Plan proizvodnje drvnih sortimenata u Šumskoprivrednom društvu “Unsko-sanske šume” za januar 2025. godine uspješno je realiziran uz prebačaj u svim fazama rada – zaključak je prve sjednice Stručnog kolegija održane u Direkciji ŠPD-a u Bosanskoj Krupi.

“Sječa drvnih sortimenata na nivou preduzeća izvršena je sa 155 posto. Od planiranih 12.308 kubnih metara, usječeno je čak 19.046 kubnih metara svih drvnih sortimenata.

Plan sječe realiziran je s prebačajem u svim Šumarijama i Pogonu gospodarenja za općinu Bosansku Krupu”, istakli su u ŠPD Unsko-sanske šume.

Pored toga, izvoz drvnih sortimenata također je premašio planirane količine.

“Izvoz na nivou ŠPD-a izvršen je sa 137 posto, pri čemu je od planiranih 12.308 kubnih metara na međustovarišta izvezeno 16.898 kubnih metara svih drvnih sortimenata”, dodaju iz ŠPD Unsko-sanske šume.

Otprema drvnih sortimenata također je bila iznad plana, ostvarivši realizaciju od 111 posto.

“Od planiranih 12.308 kubnih metara, otpremljeno je 13.675 kubnih metara drvnih sortimenata, što je izuzetno dobar rezultat za ovaj period godine”, istaknuto je u ovom preduzeću.

Na sjednici je također odlučeno da će Uprava ŠPD-a nastaviti s ulaganjima u modernizaciju opreme i kapaciteta.

“Planirano je dodatno ulaganje u tešku mehanizaciju pri Podružnici ‘Građenje, mehanizacija i održavanje’ u Bosanskom Petrovcu, kao i u Podružnicu DI ‘Sanica’ Ključ, kako bismo osigurali još efikasniju i produktivniju proizvodnju u narednim mjesecima”, naglasili su u ŠPD Unsko-sanske šume.

S obzirom na štete koje su loše vremenske prilike prouzrokovale u određenim šumarijama, gdje je zabilježen značajan broj izvaljenih i prelomljenih stabala, Sektor pripreme proizvodnje i Sektor za zaštitu šuma dobili su zadatak da hitno izvrše doznaku stabala za sječu.

“Neophodno je brzo reagovati i sanirati štetu nastalu tokom zimskog perioda, kako bismo osigurali stabilnost i sigurnost u našim šumskim područjima”, zaključuju u ŠPD Unsko-sanske šume.

FENA

• Sa 11,95 na skoro 20 maraka porast će račun bihaćkog Komrada za uslugu odvoz otpada. Barem tako na Facebooku tvrdi bihaćki vijećnik, a valja istaknuti i dio parlamentarne većine Hasan Fatkić. U svom Facebook obraćanju on je kazao da je poskupljenje ustvari priprema terena za nova stranačka upošljavanja i smjenu sadašnjeg menadžmenta na čelu sa Mehurom Selimovićem-inače kadrom Stranke demokratske akcije. Sa kojim Pomak u ovom mandatu nije koalicioni partner. Obrazloženje i tvrdnje Fatkića htjeli smo odraditi u face to face novinarskom maniru. Nije bio dostupan…

 – Inače, Facebook prepriku započeo je vijećnik Pomaka Armin Amidžić tvrdeći da je Uredba o minimalnoj plaći dovela do toga da će Grad Bihać morati pomagati Komradu, da te plaće i izmiri. Fejsbučenje nastavlja federalni ministar poljoprivrede Bišćanin Kemal Hrnjić, inače i predsjednik bihaćkog ogranka stranke Narod i pravda ne dopuštajući da se minimalac i Uredba dovode u bilo kakav kontekst negativnog.

Fejsbučenju se dalje pridružuje i vijećnik Hamdija Lipovača, doduše u video formatu, osim što u, hajmo reći preambuli Facebook video nastupa populistički kaže, razmotrit ćemo, ali ako ne bude u interesu građana, za poskupljenje odvoza smeća nećemo glasati. Kao da je ikad poskupljenje ijedan građanin raširenih ruku dočekao. Postade tako Facebook i fejsbučenje glavni poligon gdje bi građani od svojih vijećnika trebali dobiti informaciju. Doduše, lakše je fejsbučiti, jer nema mogućnosti pitanja i brzih odgovora. Fejsbučenje pruža mogućnost da se satima i danima smišlja mudar odgovor. Mudar pod navodnike. Jer nijedan pomenuti vijećnik, iako je na prvu pristao, odustao je od ozbiljne dijaloške rasprave za koju im je pružena prilika u programu RTVUSK.

Pozvani su bili i iz Kluba SDA, ali niko, baš niko nije mogao odgoditi ranije preuzete obaveze. Posta tako Facebook politički poligon. Ili bolje rečeno deponija politikantskog prepucavanja.  Podsjetimo da je prije nekoliko godina i voda poskupila u Bihaću, za više od 80 posto, a parlamentarna većina je to opravdala uvijek univerzalnom rečenicom: „Cilj je da građani dobiju mnogo bolju uslugu nego što je ona sada“.

Treba li reći da Bišćani i danas, nakon svake kiše bivaju upozoreni da prokuhavaju vodu prije pića. Ovakvo opravdanje možemo očekivati i sada, kada nam se priprema povećanje cijena odvoza smeća. Neće ni Amidžić, ni Fatkić, kao ni Lipovača, ali ni vijećnici NiP-a ili SDA krenuti od sebe, pa sebi ipak uskratiti povećanje paušala i to za oko 12.5 hiljada maraka po vijećničkoj ruci u 2025. godini i taj novac proslijediti radnicima koji rade decenijama za 500, 600, 700 maraka. Usvojili su to povećanje iako su svi znali da je Uredba o minimalcu već tada bila na snazi.

 U fejsbučenju inače, ni riječi o povećanju vlastitih paušala. Još poneka cifra. Bihać će na osnovu poreza na dohodak u 2025., dobiti oko 16.5 miliona maraka, za milion i šesto hiljada više nego u prošloj godini. Dobit će i dva miliona maraka za infrastrukturne zahvate. U Sarajevu od 1995. godine nije povećana cijena odvoza otpada, a to se neće desiti ni ove godine. Nešto više od osam maraka plaćat će Sarajlija koji živi u stanu od 60 kvadrata mjesečnu naknadu KJKP ‘Rad’, pandanu bihaćkog Komrada. Ali će zato Bišćanin biti platiša računa od 20 ili kako priče kruže 17 maraka.

 Kažu, ima se, može se. I dobro je ako je tako. Ali, relanija je slika da se nema, a odavno jedva i da se može.

Video pogledajte OVDJE.

Zakon o prijavi imovine nosilaca javnih funkcija u Unsko-sanskom kantonu (USK) usvojen je sredinom ljeta prošle godine nakon višegodišnjeg čekanja. 

 – Već u oktobru pristupilo se njegovim izmjenama, a najviše rasprava izazvala je odluka da se iz provjere imovine izuzmu bliski srodnici nosioca funkcija koji ne žive u istom domaćinstvu. Nakon toga, nekoliko zastupnika uputilo je apelaciju Vrhovnom sudu FBiH, tražeći preispitivanje ove odluke.

Dok se odgovor na apelaciju još uvijek čeka, iz Vlade najavljuju potpuno novi Zakon, koji bi trebao biti gotov sredinom godine i koji bi objedinio sve izmjene. Ova tema ostaje u fokusu pažnje građana, posebno zbog nezadovoljstva koje je izazvala odluka o povećanju primanja nosilaca javnih funkcija.

Minimalna plata od 1000 maraka, koja se uvodi, i dalje izaziva brojne reakcije i tvrdnje da će imati negativne posljedice na ekonomiju. S druge strane, povećanje primanja izabranih zvaničnika postalo je uobičajena praksa. Na jučerašnjoj sjednici Skupštine USK, zastupnik Emir Dautović tražio je povlačenje odluke prema kojoj bi on i njegove kolege, ovisno o svom statusu, trebali dobiti 200 ili 400 maraka više, ili se barem odreći ovog iznosa u korist Fonda solidarnosti.

Više o ovoj temi donosimo u izdanju TV Dnevnika OVDJE.

Bihaćka pivara koja je od prošle godine članica Stanić Grupe, uskoro bi mogla proširiti svoju proizvodnju na asortiman multinacionalne kompanije Heineken. Kako je u intervjuu za Forbes BiH otkrio Svjetlan Stanić, osnivač i vlasnik jedne od najvećih poslovnih imperija u ovom delu Evrope, nakon akvizicije pivare planiran je njen dalji razvoj, s ciljem jačanja tržišne pozicije ovog preduzeća, osnovanog 1990. godine.

“Očekujemo da ćemo proizvoditi jedan dio brendova za Heineken u BiH, da ojačamo i gospodarstvo u BiH, da dobijemo još jednog stabilnijeg igrača na terenu, Bihaćku pivovaru“, kazao je Stanić za Forbes BiH i dodao: “Definitivno ćemo zapošljavati nove ljudem sve u zavisnosti od razvoja koji ćemo imati. U svakom slučaju, cilj je da Bihaćku pivovaru podignemo na jedan ozbiljan nivo i da kao takva bude punopravni član obitelji Stanić Grupe.“

Podsjećamo, Bihaćka pivara je prije nego što je postala dio porodice Stanić, prema pisanju medija, 2023. godine ostvarila prihode od oko 6,1 milion KM, dva miliona manje nego 2022. godine. Sve navedeno dovodi do zaključka da je prodaja bila razumna poslovna odluka, piše Forbes.

“Gospodin Ibrahimpašić i ja smo sjeli, razgovarali, uslijedio je moj razgovor sa Heinekenom, našli smo zajednički interes u tome svemu i desila se akvizicija pivovare“, kaže Stanić.

Pivara je poznata po brendovima piva – Preminger i Unski Biser, a također proizvodi i Lipa vodu, izuzetno čistu prirodnu izvorsku vodu visoke kvalitete, koja se crpi iz izvorišta Lipa, smještenog osam kilometara od njihovog proizvodnog pogona.