu velike debate oko doseljevanja, nije nas iznenadilo ni to da su te dvije teme na vrhu liste.”

Šta uznemirava Nijemce?

Što se tiče migracije, dva straha su završila na samom vrhu liste: na drugom mjestu je strah od toga da država ne može na adekvatan način riješiti situaciju s velikim brojem izbjeglica i migranata. A na četvrtom mjestu je strah od mogućih napetosti zbog dolaska stranaca u Njemačku. Usprkos tome, aktualna razina zabrinutosti je ipak niža nego rekordna, koja je bila zabilježena 2016., na vrhuncu doseljevanja, kada je i najviše ljudi došlo u zemlju. Zanimljiv detalj iz aktualne studije: migracije više briga zadaju ljudima u istočnoj Njemačkoj, nego na zapadu zemlje.

Na trećem mjestu je strah od toga da stanovanje više neće biti priuštivo. Grischa Brower-Rabinowisch pojašnjava: “Prije dvije, tri godine u Njemačkoj je bilo mnoštvo demonstracija zbog toga, trenutno ih nema, zato što su druge teme u prvom planu. Ali istina je da se ljudi posvuda u Njemačkoj suočavaju s tim problemom, da to vrlo pažljivo registriraju. Pokušajte samo u Berlinu, Frankfurtu, Munchenu ili Düsseldorfu pronaći stan, pa pogledajte cijene najma.”

Mediji mogu pojačati strahove

Na listi top 10 strahova nalaze se još dvije ekonomske teme: zabrinutost zbog mogućeg rasta poreznih opterećenja ili zbog smanjenja državne pomoći je na 5. mjestu, a na osmom mjestu je strah od pogoršanja gospodarske situacije. U tom kontekstu valja napomenuti da je njemački BDP po glavi stanovnika, kada uzmemo korigiranu stopu odnosno razvoj kupovne moći, globalno gledajući opao na 21. poziciju. To pokazuju najnoviji podaci World Economic Outlooka, koji izdaje Međunarodni monetarni fond. Je li moguće da mediji potiču strah od praznih novčanika na kraju mjeseca, odnosno strah od toga da Njemačka neće moći riješiti pitanje migracije, da stvari izmiču kontroli, kako neki tvrde?

Voditelj studije Brower-Rabinowitsch kaže: “Naravno da mediji velikim izvještavanjem utječu i na strahove ljudi. To uočavamo već 33 godine, otkako provodimo našu studiju, i to redovito. Ali istovremeno je činjenica da i ljudi vrlo osjetljivo reagiraju na stvarne događaje, primjerice porast cijena ili terorističke napade.”

Zbog toga je u odnosu na prošlu godinu najviše porastao strah od terorizma i političkog ekstremizma. Nijemce pogotovo zabrinjava islamistički terror, a nakon njega odmah i strah od desnog ekstremizma. U aktulnoj studiji nije toliko izražen strah od poplave ili prirodnih katastrofa koje su se događale tokom ove godine.

“Strah od prirodnih katastrofa je pao na 13., a strah od klimatskih promjena na 15. mjesto. Ljudi su sada fokusirani na neke druge stvari. U 2010. je strah od prirodnih katastrofa bio na vrhuncu, tada je bio veći za 20% nego danas.”

Poruka njemačkim političarima

Njemački političari i političarke bi aktualnu studiju trebali pozorno pročitati, jer su i oni predmet studije, a pozicionirani su na promimentnoj poziciji. Strah od toga da predstavnici naroda nisu dorasli poslu kojim se bave (na 6. poziciji) je izraženiji od, na primjer, straha od stvaranja jaza u društvu. To je za autore studije katastrofalna ocjena:

“Svaka druga osoba smatra da političarke i političari više nisu u stanju riješiti naše probleme, da je to previše za njih. Mi u okviru studije pitamo i koju bi im školsku ocjenu ljudi dali, prosječna ocjena za političarke i političare je 4 (najbolja školska ocjena u Njemačkoj je 1, a najgora 6, nap. red.) A svaka treća osoba bi im dala peticu ili šesticu. To je stvarno zabrinjvajuće.”